Putopisi

Subota, 30. siječnja 2021.
Otok Krk, smješten je na sjevernom dijelu Jadranskog mora u Kvarnerskom zaljevu nedaleko od Rijeke, sa kopnom je povezan Krčkim mostom.  U središnjem i zapadnom dijelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni dio otoka čine kamenjar i pašnjaci. Brdovita ali pitoma unutrašnjost  ispresijecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje, planinarenje i biciklističke ture.  Na otoku Krku je uređeno i obilježeno 300 kilometara pješačkih i biciklističkih staza.

Pješačke staze podijeljene su u tri kategorije: šetnice, pješačke lagane i planinarske teže staze. Šetnice su obalne staze (prate obalu otoka i namijenjene su najširem krugu šetača), lagane pješačke staze (presijecaju unutrašnjost otoka), te teže i zahtjevnije (uključuju strmije dijelove i namijenjene su više planinarima). Iako je staza mnogo i sve su zanimljive, spomenimo Krčku obilaznicu kao „stazu svih staza“ koja povezuje sve označene pješačke staze. Povezane u cjelinu ...

Nedjelja, 27. prosinca 2020.
Nakon duže planinarske neaktivnosti, zbog loših vremenskih uvjeta, konačno, ukazao se jedan lijep i sunčan zimski dan kojeg smo iskoristili za izlet i planinarenje. Za tu priliku odabrali smo mjesto Kastav i poznate kastavske šetnice. Kastav je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka.

Naime, u zaleđu grada Kastva nalaze se zelene oaze šuma Loze i Lužine, kroz koje su uređene tri kastavske šetnice – Puž (5,3 km), Zec (10,3 km) i Srna (16,4 km). Šetnice su obilježene potrebnim putokazima i informacijskim pločama, kao i posebnim turističkim oznakama, kako bi se razlikovale od uobičajenih crveno – bijelih planinarskih markacija. Kroz kastavske šume uređeni su i brojni planinarski putevi: Kastav - Klana; Kastav – izvor Rječine; Kastav – sjeverni Mačkov vrh – Veliko Židovje (dionica Riječke planinarske obilaznice).

Nedjelja, 29. studenog 2020.
Iako je o planini Učka dosta toga napisano, unatoč tome, kratak sažetak za one koji nedovoljno  poznaju ovu prelijepu planinu. Učka je izdvojeni planinski masiv koji se proteže sjeverno od Matulja - Veprinca, prijevoja Poklon, koji je odvaja od Ćićarije sve do Plominskog zaljeva na jugu u dužini 30 km, s najvišim vrhom Vojak 1401 m. Najveći dio masiva Učke proteže se od vrha Vojak, prema jugu s nekoliko značajnih i nižih vrhova: Brgud  908 m, Kremenjak 827 m, Šikovac 780 m i Sisol 835 m. U Hrvatskoj nema planine slične Učki. Strme padine na kojima se izmjenjuju stijene, šume i livade s dalekim i širokim vidikovcima, koji se pružaju sa njezinih vrhova, brojni izvori vode i naselja, izdvojen položaj, te blizina mora čine Učku jedinstvenom i posebnom.

Tijekom povijesti Učka je imala nekoliko različitih imena. Caldiera je najstariji poznati naziv planine, tako su je zvali Istroromani ...

Srijeda, 18. studeni 2020.
OTOK RAB,
sa susjednim otočićima čini rapsku otočnu skupinu koja je smještena na sjevernom dijelu Jadranskog mora između otoka Krka i Paga. Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, paralelno s kopnom Velebita i podvelebitskog primorja. Površina otoka iznosi 93,6 km². Najveća zračna dužina otoka Raba, proteže se od rta Gavranić do rta Sorinj, iznosi 22 km. Zahvaljujući svom nepravilnom obliku, širina je otoka različita. Tako se najuži dio otoka nalazi na južnom dijelu od rta Krkland do zaseoka Perčinić u Barbatu 3 km, dok se najširi dio od 10 km nalazi na sjevernom dijelu od rta Šilo u Loparu  do rta Kristofor na sjeverozapadu otoka.

