• Uspon na Dinaru od Mirkovća - Pl. dom Brezovac – Sinjal – Glavaš

    Nedjelja, 21. srpnja 2013.
    Već duže vrijeme stoji obećanje mom unuku Franku, da ćemo se zajedno popeti na Dinaru na najviši vrh Hrvatske „Sinjal“ 1831 m. Konačno, došao je i taj dan 21. srpnja 2013, kada smo krenuli na vrh Dinare. Našem pohodu pridružio se i zet Đani Crnić.

    Dinara u užem smislu smatra  se planina istočno od Knina, a sjeverno od Peručkog jezera s vrhom Sinjal  (1831 m) je najviša hrvatska planina. Pruža se udužini 20 i širini 10 km između planina Vilice i Troglava, tj. na sjeverozapadu od sedla Derala (965 m) na cesti Knin-Grahovo, pa do sedla Privija (1230 m) iznad Uništa na jugoistoku,  od kuda se nastavlja najviši središnji greben Troglava. Stoga se Dinara u užem smislu uzdiže između Kninskoga i Grahovskog polja, a najbliže gradsko naselje je Knin.  Iako nije najviša planina Dinarskog gorja, Dinara je postala simbolom najvećeg planinskog lanca Dinarida i dala mu ...

  • Kranjska koča na Ledinah_RINKE (Koroška, Kranjska i Štajerska)_ Kranjska koča

    Subota, 27. srpnja 2013.
    Drugi dan našeg boravka u Kamniškim Alpama predviđen je za uspon na Rinke.
    Rinke se nalaze u središtu Kamniško – Savinjskih Alpi i označene su kao vrlo zahtjevne i eksponirane staze, koje vode kroz sjevernu stranu stijene. Put od podnožja do vrha osiguran je sajlama i klinovima, sa povremenim prekidima. Rinke predstavljaju odličan vidikovac na sve vrhove u blizini i doline koje ih okružuju. Krajem 19. Stoljeća Rinke je istraživao Johannes Frischauf, koji je pokušavao pronaći put prema vrhu Skute. Pristup kroz sjevernu stijenu prvi su otkrili Fran Kocbek i Janez Piskernik. Prije samog pohoda jedna zajednička fotografija ispred Kranjske Koče.

  • Ferrata - Kranjska koča na Ledinah_Velika Baba_Kranjska koča 26.07.2013

    Petak, 26. srpnja 2013.
    PD Knezgrad Lovran organiziralo je trodnevni izlet u Kamniško-Savinjske Alpe u Sloveniju. Na izlet se prijavilo 18 planinara i planinarki. Na put se krenulo u dvije grupe: Prva (manja) grupa krenula je u ranim jutarnjim satima, dok je druga grupa, zbog radnih i drugih obveza krenula je u poslijepodnevnim satima. Cilj je bio naći se na Kranjskoj koči na Ledinah, kako bi slijedeći dan zajedno započeli uspon na Rinke. Zoran, Zdrave i ja, krenuli smo u 5 h i 45 minuta iz Lovrana, i krenuli prema zadanom cilju.
    Kamniško-Savinjske Alpe predstavljaju visoko planinsko područje na sjeveru Slovenije. Prostiru se na 889 km². Središnji dio predstavljen je planinskim lancem s nešto više od 30 vrhova iznad 2000 metara. Najviši vrh je Grintovec (2558 m), a slijedi mu grebenski susjed Kočna (2540 m). Kamniško-Savinjske Alpe vrlo su geološki raznolike i veći dio površine čine karbonatne stijene (osobito vapnenac ...

  • Uspon na Dinaru od Glavaša_Martinove košare_Sinjal_dom Brezovac

    Petak, 19. srpnja 2013

    Prostorni gorski lanac Dinara – Kamešnica nakon Velebita (145 km), drugo je najduže gorje među Dinaridima koje se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini oko 110 km, uzduž hrvatsko-bosanske granice od vrela Zrmanje i Ličke Kaldrme pa sve do Buškog blata i Tijarice.
    U tomu dugom rasponu se ovaj dinarski lanac može reljefno podijeliti glavnim poprečnim sedlima s pripadnim cestama na 5 logičnih gorskih cjelina: 1-najsjevernija planina Vilica (1654 m) do ceste Knin-Grahovo, 2- u užem smislu planina Dinara (1831 m) do kotline Uništa i sedla Privija, 3-srednji najveći i najviši greben Troglava (1913 m) do sedla Vaganj-Prolog, 4-istočnije planina Kamešnica (1856 m) i 5- od Voštana najjužnija gora Tovarnica (1285 m) kao krajnji jugoistočni ogranak lanca Dinara-Kamešnica.
    Info-Metapedia.

