• Prijevoj Malačka – Pl. dom Malačka – Pl. kuća Česmina – kapelica Sv. Ivan Biranj – Pl. sklonište Orlovo Gnjezdo – Pl. dom Malačk

    Četvrtak, 09. ožujka 2017.

    Četvero člana mala ekipa u sastavu: Zoran, Matija, Marjan i ja, Mirko odlučili smo se na trodnevnu avanturu planinarenja na području Dalmacije u zaleđu Kaštela – planini Kozjak. Planinarske ture osmišljene su na slijedeći način:
    Prvi dan - četvrtak (09.03.2017.):
    Prijevoj Malačka – ishodište pl. dom Malačka – Pl. kuća Česmina – kapelica Sv. Ivan Biranj – Pl. sklonište Orlovo Gnjezdo – Pl. kuća pod Koludrom – Pl. dom Malačka. Transfer do  pl. doma Putalj.
    Drugi dan - petak (10.03.2017.):  
    Pl. dom Putalj – Kapelica Sv. Juraj – vrh Tureta – Bobanova greda -  Markezina greda – Klis. Transfer do pl. doma Putalj.
    Treći dan – subota (11.03.2017.): 
    Pl. dom Putalj – prijevoj Vrata – kapelica Sv. Luke – Veli vrj – Debelić – Pl. sklonište Orlovo Gnjezdo, te spust po ferrati Koludar – Pl. kuća pod Koludrom – Pl. dom ...

  • Platak-Sleme-Treska-Platak (kružna tura)

    Petak, 25. ožujka 2016.

    Za današnji izlet i planinarenje odabrali smo mjesto Platak, poznato i omiljeno riječko skijalište. Platak je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka. Naime, na Platku - PD Kamenjak iz Rijeke (u suradnji s Goranskim sportskim centrom i PGŽ) markirali su i završili sa radovima u siječnju 2014. tri planinarske šetnice u dužini 23 km. Šetnice su obilježene posebnim turističkim oznakama, kako bi se razlikovale od uobičajenih crveno – bijelih planinarskih markacija, koje se također nalaze na pojedinim dijelovima staze.

  • Greben Kičerina - od Plosne do Soboli

    Nedjelja, 12. veljače 2017.

    U organizaciji planinarskog društva Knezgrad Lovran isplaniran je jednodnevni izlet i planinarenje u zaleđu Rijeke. Ovog puta odabrali smo „Greben Kičerina“. Ovaj greben pruža se u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu u dužini  5 km, od zaselka Plosne iznad Kukuljanova do Jezeva vrha iznad Glogova. Od zaselka Plosna (250 m) - ishodišne točke pohoda krenuli smo Seniorskim planinarskim putom do vrha Kičer – vidikovac (494 m), dalje nastavili grebenskom stazom preko Drenovog vrha (542 m),  na Suhi vrh (547 m), te spust do Glogova.

    Od Glogova staza se račva u dva smjera: lijevo prema zapadu do Mavrinci (duža varijanta) i desno prema sjeveru (kraća varijanta) prema Kikovici, odnosno, do gostione „Putniku“ – Soboli. Iako se ne ističu sa svojom visinom, vidici s ovog grebena i njegovih vrhova možda se ne mogu mjeriti s onima što se pružaju s Učke, Snježnika ili Risnjaka niti se njihove znamenitosti ...

  • Rilić - Sv. Ilija (kod Gradca) - kružna tura

    Četvrtak, 01. prosinca 2016.

    Na krajnjem jugoistoku planine Rilić iznad Gradaca uzdiže se manji greben Grabovica s najvišim vrhom Sveti Ilija. Iako, nije visok vrh svega 773 m, zahvaljujući svojemu položaju  nadvijen nad morem s impresivnim vidikovcima, može se mjeriti s najvišim poznatim vrhovima na Biokovu i Sutvidu. Sv. Ilija je posljednji veći vrh na planini Rilić i nije obuhvaćen nijednim planinarskim zemljovidom.

