• Prečenje Ponci – Via degli Alpini

    Utorak, 23. kolovoza 2016.
    Između Jalovca i Mangarta proteže se veličanstven greben prema sjeveru, formiran od nekoliko značajnih vrhova. Greben započinje od V. Koncu špice (2350 m), preko moćne Vevnice (2340 m), strmog Struga (2265 m) i dalje nastavlja preko Zadnje Ponce (2242 m), Srednje Ponce (2228 m), te završava na Visokoj Ponci (2274 m), odnosno dalje se spušta do Male Ponce (1925 m). Prelazak preko ovog grebena kod planinara popularan  je naziv „PREČENJE PONCI“- izvorni naziv je "Via degli Alpini".
    Drugi dan našeg boravka u Julijskim Alpama upravo je predviđen ovim grebenom - Prečenje Ponci od bivka Tarvisio preko Vevnice-Struga-Zadnje-Srednje do Visoke Ponce, te spust ferratom s Visoke Ponce na Rifugio Zacchi i dalje do Laghi di Fusine (Belopeških jezera). Prečenje Ponci nije baš lak zadatak. To je teška i dugotrajna tura, koja zahtjeva psihofizičku uravnoteženost, zahtjevna je kako s tehničke, tako isto i s kondicijske strane. Prolazi se preko uskih ...

  • Vevnica – ferrata Via della Vita (Put Života)

    Ponedjeljak, 22. kolovoza 2016.
    VEVNICA  - (VEUNZA),

    s nadmorskom visinom 2340 m je vrlo moćna planina smještena na granici između Italije i Slovenije na grebenskom lancu koji se pruža od Mangarta do Visoke Ponce u smjeru istok – zapad. Obiluje visokim i okomitim stijenama, stupovima, policama, strmim travnatim padinama, usjecima i kaminima.   Sa talijanske strane najbolje pokazuje svoju moćnu sjeverna stranu, jednu od najstrmijih planina u grupi Julijskih Alpa. Od Vevnice prema zapadu pruža se greben preko malog Koritniškog Mangarta do Mangarta, a greben prema istoku pruža se preko strmog Struga, Male, Srednje do Visoke Ponce. Na grebenu između Vevnice i M. Koritniškog Mangarta nalazi se bivak „ Bivacco Alberto Busetti  -  stari naziv Tarvisio. Uspon na vrh Vevnice ide iz više smjerova, svi su dugi i teški.

    Najpoznatiji je uspon ferratom „Via della Vita“- (put Života), za koju se smatra da je jedna od najtežih. Ova staza je ...

  • Bjelolasica – Grebenska kružna tura

    Subota, 14. kolovoza 2016.
    BJELOLASICA,

    kao najviša planina nalazi se unutar gorja Velike Kapele u istočnom dijelu Gorskog Kotara. Proteže se u smjeru od sjevera prema jugu u dužini 7 km. Kula je najviši vrh Bjelolasice, ujedno i najviša točka u cijelome Gorskom Kotaru. Ime je dobila po uskome svijetlom hrptu koji se ističe iznad šumskog pojasa osobito kad je pod snijegom. Greben Bjelolasice vapnenačke je građe i nije pretjerano kamenit, više je travnat i bogat raznolikim planinskim biljem i niskim šumskim raslinjem. Padine  su strme a odlikuju se gustim šumama, proplancima i prostranim livadama, a šumski putovi i ceste povezuju ih u jedinstveni šumski mozaik pružajući nezaboravan doživljaj ljubiteljima prirode, pješačenja, biciklizma, skijanja i drugim izletničkim i turističkim aktivnostima. Ovo šumsko područje poznato je prebivalište medvjeda, divlje svinje, vuka, divlje mačke ili risa.  Najviši vrh je Kula s nadmorskom visinom 1534 m, nalazi se na sjevernoj strani, na hrptu ...

