Putopisi

Četvrtak, 12. lipnja 2020.
Vrh Kremen s nadmorskom visinom (1591 m), najviši je vrh istoimene planine. Kremen planina, po visini je peta planina u Hrvatskoj, iza Dinare, Biokova, Velebita i Ličke Plješivice. Smještena je između Gračaca i Knina, južno od Plješivice. Vrh je travnata glavica obilježena betonskim geodetskim stupom. Vrh ima obilježja kao i druge ličke planine, izdiže se iznad stijena i šumskog pojasa, a dodatnu mu draž i ljepotu daju široki vidici koji se pružaju na sve strane neometan u blizini višim vrhovima.  

Nedjelja, 07. lipnja 2020.
Fedor i Ja nedjeljni dan predvidjeli smo za penjanje kratkih sportskih smjerova. Obzirom da smo  prethodni tjedan penjali Commicijev Toranj na lokaciji Vela Draga Učka, ovog puta predviđeno je penjanje kratkih sportskih smjerova na lokaciji Kamena vrata kod Buzeta ili Vela Peša kod Platka. No, zbog loših vremenskih uvjeta i mokrih i vlažnih stijena odustali smo od zacrtanog plana. Kako ne bi gubio vrijeme, odlučio sam se prošetati po obroncima Učke radi održavanja fizičke kondicije. Izabrao sam jednu kraću kružnu turu: od planinarskog doma na Poklonu preko partizanske bolnice i Dolića do skloništa Babin Grob. Od Skloništa na vrh Vojak i silazak do Poklona.

Ponedjeljak, 4. svibnja 2020.
Kanjoni Mošćeničke Drage, Medveje i Ike tri su najveća i najdublje usječena kanjona formirana na istočnim padinama planine Učke. Ovi su potoci dobrim dijelom godine suhi a veće količine vode javljaju se u razdobljima s obilnim kišama ili kada se naglo otapa snijeg na Učki, zbog čega takve tokove i nazivamo bujičnim. Liburnijske bujice, pa tako i Mošćenička Draga – Draški potok u novije vrijeme su dodatno oslabljene jer su glavni izvori kaptirani, a njihove vode usmjerene za potrebe vodoopskrbe naselja Liburnije.

Potok Mošćeničke Drage ili Draški potok
Duboko usječena udolina Draškog potoka ili samo Potoka od svog izvora u području Valbata ispod masiva Učke i Suhog vrha pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok te se u more ulijeva u Mošćeničkoj Dragi, stvarajući jednu od najvećih i najljepših plaža na sjevernom Jadranu. Potok ima 5 pritoka, tzv. potočina. 

Odlikuje se mnogobrojnim bujičnim aktivnostima, osobito u gornjem ...

Četvrtak, 07. svibnja 2020.
Područje Općine Vinodolske – obuhvaća četiri glavna naselja - Bribir, Drivenik, Grižane-Belgrad i Tribalj.  Čitava Vinodolska dolina je jedna prekrasna priča, satkana od bogate povijesti, brojnih kulturnih i povijesnih spomenika, prirodnih ljepota i tradicije. To su stara naselja i gradovi, obrambene gradine, kule i kašteli, sakralna zdanja i riznice, tradicionalna seoska arhitektura, glagoljski natpisi, zavičajne zbirke, kiparska i slikarska ostvarenja, markirani planinarski putovi, šetnice i biciklističke staze, omogućit će svakom putniku i planinaru, da se upozna s kulturnom ostavštinom ovog kraja, a pritom uživajući u planinarenju i  prekrasnoj prirodi punoj kontrasta – mora, zelenila i krša.

Pored vidikovaca tu su još osam (8)  pješačko – turističkih i planinarskih staza:
Staza valova – staza uz samu obalu od Novog Vinodolskog do Jadranova.
Staza krša i kuša – staza od Novog Vinodolskog preko prvog brdovitog grebena Sv. Jurja, Drenina, Gavranove stijene, Soplja pa sve do Jadranova.
Staza litica  ...

Subota, 09. svibnja 2020.
Još jedan lijep i sunčan dan proveden s prijateljima na manjim vrhovima na obroncima Učke i Ćićarije. Tom prilikom napravili smo slijedeću kružnu turu: Zagrad – Vidikovac (zvan balkon) iznad Zagrada – Majkovac – Beljač – Orjak – Zagrad. Ovo su vrhovi koje se ne ističu po svojoj visini i nemaju posebno lijepih vidika, ali imaju odliku lakog pristupa, nisu zahtjevni i ugodni su za ležerno planinarenje i održavanje kondicije koje se odvija istočnim padinama Ćićarije u zaleđu između Veprinca i Matulja kroz lijepe predijele prekrivene bukovom šumom.