Najviši vrh Kamenjak s nadmorskom visinom 408 m nalazi se na sjeveroistočnom rubu vršne ravne visoravni, na mjestu gdje se greben naglo spušta prema moru.  Ovaj sjeveroistočni dio Raba okrenut prema kopnu i Velebitu je krševit, surov, potpuno ogoljen i doima se poput pejsaža ...

Ponedjeljak, 09. studenog 2020.
Za ovaj planinarski izlet na Južnom Velebitu osmišljena je slijedeća kružna tura: Stajine – Marasovac – Istočni Babin vrh – Vaganski vrh – vrh Malovan. Od prijevoja Malovan kružno preko  visoravni Bunovac – izvora Vagan do Stajina. Cilj je bio popeti se na spomenuta tri vrha.

Babin Vrh u naravi je izduženi greban u dužini  1 km s tri vrha - zapadni najviši vrh s nadmorskom visinom 1738 m, srednji 1725 m te istočni s 1626 m. Nalazi se na uzdužnom  glavnom grebenskom lancu koji se pruža u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu – od Vaganskog vrha prema Visočici. Ovi vrhovi nisu posebno označeni imenima, već samo nadmorskim visinama na topografskim kartama. Stoga, često dolazi do zablude u visinama. Gore navedene visine nalaze se na službenim kartama Hrvatske geodetske uprave RH - na TK25 i na HOK karti.
Babin vrh je dugi niz godina smatran najvećim vrhom Velebita ...

Ponedjeljak, 09. studenog 2020.
Za ovaj planinarski izlet na Južnom Velebitu osmišljena je slijedeća kružna tura: Stajine – Marasovac – Istočni Babin vrh – Vaganski vrh – vrh Malovan. Od prijevoja Malovan kružno preko  visoravni Bunovac – izvora Vagan do Stajina. Cilj je bio popeti se na spomenuta tri vrha.

Babin Vrh u naravi je izduženi greban u dužini  1 km s tri vrha - zapadni najviši vrh s nadmorskom visinom 1738 m, srednji 1725 m te istočni s 1626 m. Nalazi se na uzdužnom  glavnom grebenskom lancu koji se pruža u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu – od Vaganskog vrha prema Visočici. Ovi vrhovi nisu posebno označeni imenima, već samo nadmorskim visinama na topografskim kartama. Stoga, često dolazi do zablude u visinama. Gore navedene visine nalaze se na službenim kartama Hrvatske geodetske uprave RH - na TK25 i na HOK karti.
Babin vrh je dugi niz godina smatran najvećim vrhom Velebita ...

Subota, 07. studenog 2020.
Vrh Badanj s nadmorskom visinom (1.638 m) nalazi se na južnom dijelu Velebita, između njemu najbližih vrhova - Štirovca sa istočne te vrhova prema sjeverozapadu  Visibabe, Golubnjače i Velike Čelakuše iznad grebena Javornik. Sa Ličke strane iznad Medaka te sa primorske strane iznad Velikog Rujna. Gledano s udaljenosti i s različitih pozicija, vrh mijenja svoj izgled, od  stožastog oblika gledano s istočne strane, oblik posude badnja (kace) sa sjeverne strane, po čemu je (pretpostavka) i dobio ime te izduženi greben s jugozapadne strane, što u naravi i jeste greben dugačak 300-tinjak metara na kraju kojega prema sjeveru s jednom istaknutom točkom koja predstavlja vrh Badanj.