    Sa vrha se pruža predivan pogled na Gradac, Baćinska jezera, ušće rijeke Neretve, poluotok Pelješac, na otoke Korčulu, Mljet i Hvar. S druge strane prema sjeveru i sjeverozapadu vidi se greben Rilića, Sutvida i nepregledno prostranstvo Biokova, te Vrgorsko  polje i njegovo gorje.

  • Kružna tura - Gornje kuće - SUTVID - Gornje kuće

    Srijeda, 30. studeni 2016.

    Planinski greben Sutvid i Rilić pruža se u smjeru jugoistoka od Podgore – prijevoja Hrastovac (601 m) na sjeverozapadu  do Baćinskih jezera i ušća rijeke Neretve na jugoistoku u dužini 30 km i čine jedinstvenu cjelinu koja se prirodno nadovezuje na planinski lanac Biokovo. Najviši vrh planine Rilić je Šapašnik (920 m), a planine Sutvid je je istoimeni vrh Sutvid, za koji se koristi i naziv Velika Kapela, visok je 1155 m, a  ujedno i najviši vrh planinske cjeline Sutvid – Rilić. Naime, nadmorska visina vrha Velika Kapela na službenoj karti Državne geodetske uprave upisana je 1157,6 m. Sjevernije i usporedno s Rilićem, u zaleđu se pruža Vrgorsko gorje  s planinama Matokit, Mihovil i Šibenik. Sutvid je najvjerojatnije inačica imena staroslavenskog boga Svetovida čije se ime pojavljuje u slavenskoj mitologiji u različitim oblicima, odnosno kristijanizirani skraćeni oblik romanskog imena Sv. Vida.

  • Vrgorsko gorje – Uspon na vrh Sv. Mihovil (Mijovija)

    Utorak, 29. studeni 2016.

    Vrgorsko gorje  sastoji se od tri odvojena planinska grebena (planine) - Matokit (1062 m), Mihovil (1247 m) i Veliki Šibenik (1314 m). Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 19 km. Vrgorsko gorje je zabiokovskom dolinom odijeljeno od Biokova i Rilića, dolina je  osobito dobro izražena na potezu od  Župe Biokovske do Vrgorskog polja.

    Sjeverne padine Mihovila i općenito Vrgorskog gorja su blaže položene kao valoviti kras s ponikvama i većinom su zarasle šumama hrasta medunca i crnog graba. Na jugozapadnoj strani greben se većinom obrušava strmim klisurama koje su najveće iznad Kozice podno vrha Sv. Mihovila gdje dosežu okomice do 600 m. Bez ikakve sumnje, ovo je najmanje poznato planinsko područje u Hrvatskoj i planinari ga ne posjećuju često. U cijelom masivu postoje samo dvije markirane staze. Prva prema vrhu Sv. Rok na Matokitu i druga prema Mihovilu – vrhu Sv. Mihovil, neki ...

  • Uvala Zavratnica

    Unutar planine Velebit postoje strogi i botanički rezervati, spomenici prirode, te 2 nacionalna parka (Paklenica i Sjeverni Velebit). U kategoriju posebne zaštite spada i uvala Zavratnica.
    Zavratnica je sigurno jedna od najljepših uvala hrvatske obale. Izgledom podsjeća na minijaturu norveških fjordova. Po svom postanku Zavratnica je potopljena bujična dolina s kanjonskim liticama visokim oko 100 m. Zbog svojih prirodnih vrijednosti i iznimne ljepote još 1964. god proglašena je zaštićenim krajolikom, a od 1981.god sastavni je dio Parka prirode Velebit.