Četvrtak, 13. veljače 2019.
Lisina s najvišim vrhom Šija 1241 m (u uporabi je i domaći naziv Gomila) je šire područje u sastavu Ćićarije i dio Kastavske šume. Vrh Lisina (1183 m) je drugi vrh po visini, po čemu je cijelo ovo područje dobilo ime. Naziv Lisina je arhaično - staro hrvatsko ime koje označava veći travnati proplanak. Na području Lisine nalazi se poznata planinarska obilaznica  pod nazivom „Lisinski put“ (LP), koju je trasiralo i markiralo PD Lisina iz Matulji. Trasa LP-a je dugačka 32,6 km (duža varijanta), odnosno 31,1 km (kraća varijanta). Na ukupnoj dužine trase nalazi se 11 KT-a. Na stazi LP-a postavljeno je ukupno 38 stupova i 103 tipska smjerokaza. Skraćena oznaka obilaznice je LP – (kombinacija slova L i okrugle planinarske markacije -

 

Četvrtak, 23. travnja 2020.
Na padinama Učke s njene istočne strane je više dugih duboko usječenih bujičnih dolina i potoka, od kojih posebno možemo izdvojiti najdulje bujične potoke koji utiču u more u Mošćeničkoj Dragi, Medveji i potok Banina koji utiče u more u Iki. Ovi su potoci dobrim dijelom godine suhi a veće količine vode javljaju se u razdobljima s dovoljno obilnim padalinama, zbog čega takve tokove i nazivamo bujičnim. Ovdje smo fokusirani na potok Banina.

Potok Banina  (u uporabi je i domaći naziv Banjina) izvire na Učki na platou Rečina podno vrha Grnjač, na nadmorskoj visini 750 m,  a utječe u more u Iki. Dužina potoka je 7,5 km. Na putu do mora stvara bujičnu dolinu u kojoj je duboko usječen kanjon, koji na svom putu tvori visoke klisure, tjesnace, mnogobrojne kaskade, malene brzace, slapove i slapiće koji se slijevaju u manja sićušna jezerca, koja ovom kanjonu daje posebnu ...

Srijeda, 15. travnja 2020.
Još jedan lijep i sunčan dan izmamio je  Rudija i mene da se prošetamo  obroncima Učke s njene istočne strane. Osnovni cilj bio je popeti se na Suhi vrh, drugi vrh po visini na Učki. Temeljem toga osmislili smo slijedeću kružnu turu: Lovranska Draga – Visoče - Babino sklonište – Suhi vrh – silazak preko prijevoja Vrata do Lovranske Drage.

Suhi vrh (1333 m), smješten je na sjevernom dijelu njegova grebena koji se proteže od prijevoja Sedlo  do prijevoja Vrata u smjeru sjever – jug u dužini 1,5 km. Ovaj manji greben smješten je u podnožju glavnog vršnog grebena Učke i vrha Vojak. S ove grebenske staze, kao i sa samog vidikovca podno vrha pružaju se prekrasni panoramski vidici: na obalna i priobalna naselja, na Kvarnerski zaljev i otoke, kao i na veliki dio poluotoka Istre. Jednako tako, prekrasan je vidik na Rijeku, Grobničke Alpe i ...

Subota, 11. travnja 2020.
Nakon desetodnevne pauze, lijep i sunčan dan izmamio je ovu malu ekipa od tri člana u sastavu: Silvano, Franko i moja malenkost da u zaleđu Lovrana popnemo nekoliko manjih vrhova i napravimo kružnu turu: Liganj-Lužinski breg-Gorica-Grnjač-Knezgrad-Liganj. Ovo su vrhovi koje se ne ističu po svojoj visini, ali imaju odliku lakog pristupa i lijepih vidikovaca, a posebno se to odnosi na Lužinski breg, kao i na Grnjač koji nudi sasvim jedan novi i drugačiji kut pogleda na greben Učke i vrh Vojak.

Srijeda, 01. travnja 2020.
Koronavirus Covid-19 sve nas je zatočio  u kuće. Nakon 20 dana izolacije, moj unuk Franko i ja odlučili smo se nakratko prošetati obroncima Učke, držeći se preporuka i uputa Nacionalnog stožera Civilne zaštite. Prvobitni plan bio je napraviti jednu kružnu turu od Ike preko Dobreća do Križa i silazak preko Poljana i Ičića do Ike. No, kako smo tu dionicu puta relativno brzo savladali, skovali smo novi plan i odlučili prošetati do slapa Rečina i produžiti put koritom Banjine te popeti se na Pećnik i zaokružiti turu silaskom preko Poljana i Ičića do Ike.

