• Velika Baba - Nova Centralna smer

    Subota, 29. srpnja 2017.
    Velika Baba
    , smještena je na sjevernoj strani glavnog grebena skupine Kamniško-Savinjskih Alpi na granici između Slovenije i Austrije. To je granični greben koji se nalazi između Jezerskog (2034 m) i Savinjskog sedla (2001 m). Velika Baba iako se nalazi u sjeni viših okolnih vrhova, vrlo je posjećena kako od strane planinara, tako isto, od alpinista. Postoje 2 obilježena planinarska - zahtjevna puta i 3 alpinistička smjera i to:

    VELIKA BABA – zapadna stijena

    1. Grapa med Veliko Babo in Ledinskim vrhom-Težina III/II,70°/40°-60° Dužina smjera 700 m. (1967.)

    2. Stari Središnji Smjer.  Težina IV M3,IV -  dužina smjera 700 m.

    3. Nova Centralna smer.  Težina  IV+ -  dužina smjera 700 m. (1994)

    Prva dva smjera alpinistima nisu posebno zanimljiva, stoga, je „Nova Cenralna smer“ - dugi alpski osigurani smjer izuzetno popularna među alpinistima, što je i naš današnji odabir. Smjer se ...

  • Krofička i strelovec od koče pod Ojstricom

    Srijeda, 23. lipnja 2017.
    Krofička (2083 m)
    je planina u istočnom dijelu Kamniško-Savinjskih Alpi. Zajedno s vrhom Ute (2029 m) i susjednim Strelovcem (1764 m) oblikuje barijeru – greben između Logarske doline i Robanove koti. Od Škrbine s kojim je povezan sa susjednom Ojstricom, greben se postupno spušta prema sjeveroistoku do vrha Strelovec, koji je posljednji vrh značajan za planinare. Ostali vrhovi Savinjske doline prekriveni su šumom i u planinarskom smislu nisu zanimljivi. Sa sjeverozapadne strane Krofičke, stijene su strme i krušljive i postupno prelaze u šumovite predjele, gdje u gornjem dijelu prevladava ariš (macesen), a u nižim predjelima prelazi u mješovitu šumu bukve i smreke.

  • Velika planina - vrh Gradišče od parkirališta Srednji pot (Mačkin kot)

    Subota, 24 lipnja 2017.
    VELIKA PLANINA
     je naziv za kraški planinski plato u Kamniško-Savinjskim Alpama sjeveroistočno iznad Kamnika -  površine 5,8 km². Nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini od 1500 m, s najvišim vrhom Gradišče 1666 m. Površina Velike planine obuhvaća više manjih planina: Mala planina, Gojška planina, planina Dovja ravan, planina Marjanine njive, planina Konjščina…  .Granice Velike planine protežu se od planine Dol na sjeveru do planine Kisovac na jugu. Od  vrha Ušivec  na istoku iznad planine Raven do vrha Rigalj na zapadu.

    To je najveća planina i pastirsko naselje u Sloveniji. Naselje posebice oživi u lipnju, kada pastiri izvode stoku na ispašu i drže je do rujna. Pastiri su planinu naselili u srednjem vijeku, što dokazuje najstariji arheološki nalaz iz 16 stoljeća. Pronađena je bajta, dimenzija i oblika gotovo identična  trenutnoj „Preskar bajti – kolibi“.  Andrej Preskar, 1945. sagradio je  bajtu na zgarištu postojeće na isti ...

  • Uspon na Storžič – kroz Žrelo

    Četvrtak, 15. lipnja 2017.
    Storžič,

    sa svojom nadmorskom visinom  2132 m je najviši vrh u zapadnom dijelu Kamniško-Savinjskih Alpi u Sloveniji. Vrh je dobio ime po svom izgledu – lijepo oblikovani stožac. Po svojem izgledu prepoznatljiv je sa svih strana, kako izbliza, tako isto izdaleka. Južna strana oblikovana je strmim travnatim padinama prošarana kamenjarom, a donja polovica obrasla je šumom. Sjeverna strana je kamenita i vrlo okomita spušta se do doline Lomčice. Zapadna strana odlikuje se lijepim stjenovitim grebenom koji se postupno spušta do Male i Velike Poljane (1410 m).

    Zbog svoje visine i izolirane pozicije Storžič je izniman vidikovac. Kako Storžičeva nadmorska visina prelazi svoje susjede, pogled s vrha se otvara i daleko prema jugoistoku, zapadu i sjeveru. Za lijepa vremena jasno se mogu vidjeti Grossglockner i Hochalmspitze. Lijepo se mogu vidjeti Julijske Alpe s Triglavom i ostalim susjednim vrhovima. Vrlo lijep pogled se pruža na Kamnik i Savinjske ...

