Putopisi

Subota, 07. travnja 2018.

Kamenjak,
je mala izdvojena skupina strmih vapnenačkih litica i vrhova koji se izdižu iznad šumskog pojasa sjeveroistočno od Grobničkog polja, okružena sa zapadne i sjeverne strane Lujzianom - starom cestom Rijeka – Zagreb, te s južne strane autocestom. Greben Kamenjaka pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini 1,5 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh V. Kamenjak ili V. Kamičina (838 m), bezimeni srednji vrh (787 m viši je 20 m od M Kamenjaka, ali nije planinarski obrađen), te M. Kamenjak ili M. Kamičina (767 m), koji je najatraktivniji i s najljepšim pogledom, a njegove strme litice s jugoistočne strane omogućavaju alpinističko penjanje.

Petak, 01. travnja 2016.

Kako sam u prethodnom blogu napisao Platak je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka i doista je tako. Iz toga razloga, radi što boljeg upoznavanja prirodnih ljepota i manje poznatih vrhova na području Platka – mala ekipa od 3 člana (Zoran, Matija i ja, Mirko) odlučili smo pobjeći od svakodnevne civilizacijske buke i dan (01. travnja) provesti na Platku u prirodi na svježem zraku i popeti se na vrh Jasenovica (1338 m). Za tu priliku odabrali smo plavu stazu -  „Šetnica Jasenovica“  kraću kružnu turu, koja vodi od Platka preko vrha Jasenovica, zatim poljem Malog Pribeniša, doma Platak do  ishodišta pohoda  - parkinga.

 

Nedjelja, 04. ožujka 2018.

Rijeka Mirna (tal. Fiume Quieto, lat. Ningus Flumen), nalazi se na području poluotoka Istre, duga je 52 km. Izvire u jugozapadnom dijelu Ćićarijskog pobrđa. Razgranato izvorište je na visini 250 m u usječenim jarcima, nešto južnije od Huma i zaseoka Erkovčići. Nakon 11 km u smjeru Buzeta njezin gornji, kanjonski tok spušta se u dolinu ispod grada na 52 m nadmorske visine. Od Buzeta do ušća ulijeva se u Jadransko more (zaljev Luka Mirna) 3 km zapadno od Novigrada. Na tom dijelu tok rijeke ima vrlo blagi pad pa je za srednjega vodostaja razmjerno miran, po čemu je vjerojatno rijeka dobila ime.
Glavni pritoci: Draga - Rečina, Butoniga (Botonega, Brtonigla) i Bračana (Bracan). Teče kaskadno kanjonom kroz vapnenac i fliš -  (fliš- je nataloženi sediment nastao od krupnozrnatih i sitnozrnatih stijena različita sastava i veličine zrna), na taj način stvarajući niz što većih, što manjih slapova ...

Vela Pliš,

je greben u zaleđu Rijeke koji se pruža u smjeru sjeverozapad -jugoistok u dužini 4,5 km od prijevoja između Mličnog vrha i vrha Vela Pliš do vrha Telcar, odnosno, iza kojeg se spušta na nadmorsku visinu 700 m. Na njegovom hrptu ističu se četri karakteristična vrha: glavni vrh Vela Pliš (1141 m), Mala Pliš (959 m), Glog (900 m), te Telcar (832 m). Karakteristika grebena u odnosu na visinu, primijetiti je da se od najvišeg vrha V. Pliš sa nadmorskom visinom od 1141 m spušta postupno i završava na 700 m iza Telcara.

Mnogo je ovakvih lijepih vrhova u riječkom zaleđu koji se ne ističu svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i neometani višim vrhovima.
 

Ponedjeljak, 05. veljače 2018.

