• Uspon na Zendleser kofel i Peitlerkofel

    Nedjelja, 05. listopada 2014.
    Drugi dan mog boravka u Bolzanu (05.10.2014.) predviđen je za uspon na tri vrha: Zendleser kofel (2422 m), Kleiner Peitlerkofel (2813 m) i Peitlerkofel (2874 m).
    Peitlerkofel/Sas de Putia (talijanski naziv) je najsjeverniji osamljeni vrh u Dolomitima, smješten između Gadertal na istoku i Vilnößtal na zapadu. Zbog svog udaljenog i izoliranog položaja od ostalih planinskih skupina u Dolomitima, kao i zbog strmih litica sa sjeverne strane, naziva se i „Sjeverozapadni kamen Dolomita“.  Iz tog razloga, vrh je poznat po lijepom razgledu sa kojeg se pružaju prekrasni panoramski vidici na okolne Dolomitske vrhove prema središnjim Alpama na sjeveru i zapadu. Nerijetko, Peitlerkofel je motiv koji se koristi za foto kalendare i razglednice. Planina se sastoji od dva vrha, Grosser Peitlerkofel (2875m) i Kleiner Peitlerkofel (2813m), koji su odvojeni dubokim sedlom.  

    Za uspon na vrh najčešće se koriste dva osnovna smjera: Od Zanser ...

  • Uspon na Lagazuoi - staza Militare Kaiserjager steig (strada Militare)

    Subota, 20. rujna 2014.
    Drugi dan našeg boravka u Dolomitima – (Corvari) predviđen je za uspon na vrh Lagazuoi 2778 m sa sjeverne strane Grupe Sella po stazi (strada Militare – Austrian Militari) Kaiserjager steig od Passo Valparola, te povratak kroz tunel – „Galeria Lagazuoi“  do Passo Folzarego. Uspon ovom stazom vodi nas u povijest  i središte ratnih zbivanja za vrijeme Prvog svjetskog rata između zaraćenih strana Austro-Ugarske i Italije.  Rat se vodio visoko u planinama. Tada obe zaraćene strane intenzivno izgrađuju osigurane putove  - ferrate, kopaju rovove, bunkere i tunele, kako bi na taj način osigurali dopremu opreme i zauzeli strateške položaje.

    Prijevoj Passo Falzarego, je zasigurno, jedan od takvih strateških položaja iznad kojeg je Austro-Ugaraska vojska podigla utvrde na vrhu Piccolo Lagazuoi, a Italijani poduzeli jednu ne uobičajenu vojnu akciju – iskopavši tunel dužine 1100 m, kako bi došli ispod utvrde - digli je u zrak i potjerali ih ...

  • Uspon na Jof Fuart/Viš _stazom Anita Goitan

    Subota, 27. rujna 2014.
    Drugi dan našeg boravka u Julijskim Alpama u Italiji, predviđen je za uspon na Jof Fuart/Viš  (2666 m)- kružnom turom  stazom Anita Goitan. Jof Fuart sa svojim susjednim vrhom Jof de Montasio /Montaž 2753 m, spadaju u najviše vrhove u skupini zapadnih Julijskih Alpi u Italiji. Njegov greben obuhvaća manju skupinu vrhova koji ga okružuju: Sa sjeverne strane okružuje ga Veliki Naboid/Nabois Grande i prijevoj Škrbina Nabois, prema zapadu njegovi obronci spuštaju se u dolinu  Špranje, prema jugozapadu do prijevoja Forcella Mose/Škrbina zadnje Špranje, obronci južne strane spuštaju se do doline Rio del Lago/Jezerska dolina. Prema istoku nižu se nekoliko visokih i lijepih  vrhova: Madri dei Camosci / Gamsja Mati /2503 m, Torre / Kolo  2463 m, Innominata 2463 m i Cima di Riofreddo / Divja Koza 2507 m.

    Zbog kulturne raznolikosti, za ovu planinu susrećemo više naziva i različitih značenja. Tako, primjerice, susrećemo Jof ...

  • Sella Nevea - Uspon od parkirališta na planini Pecol do doma - Rifugio Corsi

    Petak, 26. rujna 2014.
    PD Opatija organiziralo je trodnevni  izlet i planinarenje u Italiju – Julijske Alpe, od 26 do 28. rujna 2014. Voditelj i organizator Boris Božić. Prijevoz  je organiziran sa dva osobna automobila. Na izlet se prijavilo 6 članova iz PD Opatija (ekipa u sastavu: Mirjana, Davorka, Boris, Dionis, Savo i Franjo) i 2 člana  PD Knezgrada iz Lovrana – (Silvano i moja malenkost). Cilj trodnevnog  izleta i planinarenja je: prvi dan,  26. 09. 2014. od Sella Nevea doći do Rifugio Guido Corsi (1874 m), gdje je organiziran smještaj. Drugi dan predviđen je za uspon na Jof Fuart/Viš (2666 m) stazom „Anita Goitan“. Treći dan previđen je za uspon po grebenu – stazom „Ceri-Merlone“ i spust do parkirališta Sella Nevea. 