  • Uspon na Averau, Nuvolau i obilazak Cinqe Torri

    Subota, 30. srpnja 2016.
    Treći  dan (30. 07. 2016.) boravka članova PD Knezgrad iz Lovrana u Dolomitima predviđen je za obilazak oko Cinque Torri, te uspon na vrh Averau i Nuvolau. Podijeljeni u dvije grupe,  pohod se odvijao u dva pravca: Grupa „A“ uspon na Averau – ferratom, spust do rif. Averau – uspon na Nuvolau, te kružna tura oko Cinque Torri. Grupa „B“ kružna tura  oko Cinque Torri.

    AVERAU i NUVOLAU,
    naziva se lijepa i popularna planinska skupina manjih vrhova smještena između Passo Falzarego (2105 m) i Passo Giau (2236 m). Sastoji se od nekoliko nižih dolomitskih vrhova, ali zbog svoje pristupačnosti, lijepog izgleda i širokih panoramskih vidika vrlo je popularna i posjećena.  To je skupina slijedećih vrhova od Passo Giau prema Passo  Falzarego: Ra Gusela – oštar i slikovit toranj (2595 m) iznad Passo Giau, vrh Nuvolau na kom se nalazi istoimeni dom - rifugio Nuvolau (2574 m ...

  • Monte Paterno – Tre Cime di Lavaredo - kružna tura

    Petak, 29. srpnja 2016.
    Drugi dan (29. 07. 2016.) boravka članova PD Knezgrad iz Lovrana u Dolomitima predviđen je za obilazak Tre Cime i Monte Paterno. Podijeljeni u dvije grupe pohod se odvijao u dva pravca:

    Grupa „A“ uspon na Monte Paterno – ferratom De Luca-Innerkofler i kružno oko Tre Cime di Lavaredo  i grupa „B“ kružno oko Tre Cime di Lavaredo. Nakon jučerašnjeg pomalo kišnog, tmurnog i maglovitog dana, osvanuo je bistar i sunčan dan stvoren za planinarenje. Kako sam se našao u grupi „A“ opisat ću taj dio puta.

    Monte Paterno i Tre Cime se nalaze u grupi Dolomiti di Sesto (sextner), na samoj administrativnoj granici između talijanske provincije s većinskim stanovništvom njemačkog govornog područja Južni Tirol (tal. Alto Adige) i provincije Veneto s većinskim stanovništvom talijanskog govornog područja. To je do 1918. bila granica između Austro-Ugarske monarhije i kraljevine Italije kad je nakon Prvog svjetskog rata Južni ...

  • Sas de Stria i Muzej tre Sassi

    Četvrtak, 28. srpnja 2016.
    PD Knezgrad iz Lovrana, svake godine, organizira jedan veći ili više manjih izleta i  planinarenja u jednu ili više susjednih zemalja ili država. Tako, i ove godine,  organiziran je 6 dnevni izlet u BiH na području Zelengore, te trodnevni izlet u Dolomite u Italiji u razdoblju od 28 – 30. 07. 2016. Izlet u Dolomitima organiziran je na dvije lokacije: Tre Cime di Lavaredo i Cinque Torri, sa dvodnevnim smještajem u Rifugio Auronzo, dostupnim automobilom.  Na izlet se prijavilo 19 članova iz našeg Društva, te 2 pridružena člana iz PD Opatija. Plan programa bio je slijedeći:

    1. dan – Dolazak na jezero Lago di Misurina – žičarom do Rifugio Col de Varda (2106). Grupa „A“

    od doma stazom 117 „Cadini di Misurina“ do Rif. Auronzo. Grupa „B“ od doma spust do jezera Lago di Misurina i nastavak vožnje do Rif. Auronzo. Nažalost, zbog lošeg (kišnog i ...

