Putopisi

Nedjelja, 14. oktobra 2018.
Mojstrovka je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2332 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2332 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara i strmih litica i više alpinističkih smjerova.

Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

Petak. 12. oktobra 2018.
Mojstrovka je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2332 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2332 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara i strmih litica i više alpinističkih smjerova.

Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

Petak, 21. rujna 2018.
Košutnikov Turn s nadmorskom visinom 2133 m najviši je vrh na grebenu Košute. Naime, planinski lanac Karavanke proteže se u dužini 120 km u smjeru zapad – istok, a u sklopu njega na središnjem dijelu nalazi se „greben Košute“ u dužini 10 km. Proteže se od prolaza Ljubelj u nizu

nekoliko značajnih vrhova: Velikog vrha, preko Malog i Velikog Kladiva, Tegoške gore, Užnika, Košutnikova turna, na Tolstu Košutu, i dalje prema nižim vrhovima do planšarije Kofce. To je ujedno i granica između Slovenije i Austrije. Karakteristično je za ovaj greben da se sa slovenske strane južne travnate padine strmo i terasasto spuštaju do brojnih gorskih brežuljaka i pašnjaka na visini i iznad 1500 m, dok je sjeverna austrijska strana strma i kamenita, čije se stijene  gotovo okomito spuštaju do kosih padina prekrivene šumskim raslinjem. Stoga, sa sjeverne strane postoje mnoga penjališta s lijepim i vrlo teškim ...

Ponedjeljak, 10. rujna 2018.

Već se duže vrijeme u našim međusobnim razgovorima provlačila  ideja o odlaska na Großvenediger. Bolje reći, ideja je sazrela nakon višekratnog odlaska u Ötztalske Alpe i penjanja ledenjačkih vrhova iznad 3500 m. Naime, Jure je imao jednu vrlo izazovnu i zanimljivu ideju i predložio mi da je zajedno ostvarimo – ove godine popeti se na 10 najviših vrhova u Austriji. Ta ideja mi nije bila strana pa sam je objeručke prihvatio, napraviti tih 10 najviših vrhova, među njima bio je i  Großvenediger. Konačno, došao je i taj dan da se popnemo  i na taj vrh.

Subota, 11. kolovoza 2018
Fineilspitze (talijanski „Punta di Finale“) s nadmorskom visinom od 3514  metara nalazi se u Schnalskammu - glavnom grebenu na jugu Öetztal Alpa na državnoj granici između austrijske pokrajine Tirol i talijanske provincije Južni Tirol. Taj grebenski lanac pruža se od istoka prema zapadu.

Sa zapadne i sjeverne strane okružen je ledenjakom Hochjochferner, koji se prostire gotovo do samog vrha. Vrh Fineilspitze ima oblik piramide s posebno izraženim sjeveroistočnim i jugozapadnim grebenom. S jugoistočne strane odvojen je dolinom Niedertal, sa sjeverozapadne strane dolinom Rofental. Zbog svoje visine i geografskog položaja, pogledi s vrha su neograničeni na sve strane.
Ovaj vrh značajan je i po tome, što se u njegovom podnožju s jugoistočne strane nalazi  spomenik - Ötzi Fundstalle (Ötzi ili ledeni čovjek – 3210 m) gdje je pronađena glečerska mumija iz bakrenog doba stara 5300 godina. Prvi uspon na ovaj vrh zabilježen je 08. rujna 1865. – (Franz Senn, Cyprian Granbichler i Josef Gstrein).

Srijeda, 08. kolovoza 2018.
Hintere Schwärze (talijanski Cima Nera) s nadmorskom visinom od 3628  metara  je četvrti najviši vrh u Öetztal Alpama. Nalazi se na glavnom grebenu uSchnalskammu – grebenu na jugu Öetztal Alpa točno na državnoj granici između austrijske pokrajine Tirol i talijanske provincije Južni Tirol. Hintere Schwärze nalazi se u trokutu vrhova koji ga okružuju: sjeverno Mutmalspitze (3522 m), istočno Roßbergjoch (3400 m) i jugozapadno Marzellspitze (3522 m).

Vrh je okružen ledenjacima – na sjeveroistoku leži Schalfferner, na jugu Roßbergfernera, koji se smanjuje zbog globalnog zatopljenja, a na sjeverozapadu Marzellferner. Padine koje se spuštaju prema južnome tirolskom dijelu su dio Parka prirode Texelgruppe.