  • Uspon na vrh Pisciadu po ferrati Brigata Tridentina

    Petak, 19. rujna 2014.
    Prethodni tjedan posjetio sam Dolomite -  Grupu Sella i uspon sa južne strane na Piz Boe 3152 m, najviši vrh ove grupe. Ovog puta, u dvodnevnom izletu u društvu Saše Rodića odabrali smo sjevernu stranu Grupe Sella. Prvi dan - uspon na vrh Pisciadu 2985 m po „FERRATI  BRIGATA TRIDENTINA“, te drugi dan - uspon na vrh Lagazuoi 2778 m, po stazi (strada militare) „KAISERJAGER“

    Grupa Sella je izdvojeni planinski masiv u centru Dolomita sa skupinom vrhova, okružen sa 5 dolomitskih prijevoja - prolaza:  Passo Pordoi, Passo Gardena, Passo Sella, Passo di Valparola i Passo Campolongo. Skupina je podijeljena na dva dijela: Val Lasties prema Val di Fassa i Val Mesdi prema Val Badia. Na njenim rubovima izdižu se brojni vrhovi, lijepo vidljivi iz dolina kojim su okruženi. Najviši vrh skupine je Piz Boe s 3152 m nadmorske visine. Ostali značajniji  vrhovi: Mesules 3000 m, Cima Pisciadu' 2985 m, Piz ...

  • Uspon na Piz Boe od Passo Pordoi

    Petak, 08. kolovoza 2014.
    U prethodnom blogu napisao sam – „tko jednom zagrize i osjeti taj slasni zalogaj Dolomita na planinarski način, taj se njima ponovo vraća“. Takav je slučaj i sa mnom.  Nije proteklo ni 7 dana od prvog planinarskog posjeta Dolomitima i uspona na Tofanu di Rozes, evo mene ponovo u Dolomitima – Grupi Sella. Naime, priključio sam se jednodnevnom izletu (30. 08. 2014.) koji je organiziralo PD Obruč iz Jelenja – uspon na Piz Boe. Organizator i voditelji izleta Vedran i Romina. Na izletu je sudjelovalo 47 planinara i planinarki, najviše ih je bilo iz društva organizatora 40, iz PD Knezgrad 3, PD Opatije 1, te 3 člana – gosti, koji nisu članovi planinarskog društva. Prijevoz je organiziran autobusom. Krenulo se iz Jelenja u pola noći (24 h). Na odredište Passo Pordoi stigli smo u jutro u 7 sati. Passo Pordoi   je najviši i najfrekventniji  gorski ...

  • Ferrata Lipella - uspon na Tofanu di Rozes

    Nedjelja, 24. kolovoza 2014.
    Drugi dan, našeg boravka u Dolomitima, predviđen je za uspon na Tofanu di Rozes (3225 m) po ferrati Lipella, spust po via normale, te povratak doma. Dolomiti, magično planinsko područje na sjeveroistoku Italije, koje se proteže više od stotinu kilometara od rijeke Adige na zapadu, do doline Piave di Cadore na istoku, današnjim je generacijama simbol skijaške i penjačke meke, nevjerojatne prirodne ljepote zaštićene UNESCO-ovom listom.
    Teško je zamisliti veličanstveniji ambijent i prirodnu ljepotu od Dolomita – raj za planinare i alpiniste. Pitoma prelijepa naselja u gustoj mreži dolina ispresijecane cestovnim pravcima i prijevojima, iznad njih pojas šuma, a zatim pašnjaci. Iznad pašnjaka stjenoviti vrhunci, gromade, zidovi, tornjevi i klisure, litice, neopisivih oblika, tuneli prokopani za vrijeme Prvog svjetskog rata.  Dakle, Dolomiti, nisu beskrajni planinski lanac, nego malene gorske skupine prepoznatljivih vrhova i specifičnih oblika, međusobno odvojene dubokim dolinama i sedlima. Spomenimo samo snježnu kosinu Marmoladinog ...