Pećnik je vrh s nadmorskom visinom (641 m), smješten istočno od tunela Učka. Vrh se ne ističe svojom visinom, ali odlika mu je što je pristupačan s izuzetno lijepim vidicima jer mu je vrh okrugla travnata glavica i nije ometan drugim višim vrhovima. Vrh je označen geodetskim stupom na kojemu je ispisan naziv ...

Srijeda, 18. ožujka 2020.
Kanjon Triget se nalazi na istočnoj strani otoka Krka podno vrha Diviška, smješten unutar zaštićenog područja ornitološkog rezervata Kuntrep. Kanjon Triget je najatraktivniji i najveći otočni kanjon na Jadranu, koji je svojom veličinom i oblikom vrlo sličan Maloj Paklenici na južnom Velebitu. Od vrha Diviška, kanjon se spušta do morske uvale Jasenova u dužini preko 1,5 km, gdje se pri dnu uz more u odjecima visoke klisure izdižu do 200 m.

Biološka raznolikost rezervata ostala je očuvana zahvaljujući teškoj dostupnosti i neprohodnosti kanjona. Iz tog razloga ovoj iskonskoj „divljini“" dana je prilika da se u njoj nesmetano odvijaju prirodni procesi. U naravi Triget se u prvom dijelu sastoji od 3 kraka koji se sastaju u jednoj točki udaljenoj 0,5 km od mora. Od ove točke pa dalje, Triget se  strmoglavo spušta do mora pokazujući  svu svoju opasnu i raskošnu ljepotu divljine. Na ovom dijelu ...

Prisojnik (ili alternativno ime Prisank) je visoka planina u Julijskim Alpama u Sloveniji s nadmorskom visinom 2547 m. Nalazi se iznad prijevoja Vršič odakle počinje većina uspona na vrh. Masiv planine Prisojnik ima nekoliko vrhova. Na zapadnoj strani nalazi se Vrh kraj sten (2314 m), čije se stijene okomito spuštaju prema prijevoju Vršič. Dalje greben se nastavlja preko prednjeg okna prema vrhu Prisojnik. Prema jugu spuštaju se strme stjenovite padine u dolinu Trente. Prema istoku pruža se dugački greben koji se sastoji od nekoliko vrhova: Zvonik (2438 m) i Zadnji Prisojnik (2380 m), u nastavku dalje preko sedla Škrbina masiv Prisojnika spaja se s Razorom.

Za Prisojnik već sam napisao ovaj tekst prilikom uspona Po Hanzovoj poti:

Što je uspon na vrh neke planine teži i zahtjevniji, to je izazov veći. Beskrajno, uživam u tom izazovnom penjanju i ozračju planine koje spaja jezu, napor, umor, strah, opasnost,  ljepotu divljine i ...

Subota, 08. veljače 2020.
Mojstrovka je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2333 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2333 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara grapa, strmih litica i više alpinističkih smjerova.

Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

Subota, 11. siječnja 2020.
Triglav je toliko poznat i popularan u planinarskim  krugovima  da o njemu nije potrebno puno pisati. Vrh je opisan u literaturi, mnogim knjigama, web portalima, blogovima i raznim putopisima. Stoga, ću samo napomenuti da je to najviši planinski vrh u Sloveniji i Julijskim Alpama  - visok 2864 m. Greben Triglava se pruža u smjeru jugoistok - sjeverozapad u dužini 850 m. Ima dva vrh Mali Triglav i Triglav. Triglav je najposjećeniji vrh u Republici Sloveniji i jedan od posjećenijih vrhova u Europi. Stoga, uvijek možete očekivati gužve, pa čak i u zimskim najtežim uvjetima. Podno njegova vrha nalazi se s južne strane dom Planika i s istočne strane nalazi se najveći „ Triglavski dom na Kredarici“ – popularan kod planinara kao „dom Kredarica“.