     

  • Otok Rab – vrh Kamenjak (od Mundanije)

    OTOK RAB,
    sa susjednim otočićima čini rapsku otočnu skupinu koja je smještena na sjevernom dijelu Jadranskog mora između otoka Krka i Paga. Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, paralelno s kopnom Velebita i podvelebitskog primorja. Površina otoka iznosi 93,6 km². Najveća zračna dužina otoka Raba, proteže se od rta Gavranić do rta Sorinj, iznosi 22 km. Zahvaljujući svom nepravilnom obliku, širina je otoka različita. Tako se najuži dio otoka nalazi na južnom dijelu od rta Krkland do zaseoka Perčinić u Barbatu 3 km, dok se najširi dio od 10 km nalazi na sjevernom dijelu od rta Šilo u Loparu  do rta Kristofor na sjeverozapadu otoka.

  • Medvednica - Uspon na Sljeme od Blizneca

    Nedjelja, 30. listopad 2016.
    PD Knezgrad iz Lovrana organizirao je izlet i planinarenje na Medvednicu. Na planinarskom izletu sudjelovalo je 30 članova Društva i 2 pridružena gosta. Prijevoz je organiziran autobusom prijevoznika „Kvarnertrans”.  

    Medvednica ili (Zagrebačka gora), koja se nalazi sjeverno od Zagreba. Prostire se u smjeru sjeveroistok - jugozapad u dužini od 42 km. Kašinski prijevoj (345 m) dijeli planinu na dva dijela: jugozapadni s najvišim vrhom Sljeme i sjeveroistočni s najvišim vrhom Drenova (574 m).

    Sljeme je najviši vrh Medvednice s nadmorskom visinom od 1032,2 m. Sljeme je jedno od najpopularnijih i najdražih izletišta Zagrepčana, dostupno cestom ili pješice. Na vrhu je 169 m visok televizijski toranj. Postoje i skijaške staze na kojima se održavaju utrke Snow Queen. Šume Medvednice spuštaju se gotovo do samog središta grada, po čemu je Medvednica dobila i drugo ime „Zagrebačka gora“. Osim mira i zelenila, ova je planina bogata raznolikom florom i ...

  • Ferata Cjajnik – lärchenturm

    Petak, 02. rujna 2016.
    Cjajnik (Lärchenturm) s nadmorskom visinom 1965 m nalazi se na grebenu Košute s austrijske strane. Naime, planinski lanac Karavanke proteže se u dužini 120 km u smjeru zapad – istok, a u sklopu njega nalazi se „greben Košute“ u dužini 10 km, u nizu nekoliko značajnih vrhova: proteže se od Velikog vrha, preko Malog i Velikog Kladiva, Tegoške gore, Užnika, Košutnikova turna, na Tolstu Košutu, i dalje prema nižim vrhovima do planšarije Kofce. To je ujedno i granica između Slovenije i Austrije. Karakteristično je za ovaj greben da se južna travnata strana strmo i terasasto spušta do brojnih gorskih pašnjaka na visini i iznad 1500 m. Cjajnik je kameni toranj – piramidalnog oblika  s glatkim stijenama na kojem je napravljena zahtjevna ferrata sa sjeverne i južne strane, različitih težina.

  • Prečenje Ponci – Via degli Alpini

    Utorak, 23. kolovoza 2016.
    Između Jalovca i Mangarta proteže se veličanstven greben prema sjeveru, formiran od nekoliko značajnih vrhova. Greben započinje od V. Koncu špice (2350 m), preko moćne Vevnice (2340 m), strmog Struga (2265 m) i dalje nastavlja preko Zadnje Ponce (2242 m), Srednje Ponce (2228 m), te završava na Visokoj Ponci (2274 m), odnosno dalje se spušta do Male Ponce (1925 m). Prelazak preko ovog grebena kod planinara popularan  je naziv „PREČENJE PONCI“- izvorni naziv je "Via degli Alpini".
    Drugi dan našeg boravka u Julijskim Alpama upravo je predviđen ovim grebenom - Prečenje Ponci od bivka Tarvisio preko Vevnice-Struga-Zadnje-Srednje do Visoke Ponce, te spust ferratom s Visoke Ponce na Rifugio Zacchi i dalje do Laghi di Fusine (Belopeških jezera). Prečenje Ponci nije baš lak zadatak. To je teška i dugotrajna tura, koja zahtjeva psihofizičku uravnoteženost, zahtjevna je kako s tehničke, tako isto i s kondicijske strane. Prolazi se preko uskih ...

