OTOK CRES Tramuntana: Porozina - Rt Jablanac - Porozina

MAX
MIN

NEDJELJA, 27. STUDENI, 2016.
PD Knezgrad iz Lovrana 27. studeni, 2016., organiziralo je jednodnevni izlet i planinarenje na otok Cres, njegov sjeverni dio na područje Tramuntane. Prijevoz je organiziran osobnim automobilima. Na izletu je sudjelovalo  25 planinara i planinarki Društva. Vodič i organizator – Pino Petričić.
OTOK CRES (čakavski Cris, talijan. Cherso, antičko-latinski: Crepsa) smješten na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva - najveći je jadranski otok s površinom od  405,78 km², drugi po dužini 65,5 km poslije Hvara.  Najuži dio otoka širok je svega 2 km, a najširi 12 km. Za razliku od drugih otoka koji se pružaju sjeverozapad – jugoistok, otok Cres se pruža  u smjeru sjever – jug. Obala otoka je razvedena i duga oko 247,7 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istočni dio ovjenčani strmim i surovim stijenama. Najviši vrhovi otoka su Gorice (648 m) i Sis (638 m). Cres karakteriziraju veliki kontrasti između sjevernog submediteranskog dijela s visokim i gustim šumama hrasta medunca, graba, brijesta i kestena i srednjeg i južnog mediteranskog dijela koji obiluje pašnjačkim goletima i gustom makijom.

TRAMUNTANA se nalazi na sjevernom dijelu otoka i obuhvaća 1/5 ukupne površine sjeverne strane otoka Cresa, sa svojim visokim i strmim obalama, od 200 do 300 m. To je kraj sa rijetkim naseljima i oskudnom vegetacijom i velikim kraškim pašnjacima, gdje danas slobodno pasu polu- divlje ovce. To je oaza jedne skoro nedirnute divlje prirode. Šumoviti dio Tramuntane nalazi se na sjeveroistoku otoka, čija površina obuhvaća cca 5 ha, koja predstavlja iznimno vrijednu prirodnu baštinu.
Tramuntana je danas napuštena, vidljivi su ostaci napuštenih sela i pastirskih stanova. Prije 50 godina tu je obitavalo cca 1.200 žitelja, danas obitava cca pedesetak. Za vrijeme ljeta kada se vrate stanovnici koji su otišli trbuhom za kruhom i turisti koji dolaze na more, onda ovaj kraj izgleda kao prije.

Pogled duž grebena otoka Cresa od vrha Sis (638 m).

PRISTUP AUTOMOBILOM (do trajektnog pristaništa Brestova)

Kolni pristup je vrlo jednostavan. Od Lovrana nastaviti vožnju državnom cestom D66 (Rijeka – Pula) do trajektnog pristaništa Brestova. Dužina puta 25 km. Automobile ili autobus ostaviti na parkingu trajektnog pristaništa. Dalje trajektom do Porozine, od kuda započinje planinarska staza koja vodi do rta Jablanac i druga varijanta do Belog.

 

ISHODIŠTE POHODA ( s karakterističnim putnim točkama)

Trajektno pristanište Brestova (1 m), selo Ivanje (297 m), selo Konac (233 m), Vidikovac (242 m). Povratak kružnom turom preko sela Rosuja – Rosulja (333 m) i dalje podno vrha Novograjca (375 m) do Porozine (1 m). Ukupna dužina gpx traga 18,6 km. Vrijeme gpx traga 6 h. Visinska razlika  pri usponu 919 m, pri spustu 922 m. Minimalna visinska razlika 1 m, a maksimalna 389 m. Prosječan nagim 10%.

Izvod iz analize gpx traga

Za ovu stazu „Porozina - Rt Jablanac“ može se reći da je lijepa i raznolika, vodi s jedne na drugu stranu otoka. Prolazi kroz šumu hrasta i kestena, kroz napuštena sela, pored lokvi s lijepim pogledima prema poluotoku Istri i Kvarnerskom zaljevu.

Izlaskom iz trajekta započinjemo naš pohod u 9 h i 10 min. Prolazimo kroz naselje Porozina, pri izlasku iz sela dolazimo do prvog križanja. Na drvenom stupu za rasvjetu postavljeni su smjerokazi – ravno: Rt Jablanac - staza br. 200 (3:00 h), Ivanje (1,30 h) i Beli staza - 201 (2,40 h), desno: Filozići staza br. 202 (1:00 h) i Dragozetići (1,40 h.) Na kraju sela gdje završava asfaltna cesta nastavljamo dalje lijepo građenom i dobro markiranom stazom koja vodi kroz niži šumski predjel. Nakon 20 minuta laganog hoda dolazimo do slijedećeg neoznačenog raskrižja: desno odvaja se staza za Beli, ravno za Ivanje i Rt Jablanac.

Naselje Porozina

Raskrižje putova

Staza vodi po lijepo građenom seoskom putu.

Nakon laganog zagrijavanja i 20 minuta hoda dolazimo do drugog neoznačenog raskrižja. Tu napuštamo građeni put koji  vodi prema Belom -  nastavljamo dalje šumskom stazom, koja nas ubrzo dovodi do kanala – duboke vododerine, koja dijeli dva veća brijega ili brda. Od tu počinje umjereni uspon do manjeg prijevoja od kuda se otvara lijepi pogled na Učku i naselja podno nje. Na putu dalje nailazimo na zanimljive oblike debla osušenog hrasta.

Kratki odmor - od kuda se pruža lijep pogled na more i na masiv Učke.