    Dinara u užem smislu smatra  se planina istočno od Knina, a sjeverno od Peručkog jezera s vrhom Sinjal  (1831 m) je najviša hrvatska planina. Pruža se udužini 20 ...

  • Uspon na Krn - ferrata - smjer Silva Korena

    Utorak, 09. srpnja 2013.
    U nedjelju na jutarnjoj kavi u Iki skupila se manja grupa planinara  (Desa, Zdrave, Fedor i ja). Neizostavna teme - planinarenje. Gdje ste bili i gdje idemo ovaj tjedan?. Desa kao iz topa ispali Julijske Alpe - Krn. Prijedlog je prihvaćen. Kao stari i iskusni planinar (apsolvirao Alpe), Zdrave dobiva zadatak da organizira izlet za 2 dana i to utorak i srijedu (09 i 10 srpnja), pod uvjetom da je anticiklona i lijepo vrijeme. Razrađuju se pravci uspona. Konačan dogovor: Prvi dan 09. srpnja Fedor i ja, uspon od Drežnice na Krn: smjer Silva Korena (ferrata). Ostala ekipa Lepena – Krn. 

    Drugi dan, 10. srpnja Krn – Batognica, preko Piramide na Peski, Krnskog jezera do doma dr. Klementa Juga na Lepeni. Okrenuli smo nekoliko telefonskih brojeva da nam se još netko iz našeg PD pridruži ovom izletu. No, kako je to radni tjedan većina planinara radi ili ...

  • Krn-Batognica-piramida na Peski-Krnsko jezero-Lepena

    Srijeda, 10. srpnja 2013.
    Drugi dan našeg boravka u Julijskim Alpama predviđen je za uspon na Krn od Gomiščkovog zavetišča, te spust po trasi preko Batognice Krnskog jezera do Lepene. Krn sa svojom nadmorskom visinom od 2244 m, najviši je vrh planinskog masiva Krna. Uzdiže se iznad srednjeg dijela rijeke Soče. Meni osobno, ovaj izlet je jedan od ljepših izleta u Julijskim Alpama, zbog prekrasne planine, zelenih pašnjaka, stjenovitih vrhova, prelijepih pogleda i zbog povijesti ovog kraja.

  • Posjet Međugorju i povratak doma

    Srijeda, 26. lipnja 2013.
    Peti dan našeg izleta i planinarenja u Bosni i Hercegovini je polazak doma i posjet Međugorju, te susret sa našim prijateljima članovima PD Cincar iz Livna  također u Međugorju. U jutarnjim satima napuštamo hotel Snježna kuća na Rujištu i vožnju preko Mostara nastavljamo do Međugorja. Međugorje je toliko poznato i o njemu toliko toga napisano, da nema potrebe više o tome pisati. Tek nekoliko osnovnih natuknica:

    Međugorje, 27 km udaljeno od Mostara, postalo je jedno od najpoznatijih i najposjećenijih mjesta katoličkih hodočasnika od kada je grupa adolescenata bila svjedocima pojavljivanja djevice Marije 24. lipnja 1981. godine u blizini sela Podbrdo, na mjestu koje je nakon toga nazvano Brdo ukazanja. Crkva Svetog Jakova, izgrađena 1969. godine, centar je raznih vjerskih događanja, a iza nje nalazi se puteljak koji vodi ka Uskrsnuću Spasitelja, statui iz koje neprestano kaplje sveta voda.

    U 10 h i 30 minuta stižemo u Međugorje ...

  • Vagabundina kolib - Zagradski vrh - pl. kuća Kurin - Vagabundina koliba (kružna tura)

    Srijeda, 03. srpnja 2013.