Južno od Venta, Hintere Schwärze udaljen je svega 10 km zračne linije, sjeverno 8 km od Karthaus u val senales. Zbog svoje visine i geografske dominacije, pogled s vrha je teoretski ograničen samo zbog zakrivljenosti Zemlje.

 

Petak, 10. kolovoza 2018.

Kreuzspitze s nadmorskom visinom (3455 m) nalazi se u Schnalskamm skupini Ötztal Alpa, odvojen od glavnog grebena prema jugoistoku. To je zapravo manji zaseban greben „Kreuzkamm“ koji se pruža u smjeru jugoistok – sjeverozapad u dužini 10 km. Jugoistočno od Venta odvojen je dolinom Niedertal, dok je sa sjeverozapadne strane odvojen dolinom Rofental sve do podnožja ledenjaka Hochjochferner podno vrha Fineilspitze. To je najviši vrh na grebenu i općenito, spada u grupu najviših vrhova u  Ötztal Alpama.  Južno od vrha Kreuzspitze nalaze se još 2 vrha viša od 2400 m, to su: Talleitspitze (3406 m), te Hörnie  s istom nadmorskom visinom (3406 m) iznad Venta. Prema sjeveru ima nekolika značajnijih vrhova iznad 3000 m, to su: Kreuzkogel (3338 m), Sennkogel (3396 m), Saykogel/Sikgel (3355 m).

Srijeda, 01. kolovoza 2018.
Žrd s nadmorskom visinom od 2324 m, nalazi se na sjeverozapadnom dijelu grebenskog lanca Kanin. To je usamljeni i izdvojeni vrh od ostalih vrhova Kanin grupe. To je izduženi devet kilometarski greben smješten između doline Reklanice (talijanski Val Raccolana) i Rezie (Val Resia). S južna strane iznad Rezie se dižu visoke 1800 m strme travnate padine. Podnožje tih padina je isprepleteno višebrojnim ostacima pastirskih staza, po kojima  prolazi visoki Resianski put/Alta Via Resiana.

Posebno je veličanstven pogled na  stijene sjeverne padine koja se okomito diže iznad doline Reklanica/Val Raccolana. Žrd je zapravo greben s dva vrha. Na jugozapadnoj strani je manji vrh, Slovenci ga nazivaju Senožeče ili Rdeča peč, talijanski naziv je Quota ili Monte Sart Basso (2319 m). Na sjeverozapadnoj strani je vrh Žrd viši samo 5 m.

Srijeda, 11. srpnja 2018.

Ötzi ili ledeni čovjek, je glečerska mumija iz bakrenog doma, koji je, zahvaljujući izvanrednim okolnostima, sačuvana do danas. Živio je prije oko 5300 godina, pronađen je u rujnu 1991. kada je dvoje alpinista u blizini Similaunskog Ledenjaka u Otzalskim Alpama, u južnom Tirolu na granici Austrije i Italije, otkrilo njegovo mrtvo tijelo na visini  od 3210 m. U početku se pretpostavljalo da je riječ o nesretnom alpinistu, ali je kasnije utvrđeno da je to arheološki nalaz. Četiri dana nakon pronalaska, Austrijanci su tijelo premjestili na sveučilište u Innsbrucku sa svim drugim pronađenim predmetima. Obzirom da je pronađen u Ötztal Alpama po tome dobiva popularni nadimak Ötzi ili Ledeni čovjek. Preciznim mjerenjem, kasnije je utvrđeno da je ležao 90 m unutar Italije, pa je 1998. prenesen u Muzej u Bolzano. 

Ponedjeljak, 09.07.2018.
Planina Saykogel (također Seikogel) sa istoimenim vrhom od 3360 m nadmorske visine, spominje se i druga visina od 3355 m, nalazi se na području Kreuzkamm između vrhova Fineilspitze i Kreuzspitze, nasuprot grebena Mercellkamma u Ötztal Alpama . Uspon na ovaj vrh nije težak, u koliko je bez snijega a predstavlja vrlo lijepu visoko-gorsku turu.

Na vrh Saykogel može se popeti istočnom stranom od sela Vent preko pl. doma Martin-Busch-Hütte ili zapadnom stranom od Venta preko sela Rofen i pl. doma Hochjoch-hospize. Uspon na Saykogel u zimskim - snježnim uvjetima vrlo je zahtjevan. Vrh je dostupan bez snijega u ljetnom periodu i početkom jeseni. U koliko se izvodi u jednom danu zahtjeva dobru fizičku pripremljenost zbog dužine puta. U većini slučajeva uspon na ovaj vrh izvodi se u 2 dana (ležerno).