Utorak, 03. studenog 2020.
Velebit je naš najduži gorski lanac koji se proteže  u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 145 km od prijevoja Vratnik do rijeke Zrmanje, a Vaganski vrh  je najviši vrh Velebita s nadmorskom visinom od 1757 m. Nalazi se na jugoistočnom dijelu južnog Velebita. Poznati greben u dužini 10 km koji se proteže od Vaganskog vrha do Svetog brda na kojemu se nalaze 10 najviših vrhova koji prelaze visinu iznad 1700 m. Njegova istočna, kontinentalna  strana vrlo je strma a izdiže se nekoliko stotina metara iznad visoravni Like, dok su jugoistočne i sjeverozapadne strane blaže. Sam vrh je manji travnati greben s nekoliko vrhova slične visine, pa se ne doima najvišim vrhom Velebita.
Na području južnog Velebita nalazi se Nacionalni park Paklenica, jedan od najatraktivnijih područja Velebita, gotovo neprohodno carstvo ljutog krša, prepunog opasnih, ovalnih, oštrih i nazubljenih vrletnih stijena, jama, vrtača, ponikvi…. S druge ...

Subota, 31. listopada 2020.
Zagradski vrh (1187 m) je najviši vrh na uzdužnom pojasu primorskog ruba goranske visoravni. Nalazi se između Vinodolske zaravni i Viševice, te predstavlja  prijelazno područje između Vinodola i Velike Kapele. Sjeverna strana vrha je pod bukovom šumom, a primorska je gola. Vršni dio ima oblik lijepoga travnatog hrpta s kojeg se šire vidici prema Vinodolu, Riječkom zaljevu, Viševici, Liču i Fužinama. Na istočnom podnožju Zagradskog vrha, na visini od 950 m, pruža se područje lijepih livada gdje su Vinodolci imali svoje ljetne pastirske stanove zvane Zagradi, po kojima je ime dobio i sam vrh. Zagradski je vrh atraktivan i jednostavan za uspon i za one koji često ne planinare.

Nedjelja. 01.11.2020.
Bitoraj ili Burni Bitoraj je gora - izduženi greben u zapadnom dijelu Gorskog Kotara, koji se proteže u smjeru sjeverozapada prema jugoistoku u dužini 5 km, od Jukina dolca do Jožina Plana – sedla Javorje.  Vrh Bitoraj s nadmorskom visinom (1386 m) je skupina stijena koje strše iznad šumskog zelenila koja prekriva cijelu planinu. Vrh je ujedno jedini vidikovac na grebenu Bitoraja. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između kontinentalne i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva kao na Bitoraju. Na ovoj lokaciji sjeveroistočni vjetar – bura često dostiže orkanske razmjere, stoga je Bitoraju priskrbila i ime Burni Bitoraj. Ova planina je vrlo zanimljiva po brojnim i raznolikim oblicima vapnenačkih stijena, a posebno se ističu Bitorajske bijele stijene.

Nedjelja, 25. listopada 2020.
Velika Slavica s nadmorskom visinom (1120 m) je vrh koji pripada južnom dijelu Gorskog kotara, planina koja se smjestila  istočno iznad naselja Slavica i južno od vrha Voltica (1110 m) na Maloj Slavici. Vrh je manja kamena glavica sa svih strana obrasla crnogoričnom šumom. S jugoistočne  strane izdižu se visoke i okomite stijene, preko kojih uspon nije moguć. Pristup na vrh moguć je samo s istočne strane. Na tom vršnom grebenu uspon se odvija između visokih stijena po serpentinama do samog vrha. S vrha se pružaju lijepi vidici na naselja Slavica, Sunger, Mrkopalj te na Risnjak, Snježnik, kao i na veliki dio Gorskog Kotara.

