• Južni Velebit: Medak – Badanj – Medak

    Subota, 07. studenog 2020.
    Vrh Badanj s nadmorskom visinom (1.638 m)
    nalazi se na južnom dijelu Velebita, između njemu najbližih vrhova - Štirovca sa istočne te vrhova prema sjeverozapadu  Visibabe, Golubnjače i Velike Čelakuše iznad grebena Javornik. Sa Ličke strane iznad Medaka te sa primorske strane iznad Velikog Rujna. Gledano s udaljenosti i s različitih pozicija, vrh mijenja svoj izgled, od  stožastog oblika gledano s istočne strane, oblik posude badnja (kace) sa sjeverne strane, po čemu je (pretpostavka) i dobio ime te izduženi greben s jugozapadne strane, što u naravi i jeste greben dugačak 300-tinjak metara na kraju kojega prema sjeveru s jednom istaknutom točkom koja predstavlja vrh Badanj.

  • Mazinski prijevoj – Kremen

    Četvrtak, 12. lipnja 2020.
    Vrh Kremen s nadmorskom visinom (1591 m), najviši je vrh istoimene planine. Kremen planina, po visini je peta planina u Hrvatskoj, iza Dinare, Biokova, Velebita i Ličke Plješivice. Smještena je između Gračaca i Knina, južno od Plješivice. Vrh je travnata glavica obilježena betonskim geodetskim stupom. Vrh ima obilježja kao i druge ličke planine, izdiže se iznad stijena i šumskog pojasa, a dodatnu mu draž i ljepotu daju široki vidici koji se pružaju na sve strane neometan u blizini višim vrhovima.  

  • Lička Plješivica-vrhovi Mala i Gola Plješivica-2

    PD Knezgrad iz Lovran organiziralo je 2-dnevni izlet i planinarenje u Liku. Prvi dan 28.05.2016. predviđen je za uspon na Mrsinj Grad (kojeg smo odradili), drugi dan 29.05.2016. na Malu i Golu Plješivicu. Na izlet i planinarenje prijavilo se 15 planinara i planinarki. Našem izletu pridružio se Krešimir Horvat član PD Matica iz Zagreba. Ovom prilikom želim vam predstaviti  manje poznati i lijepi planinski masiv -  Ličku Plješivicu i njene vrhove Malu i Golu Plješivicu.

     

  • Lika-Mrsinj Grad

    Nedovoljno poznato, ali vrlo zanimljivo brdo Mrsinj nalazi se iznad Korenice na prijelazu između Male Kapele na sjeveru i Ličkog sredogorja na jugozapadu. Od Male Kapele dijeli ga prijevoj Pogledalo iznad Škorove drage (887 m). Na istočnom podnožju nalazi se Korenica i Koreničko polje. Prema jugu spušta se do prijevoja Ljubova (n/v 980 m). Glavni hrbat Mrsinja proteže se u smjeru sjever – jug, s nekoliko podjednako visokih vrhova.
     

  • Lička Plješivica-1-vrhovi Mala i Gola Plješivica

    Lička Plješivica je izduženi planinski masiv – greben čiji se manji dio nalazi na granici sa Bosnom i Hercegovinom kod Bihaća. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini 100 km od Plitvičkih jezera do izvora Zrmanje i dijeli Liku od Pounja. Istočne strmine Plješivice padaju u duboki kanjon gornje Une, a na zapadnoj strani su Koreničko, Lapačko, Kamensko i Krbavsko polje.

     

     

  • Lička Plješivica - uspon na Poštak

    Poštak je izdvojena planina iznad rijeke Zrmanje na južnom dijelu lanca Ličke Plješivice. Prepoznatljiv je  po strmo odsječenom padinom ispod vrha. U cijelosti je prekriven travnjacima s malo šume. Planinarski je zanimljiv zbog neobičnih prirodnih kamenih skulptura u podnožju vrha sa zapadne strane. Naziv (po nekim izvorima) potječe iz vremena kada se pod planinom razmjenjivala pošta na granici Austro-Ugarske i Turske, a u kartama zna biti označen imenom Kečina kosa.

  • Lika - uspon na Zir

    Srijeda, 30. travnja 2014.
    Poslije duže planinarske neaktivnosti, uzrokovane lošim (kišnim) vremenom, napokon smo se vratili planinama. Na putu prema Dalmaciji, iskoristio sam priliku i lijepo vrijeme i popeo se na ZIR. Zir je izdvojeno – usamljeno brdo pri kraju Ličkog polja visoko svega 850 m. Zbog svog usamljenog položaja, svaki putnik, koji je prolazio autocestom Zagreb – Split nije mogao, a da ne zapazi impozantne stijene koje se okomito izdižu iznad šumskog zelenila, kao da izranjaju iz Ličkog polja, kao otok iz mora. To je jedan od razloga da ga u zadnje vrijeme posjećuje sve više planinara, a uvršten je u Hrvatsku planinarsku obilaznicu i obilaznicu Lički gorski biseri. Sa vrha Zir otvoren je pogled u svim smjerovima.