  • Rifugio Giusani od doma Rifugio Dibona

    Subota, 23. kolovoza 2014.
    PD Opatija iz Opatije organiziralo je dvodnevni  izlet i planinarenje u Italiju - Dolomiti, 23 i 24. kolovoza, 2014. Voditelj i organizator Boris Božić. Prijevoz  je organiziran sa dva osobna automobila. Na izlet se prijavilo 5 članova iz PD Opatija (ekipa u sastavu: Mirjana, Elena, Boris, Dionis i Dario) i 3 člana  PD Knezgrada iz Lovrana. – (Renato, Dino i moja malenkost).  Cilj dvodnevnog izleta i planinarenja je: prvi dan,  23. 08.2014. popeti se na vrh Monte Rite (2180 m), te posjeta  muzeju od Reinhold Messnera - „Messner Mountain Museum“. Drugi dan predviđen je za uspon na Tofanu di Rozes (3225 m).  Znameniti muzej, smješten je u srcu Dolomita, između Pieve di Cadore i Cortine d'Ampezzo, na planini Monte Rite (2181 m), od kuda je prekrasan panoramski pogled na veličanstvene vrhove Dolomita. Na žalost, zbog lošeg vremena (obilne kiše koja ne prestaje padati cijelo vrijeme puta ...

  • Uspon na Križ od doma Pogačnik i silazak do Aljaževa doma

    Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
    Treći dan našeg boravka na Kriški podi u Julijskim Alpama, predviđen je za uspon na Križ (2410 m) i povratak preko „bivka IV“ na Rušju ispod Dolkove špice do Aljažovog doma u dolini Vrata. Križ je smješten u srcu Julijskih Alpi. Nalazi se sjeverozapadno od doma Pogačnik i Kriški podi, na kojima se nalaze tri prekrasna visokogorska kraška jezera. Križ je smješten  između dva susjedna najbliža vrha – Razor (2601m) i 100 m višeg Stenara (2501 m). Na vrhu se nalazi metalna kutija sa upisnom knjigom i žigom. Za lijepa vremena otvara se lijepi pogled na najviše vrhove Julijskih Alpi. Ovog puta gusta magla spriječila je taj lijepi pogled na vrhove Julijskih Alpa.

  • Staza Ceria-Merlone/Poliške Špiki

    Nedjelja, 28. rujna 2014.
    Treći dan našeg boravka (28.09.2014.) u talijanskim zapadnim Julijskim Alpama, predviđen je za uspon po grebenskoj stazi „Ceria – Merlone“, slovenski „Poliški Špiki. Ona je posvećena alpinistima iz Trsta Celestino Ceria i Ruggero Merlone, koji su tragično stradali prilikom penjanja na Monte Rosa.
    Zašto naziv grebena „Poliški Špiki“?
    Neumorni tragač, a istraživač slovenskih imena u ovim planinama, Julijskih Alpa, Henrik Tuma,  pokušao je sačuvati od zaborava nazive lokalnih imena. Tako, je stari naziv za Montaž  (2753 m) - Špik (Špik Police), te dalje navodi imena vrhova po grebenu od zapada prema istoku. Špik nad Stražnjom Policom (2680 m), poznatiji kao sjeverni toranj Montaža, Špik od Lavina (2606 m), Špik nad Cijanerico (2461 m),  Špik Hude Police (2430 m), Špik nad Tratico, Špik nad Studencima (2392 m), Špik Teške police.

    Sljedeća na redu je Špik Nosy –Špik nad Nosom (2531 m), Špik nad Špranjo - preko proreza (2554 m). Stoga, u ...

  • Uspon na Razor i Planju od doma Pogačnik

    Nedjelja, 17. kolovoza 2014.
    Drugi dan našeg boravka u Julijskim Alpama (na Kriški podi), predviđen je za uspon na Razor i Planju. Razor sa svojom visinom od 2601 m, kao i susjedni vrh Planja 2453 m, smješteni su u srcu Julijskih Alpi i spadaju među više vrhove. Vrh Razora poprima oblik oštrih i vitkih šiljaka, koji završavaju u obliku piramide. Razor i Planja izdižu se iznad visoravni Kriških podi, gdje se nalaze 3 prekrasna jezera. Okružuju ih prijevoj Luknja sa istočne i Vršič sa zapadne strane, te dolina Krnice sa sjeverne i Trente sa južne strane.