    Prije odlaska na brod, Sandro, zaljubljenik u prirodu, planine i planinarenje, traži jedan slobodan dan, da se ode u planine i da sa njihovih vrhova gleda more, a ne planine sa mora, jer kako sam kaže dosta mu je gledanja planina sa mora. Tako, tri dana prije njegovog odlaska na more, okupila se ekipa u sastavu: Sandro, Desa, Zdrave, Zoran i ja, Mirko i krenuli u Gorski Kotar na kružnu turu: Vagabundina koliba – Zagradski vrh – Planinarska kuća Kurin i nazad do Vagabundine kolibe. Vožnju automobilom odabrali smo preko Bribira, a povratak preko Fužina. Na putu prema odredištu iznad Bribira zaustavljamo se na vidikovcu sa kojeg je prekrasan pogled na more, otok Krk, Novi Vinodolski i njegovo zaleđe.

  • Safari na ušću rijeke Neretve

    Nedjelja, 23. lpnja 2013.

    Nakon uspona na Sv. Juru na Biokovu, drugi dan izleta i planinarenja na putu prema Bosni i Hercegovini je boravak u Metkoviću i safari na delti rijeke Neretve, posjet Mostaru i dolazak u hotel na Rujištu. Nakon doručka u hotelu Metković, većina planinara opušteno uživa u hladovini terase hotela uz jutarnju kavu.

  • Biokovo – Uspon na Sv. Juru od Vošca

    Subota, 22. lipnja 2013

    PD Knezgrad iz Lovrana, tradicionalno, svake godine, organizira jedan veći zajednički izlet, odnosno planinarenje u jednu od susjednih zemlja ili država. Tako, i ove godine,  od 22. do 26. Lipnja 2013. organiziran je 5 dnevni izlet u  kombinaciji,  2 dana u Dalmaciji sa usponom na Sv. Juru na Biokovu i safarijem na ušću rijeke Neretve u Metkoviću, te 3 dana u Hercegovini, uspon na Zelenu Glavu i Otiš na Prenju, rafting na Neretvi, te povratak i posjet Međugorju. Za planinarenje i izlet prijavilo se 24 planinara i planinarki. Dogovoren je polazak 22. 06. 2013 u 24h i 30 minuta sa parkinga u Iki kod fakulteta za management i turizam.
    Voditelj i organizator izleta je Adriano Kosmić. Izlet je protekao u dobroj organizaciji bez problema i zamjerki, stoga, Adriano - moje čestitke!. Moja preporuka i za slijedeći izlet. Noćna vožnja je protekla u smijehu, pjesmi i šali ...

  • Prenj – Uspon na Zelenu Glavu i Otiš

    Ponedjeljak, 24. lipnja 2013.
    Treći dan našeg izleta i planinarenja u Bosni i Hercegovini predviđen je za uspon na Otiš i Zelenu Glavu na planini Prenj.
    Planina Prenj se nalazi u centralnom dijelu dinarskog planinskog lanca na prostoru sjeverne Hercegovine. Prenj je u okruženju slijedećih planina: Crvanj na istoku, Visočica na sjeveroistoku, Bjelašnica i Bitovinja na sjeveru, Čvrsnica na zapadu i Velež na jugu. Prenj je najljepša planina u BiH_u, a poznat je kao „Bosanski Himalaji“. Upravo geomorfološke specifičnosti su osnovni atributi koji čine Prenj najljepšom planinom BiH_a. 

    Prenj je mozaik raznolikih oblika reljefa, kao što su: visoravni, zaravni, poljane, zaobljeni, zupčasti, vitki, pločasti grebeni, planinski lanci, okomite stijene, kanjoni, klisure, duge kotline, vrtače i jame… i niz drugih oblika koji se mogu naći samo na planini Prenj. Stoga, svi istraživači, alpinisti, planinari, rekreativci, bilo domaći ili strani, koji su bar jednom posjetili ovu planinu, nepodijeljenog su mišljenja o ...

  • Uspon na Klek i Klečicu od Bjelskog Bjelsko

    Srijeda, 19. lipnja 2013.