  • Vevnica – ferrata Via della Vita (Put Života)

    Ponedjeljak, 22. kolovoza 2016.
    VEVNICA  - (VEUNZA),

    s nadmorskom visinom 2340 m je vrlo moćna planina smještena na granici između Italije i Slovenije na grebenskom lancu koji se pruža od Mangarta do Visoke Ponce u smjeru istok – zapad. Obiluje visokim i okomitim stijenama, stupovima, policama, strmim travnatim padinama, usjecima i kaminima.   Sa talijanske strane najbolje pokazuje svoju moćnu sjeverna stranu, jednu od najstrmijih planina u grupi Julijskih Alpa. Od Vevnice prema zapadu pruža se greben preko malog Koritniškog Mangarta do Mangarta, a greben prema istoku pruža se preko strmog Struga, Male, Srednje do Visoke Ponce. Na grebenu između Vevnice i M. Koritniškog Mangarta nalazi se bivak „ Bivacco Alberto Busetti  -  stari naziv Tarvisio. Uspon na vrh Vevnice ide iz više smjerova, svi su dugi i teški.

    Najpoznatiji je uspon ferratom „Via della Vita“- (put Života), za koju se smatra da je jedna od najtežih. Ova staza je ...

  • Bjelolasica – Grebenska kružna tura

    Subota, 14. kolovoza 2016.
    BJELOLASICA,

    kao najviša planina nalazi se unutar gorja Velike Kapele u istočnom dijelu Gorskog Kotara. Proteže se u smjeru od sjevera prema jugu u dužini 7 km. Kula je najviši vrh Bjelolasice, ujedno i najviša točka u cijelome Gorskom Kotaru. Ime je dobila po uskome svijetlom hrptu koji se ističe iznad šumskog pojasa osobito kad je pod snijegom. Greben Bjelolasice vapnenačke je građe i nije pretjerano kamenit, više je travnat i bogat raznolikim planinskim biljem i niskim šumskim raslinjem. Padine  su strme a odlikuju se gustim šumama, proplancima i prostranim livadama, a šumski putovi i ceste povezuju ih u jedinstveni šumski mozaik pružajući nezaboravan doživljaj ljubiteljima prirode, pješačenja, biciklizma, skijanja i drugim izletničkim i turističkim aktivnostima. Ovo šumsko područje poznato je prebivalište medvjeda, divlje svinje, vuka, divlje mačke ili risa.  Najviši vrh je Kula s nadmorskom visinom 1534 m, nalazi se na sjevernoj strani, na hrptu ...

  • Uspon na Averau, Nuvolau i obilazak Cinqe Torri

    Subota, 30. srpnja 2016.
    Treći  dan (30. 07. 2016.) boravka članova PD Knezgrad iz Lovrana u Dolomitima predviđen je za obilazak oko Cinque Torri, te uspon na vrh Averau i Nuvolau. Podijeljeni u dvije grupe,  pohod se odvijao u dva pravca: Grupa „A“ uspon na Averau – ferratom, spust do rif. Averau – uspon na Nuvolau, te kružna tura oko Cinque Torri. Grupa „B“ kružna tura  oko Cinque Torri.

    AVERAU i NUVOLAU,
    naziva se lijepa i popularna planinska skupina manjih vrhova smještena između Passo Falzarego (2105 m) i Passo Giau (2236 m). Sastoji se od nekoliko nižih dolomitskih vrhova, ali zbog svoje pristupačnosti, lijepog izgleda i širokih panoramskih vidika vrlo je popularna i posjećena.  To je skupina slijedećih vrhova od Passo Giau prema Passo  Falzarego: Ra Gusela – oštar i slikovit toranj (2595 m) iznad Passo Giau, vrh Nuvolau na kom se nalazi istoimeni dom - rifugio Nuvolau (2574 m ...

