• FERRATA DINARIDI - OŠLJAK

    Petak, 19. lipnja 2020.

    VAŽNA NAPOMENA:  Ferrata službeno nije otvorena. Na ferrati se obavljaju završni radovi. Ako se ista želi posjetiti, posjetu  treba dogovoriti sa gospodinom Darkom Gavrićem-Čerčom broj mobitela: 091 7289 963

    Prije nego što se bilo kaže o ferrati smatram potrebnim kazati o PU Dinaridi.
    Zahvaljujući PU Dinaridi iz Splita, koji su sa svojom aktivnosti na području Dalmacije i Dalmatinske zagore trasirali i markirali planinarske putove uz potporu lokalnih planinarskih društava dali su velik doprinos u razvoju planinarstva u ovim krajevima. Na taj način, nama planinarima i svim ljubiteljima prirode su približili nesvakidašnju ljepotu Dinare  i njenih pograničnih vrhova.

    Dinara je uglavnom bezvodna i zato se svaka kap vode od davnine osobito  cijenila, pogotovo u višim dijelovima planine. Stočari koji su stoljećima vodili blago na ispašu znali su za sve izvore, stalne i povremene, a kako bi barem malo sačuvali zalihe vode kad ljeti izvori presuše, uređivali su lokve ...

  • Ferrata Čikola

    Subota, 20. 06. 2020.
    Rijeka Čikola
    dužine je 46 km, izvire u podnožju Svilaje na nadmorskoj visini 284 m, u blizini Čavoglava, a nakon prolaska Petrova polja, njenog mirnog toka, od Drniša nastavlja kroz kanjon i ulijeva se u rijeku Krku iznad Skradinskog Buka. Čikola nema stalni površinski tok. Zimi i u proljeće nakon jakih kiša i topljenja snijega sa planina Svilaje i Promine, pretvara se iz tihe rječice u divlju bujicu, a onda do ljeta opet gotovo potpuno presuši. I kad nema obilnih oborina korito je često suho jer se veće količine vode na izvoru iskorištavaju za potrebe grada Drniša.

    Ferrata Čikola – (nekoliko osnovnih karakteristika)
    Pristupni put Ferrati moguć je iz dva smjera: od Miljevačkog zaselka Bašići i od Ključa, zaselak Delalije – (parkiralište za ZipLine). Mi smo odabrali ishodište pohoda od Ključa. U tom kontekstu nekoliko osnovni podataka Ferrate Čikola. Pristupni put od Ključa do ulaska u ...

  • Promina_kružna tura: Lišnjak – pl. dom Promina – izvor Bukovac – Čavnovka – silazak - pl. dom Promina - Siverić

    Promina je usamljena i izdvojena planina od glavnog lanca Dinarskog gorja na sjeveru Dalmacije i kao otok dominira nad Petrovim poljem i Miljevačkom zaravni, jedina je dalmatinska planina bogata rudama, mineralima i vodom.  Pruža se u smjeru sjever – jug u dužini 10 km. Nalazi se između Knina na sjeveru i Drniša na jugu. Planina dominira cijelim krajolikom okolnog područja. Na sjeverozapadu je omeđena  kanjonom rijeke Krke i Miljevačkom  zaravni, na jugu kanjonom Čikole i na istoku Petrovim poljem.

    Najviši vrh Promine  je Čavnovka na njenom središnjem dijelu s nadmorskom visinom 1148 m. Nedaleko od vrha prema jugoistoku je manji vrh – kota 1109 m, a prema sjeverozapadu Orlovac 1023 m. Ime Čavnovka je dobila po prastaroj Čavinoj kapelici koja je u davnoj prošlosti stajala na vrhu. Planina obiluje mnogobrojnim izvorima, fosilnim nalazištima, rudnim bogatstvom ugljena i gipsa. Do vrha vodi nekoliko planinarskih staza i makadamska šumska cesta. Pored planinarskih ...

  • Donje Ogorje – (Mala Milešina) - Svilaja (vrh Bat) - D. Ogorje - (Male Milešina)

    Subota, 28. travnja 2018.