  • Pokljuški Gamsi__Lipanski vrh – Mrežce – Debeli vrh – Veliki Selišnik

    Petak, 22. srpnja 2016.
    Drugi dan (22.07.2016.) našeg izleta i planinarenja u Sloveniji, predviđen je za obilazak 4 vrha u istočnom dijelu Julijskih Alpi, koji pripadaju  grupi vrhova pod jedinstvenim nazivom „POKLJUŠKI GAMSI“. To su slijedeći vrhovi: od ishodišta pohoda Blejska koča – Lipanski vrh – vrh Mrežce – Debeli vrh i Veliki Selišnik, te spust do Rudnog polja na Pokljuku. Na taj način završili bi obilazak svih vrhova koji spadaju u grupu Pokljuških Gamsi. To je neka vrsta obilaznice koja obuhvaća 12 slijedećih vrhova: Blejska koča 1630, Okroglež 1965, Debela peč 2014, Brdo 2009, Lipanski Vrh 1975, Mrežce 1965, Debeli Vrh 1962, Veliki Selišnik 1952, Viševnik 2050, Mali Draški vrh 2132, Veliki Draški vrh 2243, te Tosc 2275 m.

  • Uspon na Begunjščicu - Veliki vrh od Ljubelja

    Subota, 16. srpnja 2016.
    PD Knezgrad iz Lovrana organiziralo je dvodnevni izlet i planinarenje u Sloveniji na području Karavanki. Karavanke su planinski lanac koji se  proteže u dužini 120 km u smjeru zapad – istok. Počinju od tromeđa Austria-Slovenija-Italija, točnije od Koruškog sedla Thorl-Maglern (Vrata Megvarje) na zapadu i završava istočno na padinama kod grada – Slovenj Gradec. Planinski lanac Karavanke, zajedno s Kamničko-Savinjskim Alpama čine prirodnu granicu između Koruške i Gorenjske. Isto tako, Karavanke su granični dio Slovenije i Austrije s najvišim vrhom –Stolom (2236 m), koji dominira i privlači poglede sa svih strana. Od Stola prema istoku ističe se vrh Vrtača (2180 m) čiji razdrt i strm greben plijeni svojom divljom ljepotom. Dalje prema istoku ističe se Begunjščica (2060 m). Ta tri vrha nezaobilazan su cilj svakog planinara - zaljubljenika u planine koji pohode Karavanke. Dvodnevna tura planinarenja osmišljena je na slijedeći način:
    Prvi dan (16. 07. 2016.) od ...

  • Uspon na Košuticu (Loibler babu)

    Nedjelja, 17. srpnja 2016.
    Drugi dan (17.07.2016.) izleta i planinarenja u Karavankama predviđen je za uspon na Košuticu od doma na Zelenici u dvije varijante. Jedna varijanta: grebenskom stazom (greben Ljubeljščice) od doma na  Zelenici (1536) – Čez Pot (1714) – Povna Peč (1503) – koča na Ljubelju/ Loiblhütte (1369) – Košutica (1968 ), te spust preko planine Korošice do parkirališta  na Ljubelj .Druga varijanta: od doma na  Zelenici nemarkiranom (biciklističkom) stazom do Ljubelja (1057) – koča na Ljubelju (1369) – Košutica (1968), te spust istim putom kao i prva varijanta. Nažalost, prvobitni plan nije u potpunosti realiziran. Naime, zbog loših vremenskih uvjeta (mokrog i skliskog grebena) na mjestima vrlo uskog i ispostavljenog, odustalo se od ove varijante. Toj odluci doprinio je i savjet domara da je greben opasan u takvim uvjetima, gdje navodi stradanje jedne njihove vodičkinje.

     

  • Viševnik - Veliki i Mali Draški vrh - Blejska koča - (Pokljuški Gamsi)

    Četvrtak, 21. srpnja, 2016.
    Pokljuški Gamsi – to je skupina vrhova u istočnom dijelu Julijskih Alpi koji su smješteni između Pokljuke i doline Krme. To je neka vrsta obilaznice koja obuhvaća slijedeće vrhove: Blejska koča (1630 m), Okroglež (1965 m), Debela Peč (2014 m), Brdo (2009 m), Lipanski Vrh (1975 m), Mrežce (1965 m), Debeli Vrh (1962 m), Veliki Selišnik (1952 m), Viševnik (2050 m), Mali Draški vrh (2132 m), Veliki Draški vrh (2243 m), te Tosc (2275 m). Naš dvodnevni cilj izleta i planinarenja bio je slijedeći
    Prvi dan: parkiralište Rudno polje preko planine Konjščica - Studorski preval - Veliki  i Mali Draški vrh – Srenjski preval – Viševnik - Blejska koča na planini Lipanca.
    Drugi dan: Blejska koča – Lipanski vrh – Mrežca – Debeli vrh – Veliki Selišnik, te spust - Kačji rob na Rudno polje.
    U Julijskim Alpama mnogo je lijepih i atraktivnih vrhova. Viševnik, Veliki i Mali Draški vrh,  ...