     

     

  • Uspon na Bovški Gamsovec i Stenar

    Subota, 16. kolovoza 2014.
    Bovški Gamsovec
     s visinom 2392 m pripada  skupini Julijskih  Alpi, a u neposrednoj blizini Triglava. Njegov vrh je vrlo izraženi uzdužni uski greben koji se proteže od Pihavca prema Stenaru. Bovški Gamsovec je dobar izbor za planinare koji uživaju u laganom penjanju i nije suviše zahtjevna planina i ako se nipošto, ne smije podcjenjivati - nije za početnike i neiskusne. Na istočnoj strani ima dosta ispostavljenih mjesta, uskih polica, procijepa, doduše, osiguranih klinovima i sajlom. Sjeverna strana je izrazito travnata i strma padina, okrenuta prema Triglavu. Stoga, nije ni čudo  da na ovom dijelu planine možete sresti mnogo kozoroga i gamsa. Pretpostavljam, da je po tome i dobio ime „Gamsovec“. Stjenovita jugozapadna strana okomito se izdiže iznad Kriških podi. S vrha je dobar pogled na obližnje vrhove: Triglav , Pihavec, Stenar, Križ, Razor Planju, jezera na Kriških podi (gornje, srednje i donje), te na Pogačnikov planinarski dom.

  • Uspon na Ponce - Srednju, Visoku i Zadnju

    Ponedjeljak, 04. kolovoza 2014.
    Treći dan našeg boravka u Julijskim Alpama, predviđen je za uspon na tri različita vrha: Ponce,  Špik i Slemenovu špicu – odabir prema vlastitom nahođenju. Podijeljeni u tri grupe „A“, „B“ i „C“ . Grupa „A“ uspon na Ponce (Renato i ja, Mirko), grupa „B“uspon na Prisojnik (Fedor i Dino) i grupa „C“  (ostali) uspon na Slemenovu špicu. 

    Ponce su planinski greben u slovenskim Julijskim Alpama, koji se pruža u smjeru sjeveroistoka prema jugozapadu. To je granični greben između Italije i Slovenije. Greben je smješten između doline Tamara i Planice na slovenskoj strani i Mangartske doline ili Belopeške doline na talijanskoj strani. To je ujednačeni oštri greben, čiji vrhovi počinju iznad Planice sa Malom Poncom  1925 m, nastavlja dalje preko Vratca 1844 m na Visoku 2274 m, Srednju 2228 m i zadnju Poncu 2242 m. Greben se nastavlja dalje preko vrha Strug 2265 m, Vevnice ...

  • Uspon na Jalovec od Vršiča_spust do koča na Tamarju

    Nedjelja, 03. kolovoza 2014.
    Drugi dan našeg boravka (03.08.2014.) u Julijskim Alpama na Vršiču, previđen je za uspon na Jalovec. Jalovec je jedna od najljepših planina Julijskih Alpi. Njegov visoki greben smješten je na raskrižju triju alpskih dolina. Izdiže se iznad doline Tamar/Planice, Trente i Koritnice. Pogled iz svake doline pokazuje drugačiju sliku, ali svi oni dijele isti moćni vrh - koji se pri vrhu sužava i ima oblik kristala. Zato, nije ni čudo da je njegov lik dobio mjesto na grbu Slovenske planinarske organizacije i u planinarskom vodiču za Julijske Alpe, a time i najviše simboličko značenje. S visinom od 2645 m je šesta najviša planina u Sloveniji.  Slovenci  mu daju još jedan značajan epitet  i nazivaju ga „Kralj slovenskih gora“.  Sama ta činjenica je dovoljan  razlog da nas potakne na razmišljanje, te izazove  strahopoštovanje. Sa vrha se otvara izvanredan pogled na najviše vrhove Julijskih Alpi.

     

  • Ferrata - Hanzova pot na Maloj Mojstrovki

    Subota, 02. kolovoza 2014.
    PD Knezgrad iz Lovrana, tradicionalno, svake godine, organizira jedan veći izlet, odnosno planinarenje u jednu od susjednih zemalja ili država. Tako, i ove godine,  organiziran je 4 dnevni izlet u Sloveniju – Julijske Alpe u razdoblju 02. do 05. kolovoza, 2014. godine. Plan pohoda bio je uspon na: Malu Mojstrovku, Jalovec i Ponce. U dogovoru sa organizatorom izleta u manjim skupinama napravljeno je još nekoliko uspona: Prisojnik, Špik i Slemenova špica. Na izletu i planinarenju sudjelovalo je 31 planinar i planinarka. Prijevoz je organiziran osobnim automobilima. Voditelj i organizator izleta je Silvano Zorzenon. Izlet je protekao u dobroj organizaciji bez problema i poteškoća, stoga, Silvano moje čestitke.

    Mojstrovka je dugi greben i manji dio grebena Julijskih Alpi, koji se pruža između Jaloveca i Vršiča u smjeru jugozapad – sjeveroistok. Mojstrovka ima 3 vrha: Mala Mojstrovka (2332 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Zadnja Mojstrovka (2354 ...