    Svilaja je izdvojeni planinski lanac u Dalmatinskoj Zagori. Pruža se paralelno sa višim sjevernijim lancem Dinarom i Troglavom u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 30 km, između Sinjskog i Petrova polja. Najviši je južni vrh Svilaje (Bat) 1508 m iznad Sinja. Najveći dio lanca Svilaje je krški greben s naizmjeničnim nizom vrhova i ponikava (vrtača), te više krških jama i špilja. Prema sjeveru se izdižu još nekoliko vrhova: Jančag (1483 m), Kita (1413 m) i Lisina (1301 m) iznad Vrlike. Južno od vrha Svilaje su vrhovi: Vršina (1466 m), V. Kurja (1328 m), Crni umac (1303 m) i Orlove Stine (1139 m). Strmije sjeveroistočne padine iznad Cetine i  Peručkog jezera su većinom obrasle šumama bukve i balkanskog javora (Acer obtusatum), koje su u novije doba dijelom uništene požarima. Suhi i položeni jugozapadni obronci prema Drnišu su pokriveni šikarama crnog graba (Ostrya carpinifolia) i niskim kamenitim ...

  • Prapatnica – Vilaja (Crni vrh)

    Nedjelja, 15. travnja 2018.

    Vilaja, je dalmatinska granična planina između Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Izdiže se iznad Prapatnice, naselja smještenog uz borajsku cestu, u zaleđu Trogira 10 km sjeverozapadno. Pruža se u smjeru dinarskog gorja sjeverozapad–jugoistok. Na Vilaji se nalazi nekolika vrhova - od zapada prema istoku su: Bulina greda (648 m), Metlica (719 m), najviši Crni vrh (739 m) i Sirišćak (705 m). U širem smisu obuhvaći Boraju (575 m) Južni obronci

    Vilaje  spuštaju prema obali Trogirskog zaljeva, a sjeverni obronci sežu do ceste koja vodi preko Boraje  (Šibenik – Trogir). Prema zapadu na Vilaju se nastavljaju obronci Boraje (Velika Boraja 680 m), a na istočnoj strani spomenuta cesta dijeli je od vrha Labištice (701 m), koji je prepoznatljiv po TV odašiljaču.

  • DINARA_ Planinarska kuća Pume – Sutina_ 08.07.2017

    Subota, 08. srpnja 2017.

    Treći dan našeg boravka na Dinari predviđen je za silazak od pl. kuće Pume do Sutina i povratak doma. Ishodišna točka voda pohoda je planinarska kuća Pume. Ova kuća smještena je u blizini Velike Duvjakuše podno Rosića glavice na 1630 m nadmorske visine - najviši planinarski objekt u RH. To je zidana katnica kapaciteta 20 ležaja u potkrovlju. U prizemlju se nalazi opremljena velika kuhinja s blagovaonicom sa zatvorenom verandom u kojoj je smještena cisterna s pitkom vodom. Ispred kuće je nadstrešnica s velikom ograđenom terasom s prekrasnim vidicima koji se pružaju od najviše planinarske kuće u Hrvatskoj.

  • Dinara - ježevići_Crvene grede_pl. skl. Josip Goreta

    Četvrtak, 06. srpnja 2017.

    Prostorni gorski lanac Dinara – Kamešnica nakon Velebita (145 km), drugo je najduže gorje među Dinaridima koje se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini oko 110 km, uzduž hrvatsko-bosanske granice od vrela Zrmanje i Ličke Kaldrme pa sve do Buškog blata i Tijarice. Duž toga dugog dinarskog lanca, najsjeverniji veći vrh je Veliki vrh na Vilici (1.654 m) sjeverno od Knina, a najviši je Troglav (1.913 m) sjeverno iznad Sinja i najistočniji Konj na Kamešnici (1.854 m) južno od Livna.
    U tomu dugom rasponu se ovaj dinarski lanac može reljefno podijeliti glavnim poprečnim sedlima s pripadnim cestama na 5 logičnih gorskih cjelina: 1-najsjevernija planina Vilica (1654 m) do ceste Knin-Grahovo, 2-uža planina Dinara (1832 m) do kotline Uništa i sedla Privija, 3-srednji najveći i najviši greben Troglava (1912 m) do sedla Vaganj-Prolog, 4-istočnije planina Kamešnica (1856 m) i 5- od Voštana najjužnija gora Tovarnica (1285 m) kao krajnji jugoistočni ...