  • ZELENGORA – Bregoč – Stog - Orlovačko jezero_23.06.2016.

    Četvrtak, 23. lipnja 2016.
    ZELENGORA
    je posebno lijepa planina. Sa svakog vrha ili  vidikovca pruža se nepregledno prostranstvo veličanstvenih planina, kanjona, rijeka, bujnih šuma i cvijetnih livada, iskonska nenarušena divljina. Bogat i raznovrstan živi svijet upotpunjuje ovu ljepotu, pružajući čovjeku osjećaj izgubljene veze sa prirodom na jednom od rijetkih mjesta gde se taj spoj još može uhvatiti je Zelengora.

    BREGOČ (2014 m) i STOG (1821 m),
    nalazi se u centralnom dijelu planine i predstavljaju nepregledno prostranstvo alpskih livada i visoravni, sačuvani ambijent netaknute prirode, a neznatno udaljeni od putova. Pristup tim vrhovima podrazumijeva hodanje kroz atraktivne krajolike planine, penjanje na sedla i grebene, prolazak pored lokvi, potoka, izvora i jezera, i zbog toga je uspon na ove vrhove vrijedan truda. Ukratko, svaki će planinar penjući se na Bregoč i Stog moći obogatiti svoj duh i oplemeniti dušu i uživati u prekrasnim vidicima na okolne vrhove Zelengore. Stoga, treba ići u ...

  • BESPUĆA ZELENGORE (2. dan) Kružna tura: Pašna poljana-vrh Videž-Orlovačko i Jugovo jezero-Pašna poljana

    Utorak, 23. lipnja 2016.
    ZELENGORA,
    za mnoge planinare i ljubitelje prirode je najljepša planina u BiH-u. Prostrana i nepregledna prekrivena šumama i zelenim pašnjacima. I ako se na njoj uzdižu brojni impresivni vrhovi kao što su (Bregoč, Stog, Orlovac, Planinca, Klek, Uglješin vrh, Velika Košuta, Todor i dr.), Zelengora je pitoma, nježna i blaga planina, sušta suprotnost od Maglića i Volujaka od kojih je dijeli kanjon Sutjeske. Posebnu draž daju joj „Gorske oči“ bistra ledenjačka jezera smještena u samom podnožju njenih vrhova, a najpoznatija su: Kotlaničko jezero, Orlovačko jezero, Štirinsko jezero, Jugovo jezero, Crno i Bijelo jezero, Donje i Gornje Bare. Bogata je velikim brojem izvora bistre, pitke i hladne vode, rijeka, potoka i rječica. Staze na Zelengori ne odlikuju se ekstremno teškim usponima, ali zato nisu ništa manje atraktivne sa stajališta ljepote pejzaža i bogatstva biljnog i životinjskog svijeta. Posebno se ističu svojom ljepotom „katuni“, tradicionalna ljetna pastirska naselja.

  • PO BESPUĆIMA ZELENGORE - NJENIM VRHOVIMA I JEZERIMA (Uspon na Veliku i Malu Košutu, Crno i Bijelo jezero)

    Ponedjeljak, 20. lipnja 2016.
    Najviši vrhovi planina, u svim civilizacijama predstavljali su i danas predstavljaju pojam koji se veže za kulturu, povijest, tradiciju, duhovna bogatstva ljudi i naroda, suverenost država i, u posljednje vrijeme, najviši vrhovi planina su mjesta gdje ljudi dolaze iz raznih krajeva i država, iz mnoštva svojih potreba, a posebno onih koje pružaju mogućnost doživljaja prirodne iskonske ljepote, lijek za  dušu i tijelo , neophodno korisno za svakog. Stoga, sedmeročlana ekipa iz PD Knezgrada – Lovran odlučila je u šestodnevnom planinarenju iskusiti i doživjeti netaknutu iskonsku ljepotu Zelengore.