    Klek, kao planina opisan je u mnogim planinarskim knjigama i vodičima, kao i na mnogim web stranicama i blogovima. Stoga, nema potrebe više o Kleku pisati, već samo nekoliko osnovnih natuknica, kao podsjetnik.
    Klek s nadmorskom visinom 1180 m je istaknuta planina na rubu Velike Kapele, iznad grada Ogulina. Klek se u planinarskoj literaturi često naziva kolijevkom hrvatskog planinarstva i alpinizma tako da će i oni željni adrenalina doći na svoje. Svojim osebujnim izgledom privlači mnoge znatiželjnike, putnike i istraživače. Njegova vršna stijena koja se izdiže iznad šumskog bila visoka je 200 m. Stoga, je oduvijek bila inspiracija narodnoj mašti, pa su za njega vezane mnoge priče i legende. Jednu priču zabilježio je u 17. stoljeću slovenski povjesničar i znanstvenik Johann Weichard Valvasor. Naime, zabilježio je narodno vjerovanje da se za vrijeme olujnih noći na samom vrhu Kleka, u ponoć, skupljaju vještice, vile i vilenjaci iz cijeloga svijeta, a ...

  • Veliki Kozjak-Krajačev kuk-pl. dom Alan

    Veliki Kozjak s nadmorskom visinom (1629 m) nalazi se u južnom dijelu Sjevernog Velebita u blizini granice Srednjeg Velebita. Veliki Kozjak okružen je sa svih strana bukovom šumom iznad koje se izdiže skupina vapnenačkih bijelih vrhova – protežu se u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Bijele vapnenačke stijene su idealno mjesto za penjače – alpiniste, čije su visine različite, a kreću se do najviše 200 m. Veliki Kozjak raspolaže preko 70 smjerova različitih težina (od II – VII).

  • Kružna tura: Štirovača-Šatorina-Ograđenica-Štirovača

    Šatorina s nadmorskom visinom (1624 m) najviši je vrhu na Srednjem Velebitu i nalazi se u njegovom središnjem dijel. Obronci Šatorine spuštaju se u duboke šume bukve i smreke. Gornji dio stošca je travnat sa svih strana osim sjeverne strane koji je obrastao gustim patuljastim borovim i klekovinom. Vrh se sastoji od dvije male glave jednake visine. Iz više smjerova Šatorina podsjeća na šator po čemu je i dobila ime.

     

  • Greben - Kolovratske stijene

    Četvrtak, 06. lipnja 2013.

    Kolovratske stijene su usamljeni i rastrgani stjenoviti greben pri samom kraju Velike Kapele. Kao prirodni slijed nastavak su južno od Bijelih i Samarskih stijena. Stjenoviti vršni greben Kolovratskih stijena proteže se u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 3 km, kojega krase dva izrazita vrha: Zapadni vrh, ujedno je i najviši vrh Kolovratskih stijena  sa nadmorskom visinom od 1099 m i Južni vrh sa 1091 m. Planinarski manje popularna destinacija zbog neposredne blizine daleko ljepših i atraktivnijih Bijelih stijena i Samarskih stijena.

  • Uspon na Knezgrad od Štangera

    Nedjelja, 19. maja, 2013.
    Nastavljamo aktivnost snimanje gpx tragova za potrebe PD Knezgrad i stvaranje baze podataka. Ovog puta odabrana je slijedeće ruta: Štanger, Oraj, Šipičin vrh, Knezgrad te silazak do Tuliševice. Za ovu rutu bila su potrebna 2 automobila. Jedan ostavljamo na Tuliševici, drugi na ishodištu puta  kod restorana Štanger. Ekipa u sastavu: moj unuk Franko Crnić, Zoran Šarin i Ja.

  • Parenzana od Grožnjana do Livada

    Parenzana je naziv za staru uskotračnu željezničku prugu koja je spajala Trst, Kopar i Poreč, ili točnije TPC (Trieste-Parenzo-Canfanaro).To je bila uskotračna pruga dugačka 123,1 kilometra koja je povezivala 33 istarska mjesta od Trsta do Poreča tako da bi u današnje vrijeme prolazila teritorijem triju država; Italije - 13 km, Slovenije - 32 km i Hrvatske - 78 km. Pruga je puštena u promet 1. travnja 1902. godine, a ukinuta tj. prestala sa radom 1935 godine. Koridor pruge je danas sačuvan, kao i velik broj pratećih željezničkih objekata,  mostova, vijadukata i tunela. 