  • Monte Paterno – Tre Cime di Lavaredo - kružna tura

    Petak, 29. srpnja 2016.
    Drugi dan (29. 07. 2016.) boravka članova PD Knezgrad iz Lovrana u Dolomitima predviđen je za obilazak Tre Cime i Monte Paterno. Podijeljeni u dvije grupe pohod se odvijao u dva pravca:

    Grupa „A“ uspon na Monte Paterno – ferratom De Luca-Innerkofler i kružno oko Tre Cime di Lavaredo  i grupa „B“ kružno oko Tre Cime di Lavaredo. Nakon jučerašnjeg pomalo kišnog, tmurnog i maglovitog dana, osvanuo je bistar i sunčan dan stvoren za planinarenje. Kako sam se našao u grupi „A“ opisat ću taj dio puta.

    Monte Paterno i Tre Cime se nalaze u grupi Dolomiti di Sesto (sextner), na samoj administrativnoj granici između talijanske provincije s većinskim stanovništvom njemačkog govornog područja Južni Tirol (tal. Alto Adige) i provincije Veneto s većinskim stanovništvom talijanskog govornog područja. To je do 1918. bila granica između Austro-Ugarske monarhije i kraljevine Italije kad je nakon Prvog svjetskog rata Južni ...

  • Sas de Stria i Muzej tre Sassi

    Četvrtak, 28. srpnja 2016.
    PD Knezgrad iz Lovrana, svake godine, organizira jedan veći ili više manjih izleta i  planinarenja u jednu ili više susjednih zemalja ili država. Tako, i ove godine,  organiziran je 6 dnevni izlet u BiH na području Zelengore, te trodnevni izlet u Dolomite u Italiji u razdoblju od 28 – 30. 07. 2016. Izlet u Dolomitima organiziran je na dvije lokacije: Tre Cime di Lavaredo i Cinque Torri, sa dvodnevnim smještajem u Rifugio Auronzo, dostupnim automobilom.  Na izlet se prijavilo 19 članova iz našeg Društva, te 2 pridružena člana iz PD Opatija. Plan programa bio je slijedeći:

    1. dan – Dolazak na jezero Lago di Misurina – žičarom do Rifugio Col de Varda (2106). Grupa „A“

    od doma stazom 117 „Cadini di Misurina“ do Rif. Auronzo. Grupa „B“ od doma spust do jezera Lago di Misurina i nastavak vožnje do Rif. Auronzo. Nažalost, zbog lošeg (kišnog i ...

  • Pokljuški Gamsi__Lipanski vrh – Mrežce – Debeli vrh – Veliki Selišnik

    Petak, 22. srpnja 2016.
    Drugi dan (22.07.2016.) našeg izleta i planinarenja u Sloveniji, predviđen je za obilazak 4 vrha u istočnom dijelu Julijskih Alpi, koji pripadaju  grupi vrhova pod jedinstvenim nazivom „POKLJUŠKI GAMSI“. To su slijedeći vrhovi: od ishodišta pohoda Blejska koča – Lipanski vrh – vrh Mrežce – Debeli vrh i Veliki Selišnik, te spust do Rudnog polja na Pokljuku. Na taj način završili bi obilazak svih vrhova koji spadaju u grupu Pokljuških Gamsi. To je neka vrsta obilaznice koja obuhvaća 12 slijedećih vrhova: Blejska koča 1630, Okroglež 1965, Debela peč 2014, Brdo 2009, Lipanski Vrh 1975, Mrežce 1965, Debeli Vrh 1962, Veliki Selišnik 1952, Viševnik 2050, Mali Draški vrh 2132, Veliki Draški vrh 2243, te Tosc 2275 m.

