Putopisi

Srijeda, 15. veljače 2017.

Lijep i sunčan zimski dan za današnji izlet i planinarenje odabrali smo mjesto Platak, poznato i omiljeno riječko skijalište. Platak je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka. Naime, na Platku - PD Kamenjak iz Rijeke (u suradnji s Goranskim sportskim centrom i PGŽ) markirali su i završili sa radovima u siječnju 2014. tri planinarske šetnice u dužini 23 km. Šetnice su obilježene posebnim turističkim oznakama, kako bi se razlikovale od uobičajenih crveno – bijelih planinarskih markacija, koje se također nalaze na pojedinim dijelovima staze
 

Platak je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka i doista je tako. Iz toga razloga, radi što boljeg upoznavanja prirodnih ljepota i manje poznatih vrhova na području Platka – mala ekipa od 3 člana (Renata, Jure i ja, Mirko), za tu priliku odlučili smo napraviti kružnu turu i popeti se na slijedeće vrhove: Jasenovica, Klek, Nebesa, Crni vrh i  povratak Krapanjskom cestom do  Platka.

Sva četiri vrha smještena su na istočnom dijelu Grobničkih Alpa, a istovremeno mogu se pripisati široj okolici Platka, obzirom da su prilazi orijentirani na Platak i šumsku cestu Kripanj – Platak. Za ove vrha može se reći da imaju iste karakteristike. Naime, jugozapadne padine su stjenovite, a sjeverne i sjeveroistočne strane šumovite, dok je sami greben prošaran travom i kamenjarom. Ovi vrhovi ne ističu se svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer ...

Nedjelja, 31.03.2019.

Na Podgorju Velebita iznad Živih Bunara, smjestile su se Male Brisnice na prosječnoj nadmorskoj visini 515 m. Selo je orijentirano  u pravcu sjeverozapad – jugoistok u dužini okvirno 500 m, gledano od ulaska u selo do Božine kuće – (koju uz dopuštenje vlasnika koriste lovci, pa se često naziva i Lovačka kuća). Selo je smješteno na rubu plodne zaravni koja se nekada obrađivala – danas, zaraslu samoniklom borovom šumom. Omeđena je sa sjeverne strane kamenjarom i manje poznatim vrhovima, glavicama i kukovima. S primorske strane omeđena je izduženim hrptom s najvišim Jadrijevim vrhom (523,5 m). Do Malih Brinica od Živih Bunara  laganim hoda stiže se za 2 h.

Srijeda, 12. prosinca 2018.
VELA PLIŠ,
je greben u zaleđu Rijeke koji se pruža u smjeru sjeverozapad - jugoistok u dužini 4,5 km od prijevoja između Mličnog vrha i vrha Vela Pliš do vrha Telcar, odnosno, iza kojeg se spušta na nadmorsku visinu 700 m. Na njegovom hrptu ističu se četiri karakteristična vrha: glavni vrh Vela Pliš (1141 m), Mala Pliš (959 m), Glog (n/v 900 m), te Telcar (832 m). Karakteristika grebena u odnosu na visinu, primijetiti je da se od najvišeg vrha V. Pliš sa nadmorskom visinom od 1141 m spušta postupno i završava na 700 m iza Telcara. Cijeli greben je gol prošaran kamenjarom i travom.
Mnogo je ovakvih lijepih vrhova u riječkom zaleđu koji se ne ističu svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i neometani višim vrhovima.

Nedjelja, 18. studeni 2018.

Za današnji izlet i planinarenje odabrali smo mjesto Platak, poznato i omiljeno riječko skijalište. Platak je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka. Odabrana ruta-Veliko Snežno-Jelenc-Brankov vrh, te spust kružno do Velikog Snežnog.
Jelenc s nadmorskom visinom 1442 m nalazi se na krajnjem grebenu sjeverozapadnog ogranka Gorskog Kotara smješten između vrha Planine i Brankova vrha, bolje reći u nizu vrhova koji se protežu od Risnjaka, Snježnika, Guslice, Planine - Jelenc i spada među krajnje vrhove zanimljiv s planinarske perspektive.

Srijeda, 14. studeni 2018.  

Jesensko, kao i zimsko vrijeme nije naklonjeno za češće odlaske na planinarenje. Stoga, čim se ukaže jedan lijepi dan bez padalina želimo ga iskoristiti i otići u planine. Srijeda, 14. 11. 2018. Ognjen Lončar - Ogi i ja, ovog puta odabrali smo područje Hahlića. Za one koji ne znaju, područje Hahlića nalazi se u zaleđu Rijeke, a planinari ga najčešće nazivaju Grobničke Alpe. To je lanac vrhova koje možete vidjeti iznad Grobničkog polja. Kada ga vidite, biti će vam jasno zašto se tako zove.