Nedjelja, 24. lipnja 2018.
Urkundkolm sa svojom nadmorskom visinom od 3134 m ne strši i nije dominantan vrh, jer se nalazi u neposrednoj blizini većih tritisućnjaka. Za njega se s pravom može reći da je to grebenski vrh, jer od njegova vrha produžava greben  do Ötztaler Urkund vrha s visinom od 3554 m. Unatoč tome, ovaj vrh je dobro posjećen i cijenjen u planinarskom smislu. Planinarski dom Breslauer Hütte smješten je na južnoj padini planine  podno vrha na nadmorskoj visini od 2844 m, stoga, gotovo svi planinari koji posjećuju ovaj dom naprave rekreativni izlet na ovaj vrh. Za uspon od doma na vrh potrebno je 1 h laganog hoda, gdje se savladava visinska razlika  okvirno 300 m. Sam vrh je smješten na kamenitom grebenu, a označen je velikim križem. Vidici s ovog vrha podjednako su lijepi kao i s ostalih vrhova koji ga okružuju.

Wildspitze (3774 m),

je najviši vrh Ötztalskih Alpa u sjevernom Tirolu, a druga planina po visini u Austriji (nakon Grossglocknera 3798 m), a četvrti vrh po posjećenosti u Alpama. Nalazi se na jednom od grana koja se od glavnog lanca odvaja prema sjeveroistoku na Bijelom grebenu - Weisskamm grebenu (WhiteCrest). Južne i istočne padine planine Wildspitze izdižu se iznad dolina Venter i Ötztal. Zapadna i sjeverna strana ove planine završava u dolini Pitztal. Na sjevernoj strani je glečer Taschachferner ulazi u dolinu Pitztal, na jugozapadnoj strani je glečer Mitterkar, dok se na istok prostire Rofenkarferneru u dolinu Venter.

Petak, 22. lipnja 2018.

Wildes Mannle – (Divlja ruža 3023 m) nalazi se u okrugu Imst u Tirolu, dio je Ötztal Alpa.  Uzdiže se iznad naselja Vent, jugoistočno od Wildspitze (3774 m drugi vrh po visini u Austriji – nakon Grossglocknera). Naselje Vent je poznato tradicionalno alpsko planinsko selo s dugom poviješću. Nalazi se na nadmorskoj visini 1900 m. Ovo selo je polazište za mnogobrojne pješačke staze koje vode do mnogobrojnih planinarskih domova i koliba, savršene su za lagane planinarske izlete i ugodne šetnje. Pored toga, za one zahtjevnije, željnih izazova, tu su mnogobrojna alpska odredišta za višednevne planinarske ture, kao što su planine: Wildspitze, Similaun, Hintere  Schwärze, Weisskugel… i još mnogih drugih.

Ponedjeljak, 04. lipnja 2018.
VELIKA KAPA s nadmorskom visinom 2004 m najviši je vrh konjičke Bjelašnice i prekrasnog grebena, s pogledima na  najatraktivnije vrhove centralnog Prenja i okolnih planina, do dolina Tisovice, Rapte, ali i prema dolini Bijele sve do Konjica i dalje. Posebice je upečatljiv pogled na Osobac s druge strane doline, na sjevernu stijenu Otiša i Zelene Glave, te na tandem kamenitih šiljaka Vjetreno brdo i Lupoglav sasvim južno. U neposrednoj blizini lijepo se vidi Crnoglav, Kantar i kraška uvala Zakantar.

To je ujedno i posljednji viši vrh od 2000 m, a koji se nalazi na sjeveroistočnom dijelu Prenja. Izdiže se iznad doline Tisovica, otprilike na pola puta između PD Rapta i PS Vrutka.