Nedjelja, 18. listopada 2020.
Strilež je u naravi greben na Velikoj Kapeli koji se proteže u smjeru istok – zapad u dužini jednog kilometra. Nalazi se na polovici puta između Lišnjakove drage i vrha Viševice.  Greben ima dva vrha istočni (1369 m) i zapadni  15 metara viši (1384 m), koji se nalazi 600 m dalje od istočnog vrha u visokoj bukovoj šumi bez ikakvih vidika. Stoga, je istočni vrh uzet kao vršna točka ovog grebena, zbog lijepih i otvorenih vidika. S ovog vrha i njegova vidikovca pružaju se lijepi panoramski pogledi na Ravne, Ličko polje, Bjelolasicu, Bijele i Samarske stijene, Učku, Velebit te na more i otoke. Od ovog vrha uzdužni greben prema zapadu je kamenit i obrastao u bukovu šumu bez ikakvih vidika.

Potrebno je napomenuti da se naziv ovog grebana Strilež razlikuje od naziva Strinež na službenim kartama TK25 DGU (Hrvatske geodetske uprave), kao i na karti ...

Četvrtak, 08. listopada 2020.
Črni vrh, službeni je naziv Crni vrh s nadmorskom visinom 1169 m smjestio se zapadno između Kolevratskih stijena i južno od Ričičkog bila. Podno samog vrha koji se izdiže prema sjeveru, proteže se stjenoviti dio zvan  Biljevine koji se pruža u smjeru istok-zapad u dužini 500 m., dok se šumoviti predio grebena proteže  u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini 900 m. Vrh je obilježena gomilom kamenja u koje je zabodena čelična cijev na kojoj je pričvršćena kutija s upisnom knjigom i planinarskim žigom, pored koje je na kamenu ispisan naziv vrha i  visina. To nije najviša točka. Ista se nalazi  sjeverozapadno 50-ak m u visokoj šumi bez vidika, pa je ova točka izabrana kao vrh, zbog otvorenih vidika koji se pružaju od sjeveroistoka do jugozapada.
Ovaj vrh je i KT nove planinarske obilaznice „Trejset i pet“, osnovana 2020. Detaljnije o novoj obilaznici možete pronaći na web stranici ...

Subota, 19.09.2020.
Gotovo svako veće naselje podno Velebita ima od davnina uhodane staze i lijepo građene putove u svojem zaleđu, kojima su pastiri gonili svoja stada u hladnije i plodnije predjele Velebita. Na tim predjelima izgrađeni su ljetni stanovi, u kojima su boravili veći dio godine sve do prvih snijegova. Takve staze ima i malo mjesto Cesarica i Čačići.
Naziv Cesarica pored istoimenog imena sela, predstavlja primorsku padinu srednjeg Velebita koja se proteže od mora do Kurozeba. Ovaj dio srednjeg Velebita za planinare bio je dugo vremena neopravdano zapostavljen i zanemaren, sve dok PD Kamenjak iz Rijeke 2011. godine nije uredio obilaznicu pod nazivom „Podgorske staze na srednjem Velebitu“ i na taj način nama planinarima približili nesvakidašnju iskonsku i divlju ljepotu Velebita.
U planinarskom smislu ovaj predjel srednjeg Velebita za svakog planinara je zanimljiv i poželjan da se na njega dođe. Slika ispred, iza i oko nas je ...

Petak, 04. rujna 2020.
Nakon višetjedne planinarske neaktivnosti i nemogućnosti odlaska u susjedne države i visoka gorja zbog poznatih razloga (Coronavirusa), ne preostaje nam ništa drugo nego okrenuti se našim planinama te istražiti vrhove nestandardnim pristupom. Tako ovog puta, cilj je bio vrh Dnić od Podkilavca – Rastočina u kombinaciji nemarkiranih i markiranih putova.

Nedjelja, 23. kolovoza 2020.
Velebit kao destinacija predstavlja mnogobrojne mogućnosti, a mogući motivi obilaska su:  šetnje, hodanje, planinarenje, alpinizam, speleologija, vožnja biciklom, sportska rekreacija, fotografiranje, edukacija,  znanstvena i stručna istraživanja... Naš cilj je bio Zavižan i planinarenje za koje je osmišljena slijedeća kružna tura:
Parkiralište Zavižan – Buljevac – Mali Rajinac – Generalski dolci - Crkva Sv. Ante – Buljevac - Zavižanski – Veliki Pivčevac – Vukušić snježnica - Pl. dom Zavižan.