  • Greben Kanina: Bivak Elio Marussich-vrh Krnica-Visoki Kanin-spust ferratom Julia do doma Rifugio Gilberti

    Četvrtak, 02. kolovoza 2018.
    Planinski lanac Kanin
     nalazi se u Julijskim Alpama na granici između Italije i Slovenije. Ovaj masiv je odvojen od glavnog grebena Julijskih Alpa dubokim dolinama, a proteže se od Velike Babe na jugozapadu, preko Visokog Kanina do Velike Črnelske Špice i Rombona na istoku. Vrhovi ovog planinskog lanca su (od istoka prema zapadu), Rombon  (2208 m), Velika Črnelska Špica (2332 m), Lopa (2402 m), Prestreljenik (2499 m), Hudi Vršič (2461 m), Srednji Vršič (2543 m), Visoki Kanin (2587 m), Mali Kanin (2571 m),Velika Baba (2148 m) i Krnica (2441 m). Iako je planina predivna, nije toliko popularno odredište planinara koji radije biraju zvučnija planinska imena kao što su Triglav, Jalovec i Mangart… koji su u neposrednoj blizini.

    Ovaj planinski lanac svjetski je poznat po dubokim podzemnim špiljama – Sveto tlo za speleologe.Jer malo je na svijetu mjesta s toliko jama. Na Kaninu se nalazi ...

  • Južni Velebit-uspon na Tulove grede

    Tulove grede, (kako ih narod naziva još i Tulo, Tulovice), sa najvišim vrhom 1120 m su stjenovit greben izrazito strmih kukova izgrađen od vapnenačkih stijena koji se proteže u dužini od oko jednog kilometra, a sastavljen je od niza okruglih tornjeva, stupova, pukotina, procjepa, škrapa, žljebova, uskih prolaza, ponikvi i niza drugih neobičnih kraških oblika, što im daje posebnu čar i ljepotu.

     

  • Lička Plješivica - uspon na Poštak

    Poštak je izdvojena planina iznad rijeke Zrmanje na južnom dijelu lanca Ličke Plješivice. Prepoznatljiv je  po strmo odsječenom padinom ispod vrha. U cijelosti je prekriven travnjacima s malo šume. Planinarski je zanimljiv zbog neobičnih prirodnih kamenih skulptura u podnožju vrha sa zapadne strane. Naziv (po nekim izvorima) potječe iz vremena kada se pod planinom razmjenjivala pošta na granici Austro-Ugarske i Turske, a u kartama zna biti označen imenom Kečina kosa.

  • Pokljuški Gamsi_Parkiralište na pl. Javornik - Blejska koča - Debela Peč – Brdo

    Nedjelja, 6. srpnja 2014.
    PD Duga iz Rijeke organizirala je jednodnevni izlet i planinarenje u Sloveniju – POKLJUŠKI GAMSI. Organizator izleta Ivo Šporčić. Voditelji izleta: Grupe „A“- Danilo Harbić i njegov pomoćnik Željko Kokotović,  Voditelj „B“- grupe je Silvana Milić. Na izlet se prijavilo 49 planinara i planinarki. Pored Društva organizatora ( sa najviše članova), na izletu i planinarenju sudjelovalo je još 5 planinarskih društava i to: PD – Obzova iz Krka, Knezgrad iz Lovrana, te iz Rijeke –PD Učka, Kamenjak i Pljusak. Kao i na prethodnom izletu, sve pohvale organizatoru Ivi Šporčiću i vodičima. Cilj ovog izleta bio je popeti se na dio vrhova koji se nalaze u skupini  Pokljuških Gamsi.

    POKLJUŠKI GAMSI – to je skupina vrhova u istočnom dijelu Julijskih Alpi koji su smješteni između Pokljuke i doline Krme. To je neka vrsta obilaznice koja obuhvaća slijedeće vrhove: Blejska koča 1630, Okroglež 1965, Debela Peč 2014, Brdo 2009 ...

  • Kudin most na rijeci Krupi i vrh Krčmar

    KUDIN MOST
    je puno više od običnog mosta i prijelaza preko njega, poučna je to staza koja obilazi najljepši dio modro-zelene Krupe, uključujući i Deveterac, devet sedrenih kaskada s velikim slapom. Suho zidani most od klesane sedre izgrađen je na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, te  je među najstarijim prijelazima rijeke, a po legendi izgradio ga je zaljubljeni Kude, kako bi lakše posjećivao izabranicu svog srca na drugoj obali. Po njemu, most i danas nosi ime te je zaštićeni spomenik kulture. Kudin most je dugačak 109 metara prosječne širine 1,5m. Sastoji se od 12 lukova s dva propusta za vodu.