    ZELENGORA,
    s najvišim vrhom Bregoč 2014 m je planina u Bosni i Hercegovini – nalazi se u sastavu Nacionalnog parka "Sutjeska", zajedno s Lelijom, Maglićem i Volujakom. Velik dio Zelengore ima karakter planinske visoravni (platoa) s koje se uzdižu planinski grebeni. Bogata je velikim brojem izvora bistre, pitke i hladne vode, rijeka, potoka i rječica, stadima divokoza, stadima ovaca i katunima - tradicionalnim ljetnim ...

  • U pohodima na vrhove Dinare (treći dan) Planinarsko sklonište Rupe – Cetina (crkva Sv. Spasa)

    Četvrtak, 09. lipnja 2016.
    Treći dan boravka na Dinari predviđen je za silazak s planine od ishodišne točke pohoda - planinarskog skloništa Rupe do izvora Cetine i crkve Sv. Spasa iz 9. Stoljeća. 

    Odavno u tri dana nismo prošli toliko slikovitim krajolikom s toliko lijepih i veličanstvenih vrhova s prekrasnim vidicima, planinarskih skloništa, valovitih brežuljaka, travnatih uvala, dolaca, livada, kao  na ovoj trodnevnoj turi Troglavske skupine vrhova. Dinara je ovdje toliko prostrana, široka, tiha, jednom riječi prelijepa i privlačna u svoj toj raskošnoj „pitomoj divljini“. Provedeni trenuci su toliko dojmljivi i upečatljivi, da nismo mogli odoljeti, a da ne damo sebi obećanje da se ponovo vratimo, čim prije.  Nažalost, došlo je vrijeme da se moramo vratiti doma u svakodnevni civilizacijski metež.

  • U pohodima na vrhove Dinare (drugi dan) - Velika Duvjakuša, Torlakova glava, Snježnica i Lišanjski vrh

    Dinara - Lišanjski vrh
    Srijeda, 08. lipnja 2016.

    Drugi dan našeg boravka na Dinari predviđen je za pohod od ishodišne točke planinarske kuće Puma (1630 m) na slijedeće vrhove i planinarska skloništa: Velika Duvjakuša (1708 m), Torlakova glava (1674 m), Snježnica (1664 m), planinarsko sklonište Josip Goreta (1530 m), Marin bunar (1400 m), Katunište (1402 m), Lišanjski vrh (1794 m), te planinarsko sklonište Rupe (1360 m). Dužina staze 20.7 km. Vrijeme gpx traga 8 h i 51 minuta. Minimalna visina 1311 m, maksimalna 1801 m. Visinska razlika pri usponu 1380 m, pri silasku 1635 m. Visina polazišta 1630 m. Visina odredišta 1794 m. Prosječan nagib 18%.
    kao što je vidljivo iz analize gpx traga. Cilj je bio cjelodnevni boravak na planini i uživanje u ovoj nesvakidašnjoj ljepoti Dinare.

  • U pohodima na vrhove Dinare – USPON NA TROGLAV (od sutina)

    Troglav - 07.06. 2016.
    Prostorni gorski lanac Dinara – Kamešnica nakon Velebita (145 km), drugo je najduže gorje među Dinaridima koje se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini oko 110 km, uzduž hrvatsko-bosanske granice od vrela Zrmanje i Ličke Kaldrme pa sve do Buškog blata i Tijarice. Duž toga dugog dinarskog lanca, najsjeverniji veći vrh je Veliki vrh na Vilici (1.654 m) sjeverno od Knina, a najviši je Troglav (1.913 m) sjeverno iznad Sinja i najistočniji Konj na Kamešnici (1.854 m) južno od Livna.