Petak, 21. kolovoza 2020.
Zbog (Coronavirusa), a time i nemogućnosti odlaska na planinarenja u visoka gorja nama susjednih država, lijep i sunčan dan iskoristili smo za planinarenje u našoj neposrednoj blizini. Mala ekipa od 3 člana (Matija, Zoran i Ja), odlučili smo provesti na području Grobničkih Alpi i popeti se na sjeverni vrh Pakleno 1331 m (H 6), Srednji vrh Pakleno 1340 m (H 7) te vrh Obruč 1376 m. Pohod je zamišljen kružnom turom: sa makadamske ceste Klana-Platak (16,2 km udaljeno od Klane), sjeverni vrh Pakleno, Srednji vrh Pakleno, Obruč – povratak preko Štulca do ishodišta.

Za one koji nisu upoznati, područje Hahlića nalazi se u zaleđu Rijeke, a planinari ga često nazivaju Grobničke Alpe. To je skupina vrhova koji se niži jedan za drugim, a svaki je drugačijeg sastava i izgleda što tom području daje posebnu draž i ljepotu. Evo tih 16 vrhova sa njihovim imenima i nadmorskim ...

Nedjelja, 09. kolovoza 2020.
Pd Knezgrad 09.08.2020. - organiziralo jednodnevni planinarski izlet u Gorski Kotar. Cilj izleta je od Tršća - zaselka Frbežari popeti se na vrh Rudnik i na Sokolske stijene.

Rudnik i Sokolske stijene se nalaze u šumovitom sjevernom dijelu Gorskog kotara, dio su Čabarsko – Prezidskog i Gerovskog kraja, sjeverno od Risnjaka i Delnica, a glavno ishodište za izlet je Tršće s planinarskom kućom u zaselku Frbežarima odakle su najzanimljiviji usponi na Rudnik i Sokolske stijene.

Tršće je središnje mjesto Općine Čabar. Leži na prostranoj visoravni na prosječnoj nadmorskoj visini 830 m. Poznato je po drvoprerađivačkoj djelatnosti (manje pilane, stolarske radnje) i turizmu (skijanje i skijaško trčanje, teniski tereni, sportski tereni za nogomet, rukomet, košarku, atletiku, boćanje i kuglanje, lov i ribolov, planinarske i biciklističke staze). Najstariji zapis o Tršću zabilježen je na crkvenom zvonu 1659. godine, kada je razvoj tog mjesta započeo s početkom iskorištavanja željezne ...

Utorak, 28. srpnja 2020.
Mirnjak s nadmorskom visinom 1426 m - (drugi naziv Lazačka glavica) nalazi se sjeverno od Snježnika. To je vrlo lijep i atraktivan vrh, planinarski nepravedno zapostavljen zbog dostupnijih i viših vrhova u njegovoj neposrednoj blizini: Risnjak, Snježnik i Guslica ... S njegova vrha pružaju se potpuno drugačiji pogledi nego od spomenutih vrhova. Pogled na Snježnik sa sjeverne strane je poseban, gotovo ne prepoznatljiv, obzirom da smo navikli na poglede s njegove istočne, zapadne i južne strane.

Četvrtak, 23. srpnja 2020.
Raspadalica je naziv za greben smješten iznad grada Buzeta, na kojem se nalazi istoimeni vrh s nadmorskom visinom 556 m. Staza započinje sa parkirališta trgovačkog centra Plodine s nadmorskom visinom (64 m) a završava s najvišom visinom (556 m), nedaleko od uzletišta Raspadalice, mjesta gdje se okupljaju ljubitelji ekstremnih sportova. Sa Raspadalice prostire se prekrasan pogled na grad Buzet, južni dio Buzeštine i središnje Istre.