  • Sklonište Josip Goreta_Jankovo brdo_Troglav_Velika Duvjakuša_Pl. kuća Pume

    Petak, 07. srpnja 2017.

    Drugi dan našeg boravka na Dinari predviđen je za pohod od ishodišne točke Pl. skl. Josip Goreta (1530 m) na slijedeće vrhove: Snježnica (1664 m), Jankovo brdo (1780 m), Troglav (1913 m), Velika Duvjakuša (1708 m), te planinarska kuća Pume (1630 m). Dužina staze 14,7 km.

    Aktivno vrijeme hoda 4 h i 54 minuta. Vrijeme stajanja4 h i 29 minuta. Ukupno provedeno vrijeme 9 h i 24 minuta. Savladana je visinska razlika pri usponu 993 m, pri spustu 925 m, kao što je vidljivo na zaslonu gps uređaja. Cilj je bio cjelodnevni boravak na planini i uživanje u ovoj nesvakidašnjoj ljepoti Dinare.

  • U pohodima na vrhove Dinare (treći dan) Planinarsko sklonište Rupe – Cetina (crkva Sv. Spasa)

    Četvrtak, 09. lipnja 2016.
    Treći dan boravka na Dinari predviđen je za silazak s planine od ishodišne točke pohoda - planinarskog skloništa Rupe do izvora Cetine i crkve Sv. Spasa iz 9. Stoljeća. 

    Odavno u tri dana nismo prošli toliko slikovitim krajolikom s toliko lijepih i veličanstvenih vrhova s prekrasnim vidicima, planinarskih skloništa, valovitih brežuljaka, travnatih uvala, dolaca, livada, kao  na ovoj trodnevnoj turi Troglavske skupine vrhova. Dinara je ovdje toliko prostrana, široka, tiha, jednom riječi prelijepa i privlačna u svoj toj raskošnoj „pitomoj divljini“. Provedeni trenuci su toliko dojmljivi i upečatljivi, da nismo mogli odoljeti, a da ne damo sebi obećanje da se ponovo vratimo, čim prije.  Nažalost, došlo je vrijeme da se moramo vratiti doma u svakodnevni civilizacijski metež.

  • U pohodima na vrhove Dinare (drugi dan) - Velika Duvjakuša, Torlakova glava, Snježnica i Lišanjski vrh

    Dinara - Lišanjski vrh
    Srijeda, 08. lipnja 2016.

    Drugi dan našeg boravka na Dinari predviđen je za pohod od ishodišne točke planinarske kuće Puma (1630 m) na slijedeće vrhove i planinarska skloništa: Velika Duvjakuša (1708 m), Torlakova glava (1674 m), Snježnica (1664 m), planinarsko sklonište Josip Goreta (1530 m), Marin bunar (1400 m), Katunište (1402 m), Lišanjski vrh (1794 m), te planinarsko sklonište Rupe (1360 m). Dužina staze 20.7 km. Vrijeme gpx traga 8 h i 51 minuta. Minimalna visina 1311 m, maksimalna 1801 m. Visinska razlika pri usponu 1380 m, pri silasku 1635 m. Visina polazišta 1630 m. Visina odredišta 1794 m. Prosječan nagib 18%.
    kao što je vidljivo iz analize gpx traga. Cilj je bio cjelodnevni boravak na planini i uživanje u ovoj nesvakidašnjoj ljepoti Dinare.

  • U pohodima na vrhove Dinare – USPON NA TROGLAV (od sutina)

    Troglav - 07.06. 2016.
    Prostorni gorski lanac Dinara – Kamešnica nakon Velebita (145 km), drugo je najduže gorje među Dinaridima koje se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini oko 110 km, uzduž hrvatsko-bosanske granice od vrela Zrmanje i Ličke Kaldrme pa sve do Buškog blata i Tijarice. Duž toga dugog dinarskog lanca, najsjeverniji veći vrh je Veliki vrh na Vilici (1.654 m) sjeverno od Knina, a najviši je Troglav (1.913 m) sjeverno iznad Sinja i najistočniji Konj na Kamešnici (1.854 m) južno od Livna.