  • Velika planina i Menina planina - Kamniško-Savinjske Alpe

    Nedjelja, 13. rujna 2015.
    Nakon prethodnog teškog i zahtjevnog dana – kružne ture: Logarska dolina – planinarska koča pod slapom Rinka – Frischaufov dom na Okrešlju – Turski žleb – Turska gora – Brana – Kamniška kočna na Kamniškom sedlu – Frischaufov dom na Okrešlju. Drugi dan (13. 09. 2015.) previđena je lakša tura: Menina planina – vrh Vitrenik, Mala planina i  planinarski domovi: Jarški, Črnuški i Kamniški, Velika planina – vrh  Gradišče (1666 m), planina Dol - vrh Konj. Planina u Hrvatskoj, nema isto značenje što i planina u Sloveniji. Naime, „planinom“ (kao što su navedene ) u Sloveniji zovu pašnjake  – izdvojena pastirska planinska gospodarstva na kojima se tradicionalno od davnina uzgaja stoka i proizvode razni mliječni proizvodi.

    VELIKA PLANINA je naziv za kraški planinski plato u Kamniško-Savinjskim Alpama sjeveroistočno iznad Kamnika -  površine 5,8 km². Nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini od 1500 m, s najvišim vrhom Gradišče ...

  • Cojzova koča_Kompotela_Mokrica_vrh Košutna_Planina Jezerca

    Četvrtak, 13. kolovoza, 2015.
    Treći dan boravka (13.08.2015.) u Kamniško-Savinjskim Alpama previđen je za povratak do parkirališta na planini Jezerca slijedećom turom: Od Cojzove koče (1973 m) popeti se na prijevoj između Kalške gore i Kalškog grebena, spust čez Kalce ispod Kalškog grebena i uspon na slijedeće vrhove: Kompotela (1898 m) - Mokrica (1853 m) – vrh Košutna (1974 m), dalje preko planine Košutna (1778), planine Koren (1675 m), Kriške planine (1515 m), te dalje do parkinga na planini Jezerca (1428). Radi pojašnjenja – „planinom“ (kao što su navedene ove 4) u Sloveniji zovu pašnjake  – izdvojena planinska gospodarstva na kojima se tradicionalno od davnina uzgaja stoka i proizvode razni mliječni proizvodi.

    Planinski vrhovi - Kompotela, Mokrica i Košutna nalaze se na  sredini grebena Krvavec grupe na sjevernoj strani.  Krvavec grupa je mala skupina vrhova na južnoj strani glavnog grebena skupine Kamniških Alpa, ima mnogo lijepih planina s najvišom planinom Kalški Greben ...

  • Skuta i Grintovec_kružna tura od Cojzove kože

    Srijeda, 12. kolovoza 2015.
    Grintovec
     sa svojom nadmorskom visinom 2558 m je najviši vrh Kamniških i Savinjskih Alpi. Vrh je piramidalnog  oblika. Masiv lanca Grintovec proteža se u smjeru istok-zapad, između rijeke Kokre i Savinje, s više istaknutih vrhova: Kočne, Grintovca, Dolgi hrbet, Skute, Rinke i Turske gore. Ove vrhove moguće je prijeći grebenskom stazom od zapada prema istoku i obrnuto. U središnjem dijelu tog lanca pruža se ljuti krš, a najizrazitije to pokazuje Dolgi hrbet.

    Južna strana Grintovca je položenija i travnata, stoga, radi lakog pristupa je  najposjećeniji  vrh u Kamniško-Savinjskim Alpama. Zbog toga je pogodan i za turno skijanje. Sa sjeverne strane spuštaju se okomite stijene do 500 m u krnicu Zgornje Ravni. Prema istoku spuštaju se kratke vapnenačke stijene na melišće – sipar na Veliki Podi. Sjeveroistočni greben povezuje Grintovec preko Malog ili Jezerskeg Grintovca (2447 m) i Mlinarskog sedla s drugim vrhovima prema jugoistoku. Grintovec spada ...

  • Krvavec – Kalški greben – Cojzova koča

    Utorak, 11. kolovoza 2015.
    Mala skupina od 3 člana PD Knezgrad iz Lovrana (Kristina, Dean i ja, Mirko) odlučila se na trodnevni izlet i planinarenje u Kamniško-Savinjske Alpe u Sloveniji. Cilj prvog dana: od parkinga na planini Jezerca popeti se na vrh Krvavca (1853) – veliki Zvoh (1971),  vrh Korena (1999), dalje preko Kalškog grebena (2224), i Kalške gore (2047),  do Cojzove koče na Kokrskom sedlu (1793). Drugi dan: Cojzova koča (1793) – bivak Pavela Kamperla (2104) – Skuta (2532) – Dolgi hrbet (2473), - Mlinarsko sedlo (2334) – istočnim grebenom na Grintovec (2558)  – Cojzova koča (1793). Treči dan: Od Cojzove koče (1793) popeti se na prijevoj između Kalške gore i Kalškog grebena, spust čez Kalce ispod Kalškog grebena – uspon na slijedeće vrhove: Kompotela (1898) - Mokrica (1853) – Vrh Košutna (1974), dalje planina Košutna (1778), planina Koren (1679) i Planšarija – Kriška planina (1515), te do parkinga na ...