    Zanimljiva je sudbina tračnica ove pruge. Mussolinijeve vlasti su skinule, odnosno demontirale tračnice i otpremile ih brodom u svoju nedavno okupiranu koloniju Abesiniju (Etiopiju). Brod nikad nije došao do odredišta, jer je potonuo u Sredozemnom moru.

    Dio trase stare pruge je preuređen za biciklističke i pješačke staze, a razmišlja se i o obnovi pojedinih dionica pruge u ...

  • Bjelolasica-14 tradicionalni zimski uspon

    Bjelolasica,

    kao najviša planina nalazi se unutar gorja Velike Kapele u istočnom dijelu Gorskog Kotara. Proteže se u smjeru od sjevera prema jugu u dužini 7 km. Kula je najviši vrh Bjelolasice, ujedno i najviša točka u cijelome Gorskom Kotaru. Ime je dobila po uskome svijetlom hrptu koji se ističe iznad šumskog pojasa osobito kad je pod snijegom. Greben Bjelolasice vapnenačke je građe i nije pretjerano kamenit, više je travnat i bogat raznolikim planinskim biljem i niskim šumskim raslinjem. Padine  su strme a odlikuju se gustim šumama, proplancima i prostranim livadama, a šumski putovi i ceste povezuju ih u jedinstveni šumski mozaik pružajući nezaboravan doživljaj ljubiteljima prirode, pješačenja, biciklizma, skijanja i drugim izletničkim i turističkim aktivnostima. Ovo šumsko područje poznato je prebivalište medvjeda, divlje svinje, vuka, divlje mačke ili risa.  Najviši vrh je Kula s nadmorskom visinom 1534 m, nalazi se na sjevernoj strani, na hrptu prema jugu je niz ...

  • Grobničke Alpe-Suhi vrh-Fratar i Dnić

    Petak, 08. velječe 2013.

    Zimsko vrijeme nije naklonjeno za češće izlaske u planinarenje i planinarenje. Stoga, čim se ukaže jedan lijepi dan bez padalina želimo ga iskoristiti i otići u planine. Petak, 08. 02. 2013., Zoran Šarin i ja Mirko Bjelan, ovog puta odabrali smo područje Hahlića. Za one koji ne znaju područje Hahlića nalazi se u zaleđu Rijeke, a planinari ga često nazivaju Grobničke Alpe. To je skupina vrhova koji se niži jadan za drugim, a svaki je drugačijeg sastava i izgleda što tom području daje posebnu draž i ljepotu. Evo tih 16 vrhova sa njihovim imenima i nadmorskim visinama:
    Obruč 1377, Fratar 1353, Pakleno 1340, Osoje 1338, Grleš 1331, Gornik 1318, Sljeme 1263, Suhi Vrh 1280, Trstenik 1243, Štulac 1212, Dnić 1190, Vidalj 1184, Ćunina Glava 1157, Nebesa 1131 i dom Hahlić 1097 m.

     

     

  • Zimski uspon na Vojak od Poklona

    Subota, 19. siječnja 2013.
    Već duže vrijeme  vremenska prognoza za planinarenje nije nam naklonjena. Nakon dva tjedna neaktivnosti, napokon, ukazao se jedan dan bez padalina i eto nas opet u brdima.
    Subota , 19. siječnja 2013. Zoran, Zdrave i ja, odlučili smo u našoj neposrednoj blizini napraviti „zimski uspon na Vojak. Krenuli smo u 7 h i 45 minuta iz Ike, te preko Ičića do Veprinca, gdje smo pokupili i Zdravka. Vožnju nastavljamo do Poklona. Parkiralište je očišćeno od snijega, samo jedan je automobil parkiran. Odlazimo do doma da pozdravimo Vojka, ali dom je zatvoren. Vojko je vjerojatno još  u dubokom snu. Uspon od Poklona na Vojak opisan je na mnogim web stranicama, knjigama i blogovima, stoga, nema potrebe o tome više pisati.

    Ishodište pohoda  je planinarski dom na Poklonu (922 m), vrh Vojak (1400 m). Ukupna dužina staze je 7,2 km.  Visinska razlika uspona i silaska 478 m. Aktivno ...