• Klamaruša - Smjer Asparagus Direkt

    Srijeda, 11. prosinca 2019.
    Duže vrijeme Fedor Nalis i ja planiramo otići do Klamaruše i popeti smjer Asparagus Direkt. No vremenski uvjeti nisu nam naklonjeni, neprekidno kiša i kada bi se ukazao jedan lijep dan, jedan od nas bio bi spriječen drugim obavezama. Konačno, došao je i taj lijep i sunčan dan da ostvarimo dogovoreni plan - srijeda 11. prosinca 2019.

    Klamaruša je naziv za kamenitu barijeru s prosječnom nadmorskom visinom 550 m koja se izdiže iznad sela Baretići i Grižana. Na tim okomitim stijenama ima nekoliko dugih osiguranih alpinističkih smjerova različitih težina. Isto tako, na tom grebenu ima nekoliko pješačkih i planinarskih staza, a jedna od njih  za planinare poznata i popularna je  „Staza Kamenih stupi“.

     

  • Mala Mojstrovka_Grebenec - Pocarska smer

    Nedjelja, 14. oktobra 2018.
    Mojstrovka
     je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2332 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

    Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2332 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara i strmih litica i više alpinističkih smjerova.

    Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

  • Mala Mojstrovka – alpinistički smjer Severna raz

    Petak. 12. oktobra 2018.
    Mojstrovka
     je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2332 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

    Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2332 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara i strmih litica i više alpinističkih smjerova.

    Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

  • Cimon della Pala - Preko ferrate Bolver-Lugli i Bivacco Fiamme Gialle

    Četvrtak, 24. kolovoza 2017.
    Neplanirani susret i poziv Morena Vrancicha da se pridružim njemu i Marku Buljanu na 3-dnevni izlet penjanja i planinarenja organiziranom u Dolomitima Italija – grupa Pale di San Martino, naravno, tom izazovu nisam mogao odoljeti. Izlet je osmišljen na slijedeći način:

    Prvi dan    -  obuhvaća dolazak od Rijeke do Passo Rolle   

    Drugi dan – Od Malga Fosse di sopra-pristupnom stazom preko ferrate Bolver-Luigli do bivka Fiamme Gialle i dalje  do vrha Cimon della Pala.  

    Treći dan  -  obuhvaća planinarenje i uspon na Cima della Vezzana, spust preko rifugio Rosseta do parkinga - Malga Fossa di sopra, te penjanje na 

                       granitnim – porfido stijenama na     penjalištu „Palestra Fiamme Gialle“ na Passo Rille, zatim povratak doma.

    Cimon della Pala,
    se nalazi na istočnoj granici Parka Naturale Paneveggio - Pale di San Martino, s nadmorskom visinom 3184 m je drugi najviši vrh grupe Pale di San Marino u Dolomitima. Bez ...

  • Grossglockner via Stüdlgrat (alpinistički smjer)

    Srijeda, 30. kolovoza 2017.
    Grossglockne
    r, sa svojom visinom od 3798 m je najviši planinski vrh Austrije, a ujedno i cjelokupnog masiva Glockner grupe u središnjem djelu Hohe Tauern i istoimenog nacionalnog Parka.  Leži na granici provincija ("Bundeslaender") između istočnog Tirola (Južni Tirol pripada Italiji od 1919.) i Koruške (Kaernten) na sjeveroistoku.

    Planina ima oblik piramide (zvona) s dva vrha: veći Grossglockner (3798 m) i manji Kleinglockner (3770 m), međusobno su odvojeni uskim i ispostavljenim sedlom po imenu Glocknerscharte s 3766 m najviši usjek Austrije, a ujedno vrlo izložen dio uspona i prelaska preko njega. Na tom masivu Glockner grupe nalazi se najveći i najstariji Nacionalni park Hohe Tauern, koji se proteže preko saveznih pokrajina Tirola, Koruške i Salzburga i predstavlja doista raznovrsno čudo prirode. Sliku njegovog alpskoga krajolika čini preko 300 vrhova iznad tri tisuće metara, veliki alpski travnjaci, potoci, ledenjaci i slapovi. 

     

  • Veliki Oltar - Poldov Rovt (Vrata) - preko Brinove glave

    Petak, 18. kolovoza 2017.
    Veliki Oltar
    nalazi se u istočnim Julijskim Alpama u dijelu Martuljške skupine vrhova. To je planinski lanac koji se sa sjeverne strane izdiže iznad gornjeg dijela doline Gozd Martuljek, od kuda je i najljepši pogled na tu skupinu vrhova. Oltar je planina s dva vrha: Veliki Oltar s nadmorskom visinom (2621 m)  i Mali Oltar (2521 m). Veliki Oltar, nalazi se u centralnom dijelu grebena, koji se diže od sjeveroistoka počevši sa Vrtaski vrh, nastavlja prema zapadu preko Slemena, Kukove špice, Škrnatarice, Dovškog Križa do Velikog Oltara. Od V. Oltara  greben se dijeli  prema sjeverozapadu na Veliku  i Malu Poncu, Špik, Fridmanove police do Rusice. Prema jugozapadu greben nastavlja preko Visoki Rokav do Škrlatice.