Neobični oblici debla osušenog hrasta

Detalj  sa stabla osušenog hrasta.

Na stazi prema selu Ivanje.

Tu smo zatekli jednog od žitelja gospodina Livia Hrelju. U neformalnom razgovoru doznajemo, da trenutno u selu obitava 9 žitelja. Isto tako, radi usporedbe, od Livia doznajemo da je 1945.  godine u Ivanju bilo 25 kućnih brojeva i 136 žitelja. U selu je bila škola, gostiona, trgovina i poštanski sandučić. Danas, na Tramuntani ima 9 napuštenih sela: Stepići, Petrićevi, Niska, Žanjevići, Pojane, Rosuja, Važmineš, Crikveni i Konac.

Ulazak u selo Ivanje susreli smo gospodina Livia Hrelju

Od Ivanja preostalo nam je još 2,5 km do sela Konac (45 min.). Od sela Ivanje staza nakratko skreće lijevo, zatim izlazi na šumsku cestu okreće udesno prema jugoistoku. Prvi dio puta staza prolazi šumskom cestom do odvojka gdje staza skreće ulijevo i ulazi na šumski planinarski put koji prolazi uz ograđeni dio nekadašnjeg lovišta sve do napuštenog sela Konac. Ograđeno nekadašnje lovište od 1300 hektara bilo je naseljeno jelenom lopatarom i divljom svinjom. Danas je to dio zajedničkog otvorenog lovišta VIII/130 Tramuntana. Nedaleko od sela Konac nalazi se vidikovac -  bivša talijanska osmatračnica (n/v 242 m) od kuda se pruža lijep pogled na Kvarnerski zaljev i greben Učke. Na vidikovcu pauza za odmor i marendu.

Na izlasku iz sela - odsjaj jutarnje rose na biljci - mlečika.

Na stazi kroz ograde suhozida

Na putu po stazi uz ogradu ograđenog lovišta

Ulazak u selo Konac

Vrijeme marende na vidikovcu

Nakon odmora i marende za posjet Rtu Jablanac odlučila su se samo 3 člana Društva (Silvano, Pino i ja, Mirko). Silazimo od vidikovca prema selu Konac do odvojka s desne strane od kuda put dalje vodi na Rt Jablanac. To je stari građeni volovski put koji je nekad služio za odvoz drva s Tramuntane prema moru do iskrcajnih mjesta zvani „Geti“. Na podjelu Tramuntane takvih putova bilo je okvirno petnaestak -  posljednji prestaje s radom 1969. godine. Put je dobro obilježen svježim markacijama. Prva polovica puta je očišćena, dok je druga polovica zapuštena i potrebno je čišćenje. Staza je laka  za snalaženje, treba samo pratiti markacije, zaobilaziti makiju i trula stabla koja su popriječila put. Za spust do mora i povratak istim putom do vidikovca potrebno je svega 1 h. Dužina puta u oba smjera 3,5 km.

Na stazi po kolnom - volovskom putu prema moru

Na vidikovcu Rt Jablanac (označen na stijeni)

Od vidikovca prošetali smo uz more do mjesta gdje su se drva prekrcavala  na brodove. Na putu prema Geti prolazimo ispred napuštene kuće, koja je nekad služila za smještaj ovaca i čobana. Podno te kuće nalazi se mala pješčana plaža i mali mulić prikladan za pristanak barki.

Pogled na more  i na male pješčane plaže

Dobro očuvana – napuštena kuća

Mali mulić. Nekad davno na ovom mjestu vršio se pretovar drva s Tramuntane na brodove

Vraćamo se istim putom do sela Konac, nakon toga svi skupa nastavljamo povratak kružnom turom preko sela Rosuja do Porozine. Od sela Konac nemarkirana staza vodi  šumskom cestom koja prolazi uz ogradu nekadašnjeg ograđenog uzgajališta i lovišta i nakon 30 minuta hoda izlazimo na dobro uređenu makadamsku cestu koja povezuje Ivanje s Belim. Desno odvaja se cesta za Ivanje, mi nastavljamo lijevo prema selu Rosuja. Od ovog raskrižja nakon 20 minuta napuštamo makadam i skrećemo desno prema selu Rosuja, nekadašnje vlastelinske kuće (koja je trenutno u obnovi) na markiranu šumsku stazu. Od tu staza skreće ulijevo vodi kroz šumu i prolazi podno samog vrha Novograjca  (392 m), zatim obilazi brdo Jarčeva peć (196 m), te izlazi na raskrižja: desno za Ivanje i Rt Jablanac, lijevo za Porozinu. Od ovog raskrižja nastavljamo spust do Porozine gdje stižemo u 14 h i 30 minuta.

Na šumskoj cesti prema selu Rosuja

Nekadašnja vlastelinska kuća, sada trenutno u obnovi. Od tu planinarski put skreće ulijevo, ravno nekoliko minuta dalje je napušteno selo Rosuja

Na stazi kroz šumu

Još jedno zanimljivo osušeno stablo hrasta

Na stazi kroz šumu

Dok se čeka trajekt – odmor uz osvježenje

Na kraju zajednička fotka (bez snimatelja) na ulasku na trajekt

U nastavku slijedi gpx tragovi na Google Earthu, na topografskoj karti, vertikalni profil staze, te album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim blogom.

Gpx tragovi na Google Earthu

Gpx tragovi na topografskoj karti DGU-a

Vertikalni profil staze

3D profil staze

LINK - Album fotografija