Tuhobić je izdužena planina koja se pruža primorskim rubom goranske visoravni u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 8,5 km. Lokacija obuhvaća prostor od Gornjeg Jelenja do Benkovca Fužinskog s nekoliko karakterističnih vrhova razmještenih po hrptu: Straža (984 m) prema sjeverozapadu, Tuhobić (1109 m) u sredini hrpta, te Jelenčić (1106 m) prema jugoistoku. Prosječna nadmorska visina grebena varira između 950 i 1100 metara. Glavno obilježje visokog dijela planine - na srednjem dijelu (hrbat) su blagi oblici obrasli niskom travom, dok su niži dijelovi na južnom i sjevernom dijelu  prekriveni šumom.  Posebno je izrazita travnata padina sa primorske strane koja se blago spušta. Sjeverna strana prema Lepenici  je strma i šumovita. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između goranske i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva ...

Četvrtak, 25. siječnja 2018.

Popeti se na neku planinu, a ne reći ništa o njoj i njenom okruženju bilo bi podjednako neobično kao da na njenom vrhu zatvorite oči i ništa ne vidite niti doživite. Stoga, mnogo je razloga da se posjeti Omiška Dinara. Jedan od razloga je i nova ferrata koja vodi od Omiša na tvrđavu Fortica. Nadaleko ne postoji ovakav mali prostor sa tako puno ljepote, izazova i odredišta koja su svako za sebe jedan čudesni svijet koji treba posjetiti i u njega zaviriti. Omiška Dinara, je jedinstveni spoj planine, mora i rijeke, kombinacija kamena, borove šume, lijepih vidika i bogate kulturne baštine. Priroda je ovdje bila izdašno kreativna, pa je i povijest ovog kraja izuzetno zanimljiva.

 

Nedjelja, 21. siječnja 2018.
Planinarsko društvo Opatija u čast i spomen dragom prijatelju, planinaru i domaru Vojku Sankoviću organiziralo je planinarenje i druženje u Planinarskom domu Poklon. Okupljanje planinara i prijatelja u 9,00 sati ispred Doma.  Plan pohoda pod nazivom „Dec črnega za Vojka“ - osmišljen je na način da se napravi kružna tura u neposrednoj blizini doma na jedan, Vojku od omiljenih vrhova. Nakon povratka u dom, predsjednik Društva Boris Božić i Davorka Milat održali su zdravicu uz „dec črnega“ te se prigodnim riječima sjetili dragog prijatelja Vojka. Nakon toga nastavljeno je neformalno druženje u domu.

 

Petak, 12. siječnja 2018.

Preradovićevo brdo izdiže se iznad jezera Bajer u smjeru jugozapad – sjeveroistok u dužini 3 km od Špilje Vrelo do Vrata. Prosječna nadmorska visina grebena kreće se okvirno između 750 i 850 m. Na grebenu se nalaze 2 vrha: Bezimeni vrh s nadmorskom visinom 851 m i Preradovićev vrh 892,5 m s kojeg se pruža prekrasan pogled na sva 3 jezera Bajer, Lepenicu i Potkoš, na vrhove Bitoraj, Viševicu, Kobiljak, Medveđak, Ličko polje, mjesta Lič i Fužine. Značajno je napomenuti, da je u 19 stoljeću izgrađena staza do vrha, i to je bilo prvo uređeno šetalište u fužinarskom kraju. To je lijepo građena šetnica u dužini 2 km. Staza je podijeljena u 2 dijela. Prvi dio ide od odmorišta Čoka do Preradovića vrha. Drugi dio staze kreće od vrha po hrptu do Špilje vrelo. I ovaj dio staze naziva se „Staza jelena“.
Uspon na Preradovićev ...

Četvrtak, 18. siječnja 2018.

Viševica (1428 m) - ima stožasti travnat vrh koji strši iznad šumske vegetacije. S pravom se ubraja među najljepše vidikovce u Gorskom Kotaru, kako opsegom tako i ljepotom vidika. Ipak njeno najvažnije obilježje je bogatstvo šumskog plašta, koje zajedno sa susjednim bitorajskim šumama čini jedinstveno područje. Unatoč stalnim sječama, tu je još uvijek mnogo nedirnutih kutaka punih divljine i romantike. Obzirom, da se nalazi u sredini podjednako udaljena od Velebita, Bjelolasice, Risnjaka, Snježnika, Učke i otočnih vrhova Sjevernog Jadrana, s vrha promatrač ima osjećaj da se nalazi u središtu golemog prirodnog amfiteatra.