Nedjelja, 03. lipnja 2018.
PRENJ je visoki planinski masiv u sjevernom dijelu Hercegovine, počinje od mjesta Glavatičeva na Neretvi, proteže se sve do Bijelog polja kod Mostara. Na rubovima planinskog područja nalazi se više prirodnih i umjetnih jezera kao što je Boračko jezero (prirodno) te umjetna jezera na rijeci Neretvi: Jablaničko, Grabovičko i jezero Salakovac. Prenj se može podijeliti na 4 osnovne cjeline:

Sjeveroistočni Prenj: Borašnica (Osobac, 2024 m), Konjička Bjelašnica (Kruna i Velika Kapa, 2004)
Jugozapadni Prenj: Glavni greben: Botini (2015 m) - Vjetrena brda (Erač, 2076 m) - Lupoglav (2102 m) - Herač (2046 m) - Galić (2035 m) - Otiš (2098 m) - Zelena glava (2155 m). 
Zapadni-sjeverozapadni Prenj: Sjeverozapadni greben najvišeg planinskog dijela Prenja čine: Kantar - Veliko brdo - Vidovo (1451 m) - Veliki Prenj (odn. Has, 1916 m) - Cvitina-Cetina (1992 m).
Jugoistočni Prenj : Sivadije (1967 m).

Među prenjskim vrhovima nalazi se nekoliko visoko planinskih dolina i uvala na visinama iznad 1000 metara. To su: Tisovica, Vlasni dô ...

Subota, 02. lipnja 2018.
Prenj je najljepša planina u BiH_u, a poznat je kao „Bosanski Himalaji“. Upravo geomorfološke specifičnosti su osnovni atributi koji čine Prenj najljepšom planinom BiH-a.  Prenj je mozaik raznolikih oblika reljefa, kao što su: visoravni, zaravni, poljane, zaobljeni, zupčasti, vitki, pločasti grebeni, planinski lanci, okomite stijene, kanjoni, klisure, duge kotline, vrtače i jame… i niz drugih oblika koji se mogu naći samo na planini Prenj. Stoga, svi istraživači, alpinisti, planinari, rekreativci, bilo domaći ili strani, koji su bar jednom posjetili ovu planinu, nepodijeljenog su mišljenja o Prenju. Ne samo da je najljepša i najatraktivnija planina zbog svog visokog planinskog reljefa, nego i zbog svog specifičnog dolomitskog krša, zbog svog mikro reljefa (škrape, vrtače, žljebovi…), zbog specifičnog hidrološkog podzemlja, te zbog svojih 11 vrhova iznad 2000 metara nadmorske visine. Zbog svega navedenog, postoje  čvrsti osnovi da se Prenj, Čvrsnica i Čabulja proglase Nacionalnim parkom prirode BiH_a ...

Velebit: “Najveća i najdulja naša gora, simbol i znak hrvatstva, čuvar hrvatskog obzorja, veličanstven u svojoj gordosti, opjevan u tisućama pjesama, utkan u tisućama priča, sanjan u snoviđenjima slobode. Paradigma neuništivosti, životnosti i vječnosti”. Često znamo izreći tvrdnju: “Što je Grcima Olimp, Slovencima Triglav, to je za nas Hrvate Velebit”. Dugačak oko 145 km, spaja tri hrvatske pokrajine, Primorje, Liku i Dalmaciju. Napisao: Pero Budak.

 

Kamešnica,
je najistočnija planina Dinarskog lanca uz granicu BiH i Hrvatske. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1854 m), dalje prema sjeverozapadu nižu se nekoliko značajnijih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), te Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m – Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m).

Kamešnica,
je najistočnija planina Dinarskog lanca uz granicu BiH i Hrvatske. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1854 m), dalje prema sjeverozapadu nižu se nekoliko značajnijih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), te Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m – Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m). Južni dalmatinski vrhovi na hrvatskoj strani Kamešnice svi su niži od 1600 m, a najviši je vrh na hrvatskoj strani Glavaš (1308 m). (info – Dinarsko gorje).
Kamešnica je planina koja očarava svojom pitomošću, ljepotom ...

MOSOR,
je planina duga 25 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok od prijevoja Klis do rijeke Cetine, koja polukružno obuhvaća istočni dio Mosora i čini prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom Biokovom s relativno uskim glavnim grebenom strmih padina a najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m).  Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol”(brdo) i “sor”(izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo-izvor. Iako nije među najvišim planinama  u Dinaridima ili na jadranskoj obali, Mosor ima dosta atraktivnih atributa koji privlače planinare.

Položaj pored velikog grada i prometnog središta (Split), prekrasan planinarski dom i nekoliko skloništa, dobro označene i obilježene staze, te nekoliko izvora vode. Osim toga,  divan pogled prema moru i otocima, na urbana područja - Split, Solin, Trogir, Kaštela, Omiš -  na obalne planine poput Biokova i Omiške Dinare ili prema unutrašnjosti na planine poput Dinare, Troglava, Kamešnice i Čvrsnice. Pogled se pruža i na ...