  • Uspon na Begunjščicu - Veliki vrh od Ljubelja

    Subota, 16. srpnja 2016.
    PD Knezgrad iz Lovrana organiziralo je dvodnevni izlet i planinarenje u Sloveniji na području Karavanki. Karavanke su planinski lanac koji se  proteže u dužini 120 km u smjeru zapad – istok. Počinju od tromeđa Austria-Slovenija-Italija, točnije od Koruškog sedla Thorl-Maglern (Vrata Megvarje) na zapadu i završava istočno na padinama kod grada – Slovenj Gradec. Planinski lanac Karavanke, zajedno s Kamničko-Savinjskim Alpama čine prirodnu granicu između Koruške i Gorenjske. Isto tako, Karavanke su granični dio Slovenije i Austrije s najvišim vrhom –Stolom (2236 m), koji dominira i privlači poglede sa svih strana. Od Stola prema istoku ističe se vrh Vrtača (2180 m) čiji razdrt i strm greben plijeni svojom divljom ljepotom. Dalje prema istoku ističe se Begunjščica (2060 m). Ta tri vrha nezaobilazan su cilj svakog planinara - zaljubljenika u planine koji pohode Karavanke. Dvodnevna tura planinarenja osmišljena je na slijedeći način:
    Prvi dan (16. 07. 2016.) od ...

  • Uspon na Košuticu (Loibler babu)

    Nedjelja, 17. srpnja 2016.
    Drugi dan (17.07.2016.) izleta i planinarenja u Karavankama predviđen je za uspon na Košuticu od doma na Zelenici u dvije varijante. Jedna varijanta: grebenskom stazom (greben Ljubeljščice) od doma na  Zelenici (1536) – Čez Pot (1714) – Povna Peč (1503) – koča na Ljubelju/ Loiblhütte (1369) – Košutica (1968 ), te spust preko planine Korošice do parkirališta  na Ljubelj .Druga varijanta: od doma na  Zelenici nemarkiranom (biciklističkom) stazom do Ljubelja (1057) – koča na Ljubelju (1369) – Košutica (1968), te spust istim putom kao i prva varijanta. Nažalost, prvobitni plan nije u potpunosti realiziran. Naime, zbog loših vremenskih uvjeta (mokrog i skliskog grebena) na mjestima vrlo uskog i ispostavljenog, odustalo se od ove varijante. Toj odluci doprinio je i savjet domara da je greben opasan u takvim uvjetima, gdje navodi stradanje jedne njihove vodičkinje.

     

  • Viševnik - Veliki i Mali Draški vrh - Blejska koča - (Pokljuški Gamsi)

    Četvrtak, 21. srpnja, 2016.
    Pokljuški Gamsi – to je skupina vrhova u istočnom dijelu Julijskih Alpi koji su smješteni između Pokljuke i doline Krme. To je neka vrsta obilaznice koja obuhvaća slijedeće vrhove: Blejska koča (1630 m), Okroglež (1965 m), Debela Peč (2014 m), Brdo (2009 m), Lipanski Vrh (1975 m), Mrežce (1965 m), Debeli Vrh (1962 m), Veliki Selišnik (1952 m), Viševnik (2050 m), Mali Draški vrh (2132 m), Veliki Draški vrh (2243 m), te Tosc (2275 m). Naš dvodnevni cilj izleta i planinarenja bio je slijedeći
    Prvi dan: parkiralište Rudno polje preko planine Konjščica - Studorski preval - Veliki  i Mali Draški vrh – Srenjski preval – Viševnik - Blejska koča na planini Lipanca.
    Drugi dan: Blejska koča – Lipanski vrh – Mrežca – Debeli vrh – Veliki Selišnik, te spust - Kačji rob na Rudno polje.
    U Julijskim Alpama mnogo je lijepih i atraktivnih vrhova. Viševnik, Veliki i Mali Draški vrh,  ...