Kamenjak,
je mala izdvojena skupina strmih vapnenačkih litica i vrhova koji se izdižu iznad šumskog pojasa sjeveroistočno od Grobničkog polja, okružena sa zapadne i sjeverne strane Lujzianom - starom cestom Rijeka – Zagreb, te s južne strane autocestom. Greben Kamenjaka pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini 1,5 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh V. Kamenjak ili V. Kamičina (837 m), bezimeni srednji vrh (ali nije planinarski obrađen), te M. Kamenjak ili M. Kamičina (771 m), koji je najatraktivniji i s najljepšim pogledom, a njegove strme litice s jugoistočne strane su omiljeno alpinističko penjalište.

Nedjelja, 27. studeni 2016.
PD Knezgrad iz Lovrana 27. studeni, 2016., organiziralo je jednodnevni izlet i planinarenje na otok Cres, njegov sjeverni dio na područje Tramuntane. Prijevoz je organiziran osobnim automobilima. Na izletu je sudjelovalo  25 planinara i planinarki Društva. Vodič i organizator – Pino Petričić.

OTOK CRES (čakavski Cris, talijan. Cherso, antičko-latinski: Crepsa) smješten na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva - najveći je jadranski otok s površinom od  405,78 km², drugi po dužini 65,5 km poslije Hvara.  Najuži dio otoka širok je svega 2 km, a najširi 12 km. Za razliku od drugih otoka koji se pružaju sjeverozapad – jugoistok, otok Cres se pruža  u smjeru sjever – jug. Obala otoka je razvedena i duga oko 247,7 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istočni dio ovjenčani strmim i surovim stijenama.

Srijeda, 30. Rujan 2017.
Ferrata Hvadnik nalazi se u divljem klancu potoka Hladnik u Gozd Martuljku. To je jedna od ljepših, ne teških ferata. Na ishodištu pohoda nalazi se manje parkiralište za dva do tri automobila: Tu je postavljena informativna tabla sa osnovnim karakteristikama – dužina ferrate 500 m. Visinska razlika 250 m (na mojem gpx prikazana je visinska razlika 204 m), s težinom B/C (pretežno se težina odnosi s B poteškoćama samo na jednom mjestu C), prema tome ferrata nije zahtjevna. Obvezna uporaba ferrata seta i kacige. Ferrata je vrlo zanimljiva zbog višestrukih prelaza s jedne strane potoka na drugu stranu, od toga tri puta žičanim mostićima. Žičani mostići izgrađeni su od tri sajle. Jedna sajla za noge i dvije za ruke na koje se kvači osiguranje.

Petak, 25. kolovoza 2017.
Cima della Vezzana, s nadmorskom visinom 3192 m najviši je vrh grupe Pale di San Martino u Dolomitima, smještena na sjevernom rubu lancu Pala. Iako najviši vrh skupina ipak se nekako nalazi u sjeni svog susjeda Cimon della Pala, najviše zbog njegovog atraktivnog šiljatog – piramidalnog oblika.  Ova dva vrha međusobno su odvojena prijevojem „Passo del Travignolo“ (2925 m), od kuda se lijepo vide pukotine malog glečera „Ghiaco del Travignolo“. Među planinarima  i alpinistima ova dva vrha su najpoznatija i najomiljenija u grupi Pale. Cima della Vezzana s bilo koje strane je promatrate, doima se vrlo impresivno, a posebice zapadna strana čije se litice strmoglavo – okomito spuštaju do ledenjaka Ghiaco del Travignolo.