    U tomu dugom rasponu se ovaj dinarski lanac može reljefno podijeliti glavnim poprečnim sedlima s pripadnim cestama na 5 logičnih gorskih cjelina: 1-najsjevernija planina Vilica (1654 m) do ceste Knin-Grahovo, 2-uža planina Dinara (1832 m) do kotline Uništa i sedla Privija, 3-srednji najveći i najviši greben Troglava (1912 m) do sedla Vaganj-Prolog, 4-istočnije planina Kamešnica (1856 m) i 5- od Voštana najjužnija gora Tovarnica (1285 m) kao krajnji jugoistočni ...

  • Lička Plješivica-vrhovi Mala i Gola Plješivica-2

    PD Knezgrad iz Lovran organiziralo je 2-dnevni izlet i planinarenje u Liku. Prvi dan 28.05.2016. predviđen je za uspon na Mrsinj Grad (kojeg smo odradili), drugi dan 29.05.2016. na Malu i Golu Plješivicu. Na izlet i planinarenje prijavilo se 15 planinara i planinarki. Našem izletu pridružio se Krešimir Horvat član PD Matica iz Zagreba. Ovom prilikom želim vam predstaviti  manje poznati i lijepi planinski masiv -  Ličku Plješivicu i njene vrhove Malu i Golu Plješivicu.

     

  • Lika-Mrsinj Grad

    Nedovoljno poznato, ali vrlo zanimljivo brdo Mrsinj nalazi se iznad Korenice na prijelazu između Male Kapele na sjeveru i Ličkog sredogorja na jugozapadu. Od Male Kapele dijeli ga prijevoj Pogledalo iznad Škorove drage (887 m). Na istočnom podnožju nalazi se Korenica i Koreničko polje. Prema jugu spušta se do prijevoja Ljubova (n/v 980 m). Glavni hrbat Mrsinja proteže se u smjeru sjever – jug, s nekoliko podjednako visokih vrhova.
     

  • Kružna tura: Petehovac - Štimčev vrh – Mali Petehovac - Črmažov vrh

    Srijeda, 25. svibnja 2016.

    Petehovac je (brdo) u širem smislu te riječi valovita visoravan koje se izdiže jugoistočno od Delnica s nekoliko vrhova preko 1000 m. Petehovac zauzima posebno mjesto u delničkom turizmu. Izuzetno je pogodan za šetnje, planinarenje, skijanje, a posebno za  turno skijanje prema Mrkopaljskom kraju. Na vrhu brda Petehovac –(Štimčev vrh ) nalazi se istoimeni „Planinski centar“ sa skijaškom stazom i vučnicom, te smještajno-ugostiteljskim objektom. S obližnjeg vidikovca pruža se veličanstven pogled na Delnice, Risnjak, slovenski Snežnik, a u daljini  i na slovenske Alpe.

  • Kružna tura - Okrugljak i Orlove Stijene

    Utorak, 17. svibnja 2016.

    Okrugljak, s nadmorskom visinom (886 m) smješten je u okrilju šume u sjeveroistočnom dijelu Gorskog kotara u sredini trokuta – predjela Kožanac i Dražice, te vrha Akrič (648 m) u blizini naselja Male Drage i Razdrto. Vrh je šumovit i nema vidikovca, a prepoznatljiv po svom stožastom obliku. Budući da s ceste Brod Moravice - Razdrto na vrh Okrugljaka vode dva uspona, jedan iz Male Drage, a drugi iz Razdrtog, planinarski izlet osmišljen je tako, da se napravi kružna tura na slijedeći način: popeti se na vrh Okrugljak  od Male Drage – spust u Razdrto. Od Razdrtog napraviti još jednu kružnu turu do vidikovca Orlove Stijene i bezimenog vrha u blizini vidikovca, te povratak na Razdrto i Male Drage i tako završiti dvije kružne ture u obliku nepravilne osmice i slova „V“, kao što je vidljivo na topo karti u  dužini 13,8 km.