    Veliki Oltar nudi tolike mogućnosti izazovnog planinarenja i penjanja neoznačenim putovima, stoga, je u posljednje vrijeme sve popularniji među planinarima, željnim bespuća. To nije planina za tvrdo penjanje. Može se reći, da ...

  • Velika Baba - Nova Centralna smer

    Subota, 29. srpnja 2017.
    Velika Baba
    , smještena je na sjevernoj strani glavnog grebena skupine Kamniško-Savinjskih Alpi na granici između Slovenije i Austrije. To je granični greben koji se nalazi između Jezerskog (2034 m) i Savinjskog sedla (2001 m). Velika Baba iako se nalazi u sjeni viših okolnih vrhova, vrlo je posjećena kako od strane planinara, tako isto, od alpinista. Postoje 2 obilježena planinarska - zahtjevna puta i 3 alpinistička smjera i to:

    VELIKA BABA – zapadna stijena

    1. Grapa med Veliko Babo in Ledinskim vrhom-Težina III/II,70°/40°-60° Dužina smjera 700 m. (1967.)

    2. Stari Središnji Smjer.  Težina IV M3,IV -  dužina smjera 700 m.

    3. Nova Centralna smer.  Težina  IV+ -  dužina smjera 700 m. (1994)

    Prva dva smjera alpinistima nisu posebno zanimljiva, stoga, je „Nova Cenralna smer“ - dugi alpski osigurani smjer izuzetno popularna među alpinistima, što je i naš današnji odabir. Smjer se ...

  • Gradiška tura Vipava – dugi sportski osigurani smjer

    Utorak, 20. lipnja 2017.
    Na ovom blogu prikazat ću kombinaciju planinarenja i penjanja. Naime, doline Vipave okružena je strmim i okomitim stijenama koje privlače kako penjače, tako isto, i planinare. Za planinare nude se tri izuzetno lijepe staze „GRADIŠKE TURE“ i to:

    1. Vipava  centar   - Gradiška Tura__Lako označena staza cca 2 h hoda.
    2. Gradišče - Gradiška Tura__Srednje zahtjevna staza cca 1 h i 15 min hoda.
    3. Gradišče - Gradiška Tura__Vrlo zahtjevna staza cca 1 h i 15 min hoda. . Gradiška Tura je vrh, koji se nalazi iznad grada Vipave, na zapadnoj strani planine Nanos. Sa vrha je prekrasan vidik na Vipavsku dolinu, Trstelj, Čaven i Golake.

    Ovom prilikom Fedor i ja, odradit ćemo veliki dio Gradiške Ture koja je označena kao vrlo zahtjevna staza. Radi se o ferrati postavljenoj po vrlo uskom i okomitom grebenu. Vrlo je zanimljiva za početnike i za one koji su se već okušali u ...

  • OTOK KRK- Penjalište „portafortuna“ Alpinistički klub PUT - Rijeka

    Portafortuna je popularno penjalište u Baški. Smješteno između Bašćanske drage i Punta. Penjalište se nalazi ispod Treskavca, udaljeno desetak kilometara od Baške. Sezona penjanja tu traje od ožujka pa sve do studenog. Od parkirališta za pristup stijenama  je potrebno oko 20 minuta. Parking će vam biti lakše pronaći ako obratite pozornost na staru, plavu zgradu (bivši disco Portafortuna), koji se nalazi nasuprot parkirališta.

  • DABARSKI KUKOVI – PENJANJE dugih sportskih smjerova

    Dabarski kukovi su stjenoviti greben na srednjem Velebitu, koji se protežu oko 10 km u blagom luku od vrha Bačića kuka (1304 m) na sjeverozapadu do Ljubičkog brda (1320) na jugoistoku iznad Baških Oštarija. Bijeli, kameni tornjevi nepravilnih oblika, izranjaju, iznad šumskog zelenila  ( što plićih -  što dubljih) Duliba i Dabrova. (Dabar je stari uvriježeni naziv za duboku šumsku dolinu ili provaliju u obliku korita, dok su Dulibe manje ili veće zaravni omeđene šumskim zelenilom).

     

  • Noćno planinarenje i sportsko penjanje u sklopu opće planinarske škole

    PD Opatija - Opatija opća planinarska škola
    Planinarsko društvo Opatija u okviru svojih aktivnosti organiziralo je „Opću planinarsku školu“ kao osnovni oblik obrazovanja planinara. Škola je organizirana  po pravilniku HPS-a.  Školu pohađa 38 planinara i svima je uručen „Planinarski udžbenik“ od Alana Čaplara, kao i zamke. Kroz školu polaznici proširuju i dopunjuju svoja dosadašnja i usvajaju nova znanja, tehnike i vještine, neophodne za sigurno kretanje u planini. Završena Opća planinarska škola uvjet je za upis u škole i tečajeve iz planinarskih specijalnosti (alpinističke, sportsko-penjačke, speleološke, markacijske i vodičke). Gradivo je podijeljeno u dvije cjeline:

    Teorijski dio – odnosi se na predavanja koja se održavaju srijedom u 19,00 sati u prostorijama Vile Antonio u Opatiji  uz projekcije slajdova s planinarskom tematikom, te dogovori za izlete i vježbe.

    Praktični dio – odnosi se na vježbe koje se izvode na cjelodnevnim izletima tijekom vikenda na planinama, uglavnom na području Učke. Sastavni dio vježbi ...