    U tomu dugom rasponu se ovaj dinarski lanac može reljefno podijeliti glavnim poprečnim sedlima s pripadnim cestama na 5 logičnih gorskih cjelina: 1-najsjevernija planina Vilica (1654 m) do ceste Knin-Grahovo, 2-uža planina Dinara (1832 m) do kotline Uništa i sedla Privija, 3-srednji najveći i najviši greben Troglava (1912 m) do sedla Vaganj-Prolog, 4-istočnije planina Kamešnica (1856 m) i 5- od Voštana najjužnija gora Tovarnica (1285 m) kao krajnji jugoistočni ...

  • Uspon na Kozjak – vrh Kijevski Bat

    Subota, 25. travnja 2015.

    U okviru PD Knezgrad Lovran organiziran je dvodnevni izlet i planinarenje u dalmatinsku Zagoru 25 i 26, travnja 2015.  Vodič i organizator izleta – moja malenkost Mirko Bjelan. Na izlet se prijavilo 30 planinara i planinarki  iz našeg Društva i dva gosta iz PD Duga iz Rijeke. Prijevoz je organiziran mini autobusom i kombijem uz dva osobna automobila. Prvi dan izleta predviđen je za uspon na Kijevski Bat na planini Kozjak. Drugi dan prenoćište u planinarskom domu Orlove Stine od PD Svilaja iz Sinja, te uspon na Svilaju i Orlove stine.

    Usamljena planina Kozjak ili Veliki Kozjak sa svojim najvišim vrhom Bat 1206 m nadmorske visine smjestio se nasuprot Dinare našeg najvišeg vrha Sinjal 1831 m iznad Kijeva u dalmatinskoj Zagori u trokutu između Vrlike, Knina i Drniša, za razliku od planinarski poznatijega ali znatno nižega primorskog ili Malog Kozjaka iznad Kaštela (779m). Ovaj vrh ...

  • Kružna tura - uspon na Svilaju i Orlove stine od planinarskog doma „Orlove stine“

    Nedjelja, 26. travnja 2015.
    Planinarsko društvo Knezgrad iz Lovrana organiziralo je dvodnevnog izleta u dalmatinskoj zagori:

    1.Dan - 25. 04. 2015. - uspon na Kijevski Bat
    2.dan  - 26. 04. 2015. našeg dvodnevnog izleta u dalmatinskoj zagori predviđen je za uspon na vrh Svilaje (Bat) i Orlove stine.

    Svilaja je izdvojeni planinski lanac u dalmatinskoj Zagori. Pruža se paralelno sa višim sjevernijim lancem Dinarom i Troglavom u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 30 km, između Sinjskog i Petrova polja. Najviši je južni vrh Svilaje (Bat) 1508,77 m iznad Sinja.

    Najveći dio lanca Svilaje je krški greben s naizmjeničnim nizom vrhova i ponikava (vrtača), te više krških jama i špilja. Prema sjeveru se izdiže još nekoliko vrhova: Jančag 1483 m, Jelinjak 1283 m, V. Vrh 1304 m, Kita 1413 m i Lisina 1301 m iznad Vrlike. Južno od vrha Svilaje su vrhovi: Vršina 1466 m, V. Kurja 1328 m ...

  • Uspon na Svilaju od Kunčevih staja - (s proširenja 2,8 km od Pl. doma Orlove Stine)

    petak, 23. svibanj, 2014.

    Nakon 2 provedena dana na Biokovu, treći dan našeg boravka u Dalmaciji, predviđen je za uspon na Svilaju. I ako, smo Zoran i ja prije 2 mjeseca točnije 22. ožujka, 2014. pohodili na Svilaju, zbog lošeg vremena -  vrh je bio u oblaku, a vidik nikakav. Tom prilikom dali smo obećanje, da ćemo prvom prilikom posjetiti Svilaju, pod uvjetom da je lijepo vrijeme. Ovog puta ekipa u proširenom sastavu: Desa, Matija, Zoran i ja, Mirko. Ponovit ću opis planine Svilaja, i ako sam to napravio u prethodnom postu, za one koji nisu pročitali prethodni post, obzirom da se uspon odvija drugim smjerom.

  • Uspon na Svilaju i Orlove stine od Pl. doma Orlove Stine_kružna tura

    Subota, 22. ožujka 2014.