Četvrtak, 24. kolovoza 2017.
Neplanirani susret i poziv Morena Vrancicha da se pridružim njemu i Marku Buljanu na 3-dnevni izlet penjanja i planinarenja organiziranom u Dolomitima Italija – grupa Pale di San Martino, naravno, tom izazovu nisam mogao odoljeti. Izlet je osmišljen na slijedeći način:

Prvi dan    -  obuhvaća dolazak od Rijeke do Passo Rolle   

Drugi dan – Od Malga Fosse di sopra-pristupnom stazom preko ferrate Bolver-Luigli do bivka Fiamme Gialle i dalje  do vrha Cimon della Pala.  

Treći dan  -  obuhvaća planinarenje i uspon na Cima della Vezzana, spust preko rifugio Rosseta do parkinga - Malga Fossa di sopra, te penjanje na 

                   granitnim – porfido stijenama na     penjalištu „Palestra Fiamme Gialle“ na Passo Rille, zatim povratak doma.

Cimon della Pala,
se nalazi na istočnoj granici Parka Naturale Paneveggio - Pale di San Martino, s nadmorskom visinom 3184 m je drugi najviši vrh grupe Pale di San Marino u Dolomitima. Bez ...

Srijeda, 30. kolovoza 2017.
Grossglockner, sa svojom visinom od 3798 m je najviši planinski vrh Austrije, a ujedno i cjelokupnog masiva Glockner grupe u središnjem djelu Hohe Tauern i istoimenog nacionalnog Parka.  Leži na granici provincija ("Bundeslaender") između istočnog Tirola (Južni Tirol pripada Italiji od 1919.) i Koruške (Kaernten) na sjeveroistoku.

Planina ima oblik piramide (zvona) s dva vrha: veći Grossglockner (3798 m) i manji Kleinglockner (3770 m), međusobno su odvojeni uskim i ispostavljenim sedlom po imenu Glocknerscharte s 3766 m najviši usjek Austrije, a ujedno vrlo izložen dio uspona i prelaska preko njega. Na tom masivu Glockner grupe nalazi se najveći i najstariji Nacionalni park Hohe Tauern, koji se proteže preko saveznih pokrajina Tirola, Koruške i Salzburga i predstavlja doista raznovrsno čudo prirode. Sliku njegovog alpskoga krajolika čini preko 300 vrhova iznad tri tisuće metara, veliki alpski travnjaci, potoci, ledenjaci i slapovi. 

 

Petak, 18. kolovoza 2017.
Veliki Oltar nalazi se u istočnim Julijskim Alpama u dijelu Martuljške skupine vrhova. To je planinski lanac koji se sa sjeverne strane izdiže iznad gornjeg dijela doline Gozd Martuljek, od kuda je i najljepši pogled na tu skupinu vrhova. Oltar je planina s dva vrha: Veliki Oltar s nadmorskom visinom (2621 m)  i Mali Oltar (2521 m). Veliki Oltar, nalazi se u centralnom dijelu grebena, koji se diže od sjeveroistoka počevši sa Vrtaski vrh, nastavlja prema zapadu preko Slemena, Kukove špice, Škrnatarice, Dovškog Križa do Velikog Oltara. Od V. Oltara  greben se dijeli  prema sjeverozapadu na Veliku  i Malu Poncu, Špik, Fridmanove police do Rusice. Prema jugozapadu greben nastavlja preko Visoki Rokav do Škrlatice.

Veliki Oltar nudi tolike mogućnosti izazovnog planinarenja i penjanja neoznačenim putovima, stoga, je u posljednje vrijeme sve popularniji među planinarima, željnim bespuća. To nije planina za tvrdo penjanje. Može se reći, da ...