 

Nedjelja, 05. siječnja 2020.
Snežnik ili Veliki Snežnik  s nadmorskom visinom 1796 metara je najviši vrh Notranjske. Izdiže se iznad prostranih šuma na južnom rubu Slovenije, to je ujedno i najviši izvanalpski vrh. S nadmorskom visinom gotovo 1800 m predstavlja granicu između Jadranskog mora i kontinenta, zato je cijelo područje kako i samo ime govori, bogato snijegom koji se zadržava sve do svibnja. U podnožju Snežnika, na Sviščakima, nalazi se planinarski dom i malo skijalište koje je ishodište našeg pohoda. Iako nije alpski vrh, može se uspoređivati s najvišim alpskim vrhovima kada su u pitanju panoramski vidici za lijepa i sunčana dana.

Nedjelja, 29. prosinca 2019.
Mala ekipa od 2 člana Silvano i ja, odlučili smo lijep i sunčan nedjeljni dan provesti na Učki na sviježem zraku, popeti se na neke neistražene i nemarkirane vrhove kao što je Gradina, zatim prošetati se do planinarskog doma Poklon i pri silasku popeti se na Goricu, te  povratak kružno do ishodišne točke pohoda Kožuli. Gradina s nadmorskom visinom 693 m je kameniti vrh smješten u trokutu između Lužinskog brega i Gorice.

 

Srijeda, 11. prosinca 2019.
Duže vrijeme Fedor Nalis i ja planiramo otići do Klamaruše i popeti smjer Asparagus Direkt. No vremenski uvjeti nisu nam naklonjeni, neprekidno kiša i kada bi se ukazao jedan lijep dan, jedan od nas bio bi spriječen drugim obavezama. Konačno, došao je i taj lijep i sunčan dan da ostvarimo dogovoreni plan - srijeda 11. prosinca 2019.

Klamaruša je naziv za kamenitu barijeru s prosječnom nadmorskom visinom 550 m koja se izdiže iznad sela Baretići i Grižana. Na tim okomitim stijenama ima nekoliko dugih osiguranih alpinističkih smjerova različitih težina. Isto tako, na tom grebenu ima nekoliko pješačkih i planinarskih staza, a jedna od njih  za planinare poznata i popularna je  „Staza Kamenih stupi“.

 

Nedjelja, 27. listopada 2019.

Badanj i njegov greben je vrh u Baškim Oštarijama koje se  izdiže iznad Prpić polja, iako se ne ističe svojom visinom (1164 m), s njega se pružaju lijepi vidici na najzanimljivije vrhove srednjeg Velebita (Šatorinu, Basaču, Velinac, Prikinuto i Budakovo brdo, Dabarske kukove i dr.), te na otok Pag. U neposrednoj blizini prema južnom Velebitu lijepo se vidi Basača,  Konjevača Veliki i Mali Sadikovac….

Nedjelja, 27. listopada 2019.
Velinac  s nadmorskom visinom (965 m) u zaleđu Karlobaga je manji goli greben koji se proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini 50 m. S njegove južne i jugozapadne strane izdiže se strma kamena glavica iznad šumskog pojasa, dok su mu ostale strane blage i šumovite. Vrh je prepoznatljiv po svojemu neobičnom obliku i stijenama. Mnogo je ovakvih lijepih vrhova u zaleđu  Karlobaga i općenitu u velebitskom prigorju, koji se ne ističu svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i neometani višim vrhovima.
Vrh je izdaleka prepoznatljiv po svojemu neobičnom stjenovitom i vršnom obliku s morske strane.

Subota, 21. rujna 2019.
Planinski lanac Karavanke se proteže u dužini 120 km u smjeru zapad – istok. Počinju od tromeđa Austria-Slovenija-Italija, točnije od Koruškog sedla Thorl-Maglern (Vrata Megvarje) na zapadu i završava istočno na padinama kod grada – Slovenj Gradec. Planinski lanac Karavanke, zajedno s Kamničko-Savinjskim Alpama čine prirodnu granicu između Koruške i Gorenjske. Isto tako, Karavanke su granični dio Slovenije i Austrije s najvišim vrhom – Stolom/Hochstuhl (2236 m), koji dominira i privlači poglede sa svih strana.

Od Stola prema istoku ističe se vrh Vrtača (2180 m) čiji razdrt i strm greben plijeni svojom divljom ljepotom. Taj vrh je nezaobilazan cilj svakog planinara - zaljubljenika u planine koji pohode Karavanke. Prema zapadu od Stola ističu se vrhovi: Golica/Kahlkogel (1835 m.), Hruški vrh- Klek (1776 m.), Dovška Baba/Frauenkogel (1891 m.), te ljepotica Karavanki Kepa/Mittagskogel (2143 m.) i niz manjih  vrhova do tromeđe. U blizini ovog vrha ...