To je skupina vrhova koji se niži jedan za drugim, a svaki je drugačijeg sastava i izgleda što tom području daje posebnu draž i ljepotu. Evo tih 16 vrhova sa njihovim imenima i nadmorskim visinama:
Obruč 1377, Fratar 1353, Pakleno 1340, Osoje 1338, Grleš 1331, Gornik 1318, Sljeme 1263, Suhi Vrh 1250, Trstenik 1243, Štulac 1212, Dnić 1190, Vidalj 1184, Ćunina Glava ...

Nedjelja, 04. studenog 2018.
Ruta: Martinščica-vrh Sopalj-Sv Kuzam-greben Rebar – vrh Točila -Hrastenica-Orehovica
Mala ekipa od 7 članova PD Knezgrada i 1 člana iz PD Opatija, odlučila je lijepi jesenji dan provesti u prirodi na  manje poznatim vrhovima i šetnicama u zaleđu Rijeke. Naime, u našoj neposrednoj blizini u zaleđu Rijeke smjestio se manje poznati gorski predjel iznad Kostrene, odnosno Martinščice  s vrhovima Mali i Veliki Solin, Sopalj (287 m) iznad Bakra, te greben REBAR iznad Drage s najvišim vrhom Točila (359 m).
Vidici s ove lagane šetnice i grebena Rebar možda se ne mogu mjeriti s onima što se pružaju s Učke, Snježnika ili Risnjaka, niti se njihove znamenitosti ne mogu uspoređivati, ali ono što ova staza pruža kojom se u jednom dijelu prolazi poznatom šetnicom „Mlikaričin put“ od Hrastenice do Orehovice, toliko je drugačije i raznolikije što ovoj stazi daje posebnu ljepotu i draž.
Mnogo je ovakvih lijepih ...

Ponedjeljak, 22. oktobra 2018.
Lastoni di Firmin ili Ladinski- Lastoi de Forminu je planinski masiv dio grupe Croda da Lago – Cernera, koji s najvišim vrhom Ponta dei Lastoi dosežu maksimalnu visinu 2657 m. Nalazi se na graničnom grebenu između Cortine d'Ampezzo i općina San Vito di Cadore u istočnim Dolomitima. Pruža se u smjeru istok – zapad između skupine Croda da Lago i prijevoja Passo Giau (2236 m), jednim od najviših cestovnih prolaza Dolomita. Croda da Lago,  je jedan  od devet planinskih sustava Dolomita koji su priznati kao UNESCO SVJETSKA BAŠTINA i zahtijevaju najbolju brigu i poštovanje. 

Impozantna i visoka 350 m sjeverna stijena dugog grebena okomito se izdiže iznad livada i šumskog pojasa bora i ariša iznad ceste koja spaja Cortinu i passo Giau, stvarajući na taj način iznenađujuće lijepi kontrast. Na ovoj zapadnoj i atraktivnoj strani nalazi se veliki broj alpinističkih smjerova i penjališta u dolomitskom stilu. Nasuprot ...

Srijeda, 18. listopada 2017.

Vrh Pliš s nadmorskom visinom 933 m nalazi se na manjem širokom grebenu koji se proteže u smjeru Jugoistok – sjeverozapad u dužini 3 km -  od vrha Kukulj  pa sve do Malog Liščića. Greben se izdiže iznad naselja Laze i Lisca u blizine granice između Hrvatske i Slovenije. Na planinarskom putu koji prolazi ovim grebenom nalaze se 3 vrha - Kukulj (814 m), Pliš (933 m) i Grmada (940 m). Greben je uglavnom travnat - prošaran niskim raslinjem, a vrhovi su prekriveni kamenjarom, osobito Grmada.

 

 

 

 

 

Nedjelja, 14. oktobra 2018.
Mojstrovka je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2332 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2332 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara i strmih litica i više alpinističkih smjerova.

Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

Petak. 12. oktobra 2018.
Mojstrovka je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2332 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2332 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara i strmih litica i više alpinističkih smjerova.

Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

Petak, 21. rujna 2018.
Košutnikov Turn s nadmorskom visinom 2133 m najviši je vrh na grebenu Košute. Naime, planinski lanac Karavanke proteže se u dužini 120 km u smjeru zapad – istok, a u sklopu njega na središnjem dijelu nalazi se „greben Košute“ u dužini 10 km. Proteže se od prolaza Ljubelj u nizu

nekoliko značajnih vrhova: Velikog vrha, preko Malog i Velikog Kladiva, Tegoške gore, Užnika, Košutnikova turna, na Tolstu Košutu, i dalje prema nižim vrhovima do planšarije Kofce. To je ujedno i granica između Slovenije i Austrije. Karakteristično je za ovaj greben da se sa slovenske strane južne travnate padine strmo i terasasto spuštaju do brojnih gorskih brežuljaka i pašnjaka na visini i iznad 1500 m, dok je sjeverna austrijska strana strma i kamenita, čije se stijene  gotovo okomito spuštaju do kosih padina prekrivene šumskim raslinjem. Stoga, sa sjeverne strane postoje mnoga penjališta s lijepim i vrlo teškim ...

Ponedjeljak, 10. rujna 2018.

Već se duže vrijeme u našim međusobnim razgovorima provlačila  ideja o odlaska na Großvenediger. Bolje reći, ideja je sazrela nakon višekratnog odlaska u Ötztalske Alpe i penjanja ledenjačkih vrhova iznad 3500 m. Naime, Jure je imao jednu vrlo izazovnu i zanimljivu ideju i predložio mi da je zajedno ostvarimo – ove godine popeti se na 10 najviših vrhova u Austriji. Ta ideja mi nije bila strana pa sam je objeručke prihvatio, napraviti tih 10 najviših vrhova, među njima bio je i  Großvenediger. Konačno, došao je i taj dan da se popnemo  i na taj vrh.

Subota, 11. kolovoza 2018
Fineilspitze (talijanski „Punta di Finale“) s nadmorskom visinom od 3514  metara nalazi se u Schnalskammu - glavnom grebenu na jugu Öetztal Alpa na državnoj granici između austrijske pokrajine Tirol i talijanske provincije Južni Tirol. Taj grebenski lanac pruža se od istoka prema zapadu.

Sa zapadne i sjeverne strane okružen je ledenjakom Hochjochferner, koji se prostire gotovo do samog vrha. Vrh Fineilspitze ima oblik piramide s posebno izraženim sjeveroistočnim i jugozapadnim grebenom. S jugoistočne strane odvojen je dolinom Niedertal, sa sjeverozapadne strane dolinom Rofental. Zbog svoje visine i geografskog položaja, pogledi s vrha su neograničeni na sve strane.
Ovaj vrh značajan je i po tome, što se u njegovom podnožju s jugoistočne strane nalazi  spomenik - Ötzi Fundstalle (Ötzi ili ledeni čovjek – 3210 m) gdje je pronađena glečerska mumija iz bakrenog doba stara 5300 godina. Prvi uspon na ovaj vrh zabilježen je 08. rujna 1865. – (Franz Senn, Cyprian Granbichler i Josef Gstrein).

Srijeda, 08. kolovoza 2018.
Hintere Schwärze (talijanski Cima Nera) s nadmorskom visinom od 3628  metara  je četvrti najviši vrh u Öetztal Alpama. Nalazi se na glavnom grebenu uSchnalskammu – grebenu na jugu Öetztal Alpa točno na državnoj granici između austrijske pokrajine Tirol i talijanske provincije Južni Tirol. Hintere Schwärze nalazi se u trokutu vrhova koji ga okružuju: sjeverno Mutmalspitze (3522 m), istočno Roßbergjoch (3400 m) i jugozapadno Marzellspitze (3522 m).

Vrh je okružen ledenjacima – na sjeveroistoku leži Schalfferner, na jugu Roßbergfernera, koji se smanjuje zbog globalnog zatopljenja, a na sjeverozapadu Marzellferner. Padine koje se spuštaju prema južnome tirolskom dijelu su dio Parka prirode Texelgruppe.

Južno od Venta, Hintere Schwärze udaljen je svega 10 km zračne linije, sjeverno 8 km od Karthaus u val senales. Zbog svoje visine i geografske dominacije, pogled s vrha je teoretski ograničen samo zbog zakrivljenosti Zemlje.

 

Petak, 10. kolovoza 2018.

Kreuzspitze s nadmorskom visinom (3455 m) nalazi se u Schnalskamm skupini Ötztal Alpa, odvojen od glavnog grebena prema jugoistoku. To je zapravo manji zaseban greben „Kreuzkamm“ koji se pruža u smjeru jugoistok – sjeverozapad u dužini 10 km. Jugoistočno od Venta odvojen je dolinom Niedertal, dok je sa sjeverozapadne strane odvojen dolinom Rofental sve do podnožja ledenjaka Hochjochferner podno vrha Fineilspitze. To je najviši vrh na grebenu i općenito, spada u grupu najviših vrhova u  Ötztal Alpama.  Južno od vrha Kreuzspitze nalaze se još 2 vrha viša od 2400 m, to su: Talleitspitze (3406 m), te Hörnie  s istom nadmorskom visinom (3406 m) iznad Venta. Prema sjeveru ima nekolika značajnijih vrhova iznad 3000 m, to su: Kreuzkogel (3338 m), Sennkogel (3396 m), Saykogel/Sikgel (3355 m).