Subota, 29. srpnja 2017.
Velika Baba, smještena je na sjevernoj strani glavnog grebena skupine Kamniško-Savinjskih Alpi na granici između Slovenije i Austrije. To je granični greben koji se nalazi između Jezerskog (2034 m) i Savinjskog sedla (2001 m). Velika Baba iako se nalazi u sjeni viših okolnih vrhova, vrlo je posjećena kako od strane planinara, tako isto, od alpinista. Postoje 2 obilježena planinarska - zahtjevna puta i 3 alpinistička smjera i to:

VELIKA BABA – zapadna stijena

1. Grapa med Veliko Babo in Ledinskim vrhom-Težina III/II,70°/40°-60° Dužina smjera 700 m. (1967.)

2. Stari Središnji Smjer.  Težina IV M3,IV -  dužina smjera 700 m.

3. Nova Centralna smer.  Težina  IV+ -  dužina smjera 700 m. (1994)

Prva dva smjera alpinistima nisu posebno zanimljiva, stoga, je „Nova Cenralna smer“ - dugi alpski osigurani smjer izuzetno popularna među alpinistima, što je i naš današnji odabir. Smjer se ...

Subota, 08. srpnja 2017.

Treći dan našeg boravka na Dinari predviđen je za silazak od pl. kuće Pume do Sutina i povratak doma. Ishodišna točka voda pohoda je planinarska kuća Pume. Ova kuća smještena je u blizini Velike Duvjakuše podno Rosića glavice na 1630 m nadmorske visine - najviši planinarski objekt u RH. To je zidana katnica kapaciteta 20 ležaja u potkrovlju. U prizemlju se nalazi opremljena velika kuhinja s blagovaonicom sa zatvorenom verandom u kojoj je smještena cisterna s pitkom vodom. Ispred kuće je nadstrešnica s velikom ograđenom terasom s prekrasnim vidicima koji se pružaju od najviše planinarske kuće u Hrvatskoj.

Četvrtak, 06. srpnja 2017.

Prostorni gorski lanac Dinara – Kamešnica nakon Velebita (145 km), drugo je najduže gorje među Dinaridima koje se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini oko 110 km, uzduž hrvatsko-bosanske granice od vrela Zrmanje i Ličke Kaldrme pa sve do Buškog blata i Tijarice. Duž toga dugog dinarskog lanca, najsjeverniji veći vrh je Veliki vrh na Vilici (1.654 m) sjeverno od Knina, a najviši je Troglav (1.913 m) sjeverno iznad Sinja i najistočniji Konj na Kamešnici (1.854 m) južno od Livna.
U tomu dugom rasponu se ovaj dinarski lanac može reljefno podijeliti glavnim poprečnim sedlima s pripadnim cestama na 5 logičnih gorskih cjelina: 1-najsjevernija planina Vilica (1654 m) do ceste Knin-Grahovo, 2-uža planina Dinara (1832 m) do kotline Uništa i sedla Privija, 3-srednji najveći i najviši greben Troglava (1912 m) do sedla Vaganj-Prolog, 4-istočnije planina Kamešnica (1856 m) i 5- od Voštana najjužnija gora Tovarnica (1285 m) kao krajnji jugoistočni ...

Ponedjelkak, 17. srpnja 2017.
Već duže vrijeme kuhala se ideja o odlaska na Gran Paradiso. Bolje reći, ideja se rodila protekle godine prilikom „prečenja Ponci“. I konačno došao je i taj dan odluke da se krene na Gran Paradiso. Okupila se šesteročlana ekipa iz 2 planinarska Društva: 3 člana iz PD Opatija iz Opatije i 3 člana iz PD Knezgrada iz Lovrana. Zbog dužine puta koja od Opatije do Pont Valsavarenche iznosi 700 km  odlučili smo se na 3-dnevni izlet od 16. – 18.  Srpnja, 2017.
GRAN PARADISO (u prijevodu Veliki raj),
s 4061 nadmorske visine je najviša planina koja se u cijelosti nalazi na teritoriju Italije u području Graiskih Alpi (Graian Alps). Vrh se nalazi u istoimenom nacionalnom parku osnovan 1922. godine na granici Italije i Francuske udaljen 40-ak kilometara južnije od gradića Aosta na krajnjem sjeverozapadu Italije. Netaknuto područje parka pored Gran Paradisa obuhvaća veliku  skupinu visokih ...