  • Uspon na Mrzlu goru od Kranjske koče - silazak do parkirališta „Ravenska Koča“ na kraju doline

    Nedjelja, 28. srpnja, 2013.

    Treći dan našeg boravka u Savinjsko-Kamniškim Alpama predviđen je za 2 uspona: jedan uspon na Veliku Babu, a  drugi uspon na Mrzlu Goru. Uspon na Veliku Babu podijeljen je u dvije grupe. Jedna grupa uspinje se po ferrati, koja je označena kao zahtjevan put ( zelo zahtevna pot), a druga grupa po normalnom Austrijskom putu označenom kao laki put. Zoran i ja popeli smo se na Veliku Babu prvog dana (26.07.2013). Stoga, smo odlučili popeti se na Mrzlu goru. Dok svi drugi spavaju mi se ustajemo u 4 h i 30 minuta, vadimo nepotrebne stvari iz ruksaka i spremni smo za polazak.

  • Kranjska koča na Ledinah_RINKE (Koroška, Kranjska i Štajerska)_ Kranjska koča

    Subota, 27. srpnja 2013.
    Drugi dan našeg boravka u Kamniškim Alpama predviđen je za uspon na Rinke.
    Rinke se nalaze u središtu Kamniško – Savinjskih Alpi i označene su kao vrlo zahtjevne i eksponirane staze, koje vode kroz sjevernu stranu stijene. Put od podnožja do vrha osiguran je sajlama i klinovima, sa povremenim prekidima. Rinke predstavljaju odličan vidikovac na sve vrhove u blizini i doline koje ih okružuju. Krajem 19. Stoljeća Rinke je istraživao Johannes Frischauf, koji je pokušavao pronaći put prema vrhu Skute. Pristup kroz sjevernu stijenu prvi su otkrili Fran Kocbek i Janez Piskernik. Prije samog pohoda jedna zajednička fotografija ispred Kranjske Koče.

  • Ferrata - Kranjska koča na Ledinah_Velika Baba_Kranjska koča 26.07.2013

    Petak, 26. srpnja 2013.
    PD Knezgrad Lovran organiziralo je trodnevni izlet u Kamniško-Savinjske Alpe u Sloveniju. Na izlet se prijavilo 18 planinara i planinarki. Na put se krenulo u dvije grupe: Prva (manja) grupa krenula je u ranim jutarnjim satima, dok je druga grupa, zbog radnih i drugih obveza krenula je u poslijepodnevnim satima. Cilj je bio naći se na Kranjskoj koči na Ledinah, kako bi slijedeći dan zajedno započeli uspon na Rinke. Zoran, Zdrave i ja, krenuli smo u 5 h i 45 minuta iz Lovrana, i krenuli prema zadanom cilju.
    Kamniško-Savinjske Alpe predstavljaju visoko planinsko područje na sjeveru Slovenije. Prostiru se na 889 km². Središnji dio predstavljen je planinskim lancem s nešto više od 30 vrhova iznad 2000 metara. Najviši vrh je Grintovec (2558 m), a slijedi mu grebenski susjed Kočna (2540 m). Kamniško-Savinjske Alpe vrlo su geološki raznolike i veći dio površine čine karbonatne stijene (osobito vapnenac ...

  • Uspon na Planjavu od Kocbekova doma

    Utorak, 16. rujna 2012.

    Planjava s nadmorskom visinom 2392 m je najviši vrh istočnog djela Kamniško – Savinjskih Alpa, koji je prema istoku dugim grebenom preko Škarja spojen s Ojstricom. Južna strana je kombinacija travnate – stjenovite padine, koje se strmo spuštaju u Repov kot. Sa sjeverne strane stjenovite padine strmoglavo se spuštaju gotovo 1000 m u Logarsku dolinu, a prema zapadu  do Kamiiškog sedla.

     

  • Uspon na Ojstricu - Planina Pdvežak-Kocbekov dom-Ojstrica-Mala Ojstrica-Kocbekov dom

    Ponedjeljak, 15. rujna 2012.
    Dana, 15 i 16. rujna 2012. organiziran je izlet u Sloveniju u Kamniške Alpe, uspon na Ojstricu i na Planjavu. Dva dana prije izleta pao je snijeg u Alpama, pa je većina planinara od ovog izleta odustalo. Na pohod se odlučio samo Zoran Šarin i ja.
    Cilj prvog dana 15. 09. 2012. je uspon na Ojstricu slijedećom rutom: planina Podvežak - Kocbekov dom na Korošice - Ojstrica - Mala Ojstrica - Kocbekov dom.