Srijeda, 01. kolovoza 2018.
Žrd s nadmorskom visinom od 2324 m, nalazi se na sjeverozapadnom dijelu grebenskog lanca Kanin. To je usamljeni i izdvojeni vrh od ostalih vrhova Kanin grupe. To je izduženi devet kilometarski greben smješten između doline Reklanice (talijanski Val Raccolana) i Rezie (Val Resia). S južna strane iznad Rezie se dižu visoke 1800 m strme travnate padine. Podnožje tih padina je isprepleteno višebrojnim ostacima pastirskih staza, po kojima  prolazi visoki Resianski put/Alta Via Resiana.

Posebno je veličanstven pogled na  stijene sjeverne padine koja se okomito diže iznad doline Reklanica/Val Raccolana. Žrd je zapravo greben s dva vrha. Na jugozapadnoj strani je manji vrh, Slovenci ga nazivaju Senožeče ili Rdeča peč, talijanski naziv je Quota ili Monte Sart Basso (2319 m). Na sjeverozapadnoj strani je vrh Žrd viši samo 5 m.

Srijeda, 11. srpnja 2018.

Ötzi ili ledeni čovjek, je glečerska mumija iz bakrenog doma, koji je, zahvaljujući izvanrednim okolnostima, sačuvana do danas. Živio je prije oko 5300 godina, pronađen je u rujnu 1991. kada je dvoje alpinista u blizini Similaunskog Ledenjaka u Otzalskim Alpama, u južnom Tirolu na granici Austrije i Italije, otkrilo njegovo mrtvo tijelo na visini  od 3210 m. U početku se pretpostavljalo da je riječ o nesretnom alpinistu, ali je kasnije utvrđeno da je to arheološki nalaz. Četiri dana nakon pronalaska, Austrijanci su tijelo premjestili na sveučilište u Innsbrucku sa svim drugim pronađenim predmetima. Obzirom da je pronađen u Ötztal Alpama po tome dobiva popularni nadimak Ötzi ili Ledeni čovjek. Preciznim mjerenjem, kasnije je utvrđeno da je ležao 90 m unutar Italije, pa je 1998. prenesen u Muzej u Bolzano. 

Ponedjeljak, 09.07.2018.
Planina Saykogel (također Seikogel) sa istoimenim vrhom od 3360 m nadmorske visine, spominje se i druga visina od 3355 m, nalazi se na području Kreuzkamm između vrhova Fineilspitze i Kreuzspitze, nasuprot grebena Mercellkamma u Ötztal Alpama . Uspon na ovaj vrh nije težak, u koliko je bez snijega a predstavlja vrlo lijepu visoko-gorsku turu.

Na vrh Saykogel može se popeti istočnom stranom od sela Vent preko pl. doma Martin-Busch-Hütte ili zapadnom stranom od Venta preko sela Rofen i pl. doma Hochjoch-hospize. Uspon na Saykogel u zimskim - snježnim uvjetima vrlo je zahtjevan. Vrh je dostupan bez snijega u ljetnom periodu i početkom jeseni. U koliko se izvodi u jednom danu zahtjeva dobru fizičku pripremljenost zbog dužine puta. U većini slučajeva uspon na ovaj vrh izvodi se u 2 dana (ležerno).

Nedjelja, 24. lipnja 2018.
Urkundkolm sa svojom nadmorskom visinom od 3134 m ne strši i nije dominantan vrh, jer se nalazi u neposrednoj blizini većih tritisućnjaka. Za njega se s pravom može reći da je to grebenski vrh, jer od njegova vrha produžava greben  do Ötztaler Urkund vrha s visinom od 3554 m. Unatoč tome, ovaj vrh je dobro posjećen i cijenjen u planinarskom smislu. Planinarski dom Breslauer Hütte smješten je na južnoj padini planine  podno vrha na nadmorskoj visini od 2844 m, stoga, gotovo svi planinari koji posjećuju ovaj dom naprave rekreativni izlet na ovaj vrh. Za uspon od doma na vrh potrebno je 1 h laganog hoda, gdje se savladava visinska razlika  okvirno 300 m. Sam vrh je smješten na kamenitom grebenu, a označen je velikim križem. Vidici s ovog vrha podjednako su lijepi kao i s ostalih vrhova koji ga okružuju.