    Svilaja je izdvojeni planinski lanac u Dalmatinskoj Zagori. Pruža se paralelno sa višim sjevernijim lancem Dinarom i Troglavom u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 30 km, između Sinjskog i Petrova polja. Najviši je južni vrh Svilaje (Bat) 1508 m iznad Sinja. Najveći dio lanca Svilaje je krški greben s naizmjeničnim nizom vrhova i ponikava (vrtača), te više krških jama i špilja. Prema sjeveru se izdižu još nekoliko vrhova: Jančag 1483 m, Kita 1413 m i Lisina 1301 m iznad Vrlike. Južno od vrha Svilaje su vrhovi: Vršina 1466 m, V. Kurja 1328 m, Crni umac 1303 m i Orlove Stine 1139 m. Strmije sjeveroistočne padine iznad Cetine i  Peručkog jezera su većinom obrasle šumama bukve i balkanskog javora (Acer obtusatum), koje su u novije doba dijelom uništene požarima. Suhi i položeni jugozapadni obronci prema Drnišu su pokriveni šikarama crnog graba (Ostrya carpinifolia) i niskim kamenitim ...

  • Uspon na Dinaru od Mirkovća - Pl. dom Brezovac – Sinjal – Glavaš

    Nedjelja, 21. srpnja 2013.
    Već duže vrijeme stoji obećanje mom unuku Franku, da ćemo se zajedno popeti na Dinaru na najviši vrh Hrvatske „Sinjal“ 1831 m. Konačno, došao je i taj dan 21. srpnja 2013, kada smo krenuli na vrh Dinare. Našem pohodu pridružio se i zet Đani Crnić.

    Dinara u užem smislu smatra  se planina istočno od Knina, a sjeverno od Peručkog jezera s vrhom Sinjal  (1831 m) je najviša hrvatska planina. Pruža se udužini 20 i širini 10 km između planina Vilice i Troglava, tj. na sjeverozapadu od sedla Derala (965 m) na cesti Knin-Grahovo, pa do sedla Privija (1230 m) iznad Uništa na jugoistoku,  od kuda se nastavlja najviši središnji greben Troglava. Stoga se Dinara u užem smislu uzdiže između Kninskoga i Grahovskog polja, a najbliže gradsko naselje je Knin.  Iako nije najviša planina Dinarskog gorja, Dinara je postala simbolom najvećeg planinskog lanca Dinarida i dala mu ...

  • Uspon na Dinaru od Glavaša_Martinove košare_Sinjal_dom Brezovac

    Petak, 19. srpnja 2013

    Prostorni gorski lanac Dinara – Kamešnica nakon Velebita (145 km), drugo je najduže gorje među Dinaridima koje se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini oko 110 km, uzduž hrvatsko-bosanske granice od vrela Zrmanje i Ličke Kaldrme pa sve do Buškog blata i Tijarice.
    U tomu dugom rasponu se ovaj dinarski lanac može reljefno podijeliti glavnim poprečnim sedlima s pripadnim cestama na 5 logičnih gorskih cjelina: 1-najsjevernija planina Vilica (1654 m) do ceste Knin-Grahovo, 2- u užem smislu planina Dinara (1831 m) do kotline Uništa i sedla Privija, 3-srednji najveći i najviši greben Troglava (1913 m) do sedla Vaganj-Prolog, 4-istočnije planina Kamešnica (1856 m) i 5- od Voštana najjužnija gora Tovarnica (1285 m) kao krajnji jugoistočni ogranak lanca Dinara-Kamešnica.
    Info-Metapedia.

    Dinara u užem smislu smatra  se planina istočno od Knina, a sjeverno od Peručkog jezera s vrhom Sinjal  (1831 m) je najviša hrvatska planina. Pruža se udužini 20 ...

  • Kozjak – uspon na Kijevski Bat od Kijeva

    Utorak, 3. Prosinca 2013.

    Usamljena planina Kozjak sa svojim najvišim vrhom Bat 1206 m nadmorske visine smjestila se nasuprot Dinare i njenog najvišeg vrah Sinjal 1831 m. Ovaj vrh planinari najčešće nazivaju Kijevski Bat, iz razloga što se selo Kijevo smjestilo ispod samog vrha. Kozjak nije toliko ogoljen ni surov kao Dinara, naročito sa Kijevske strane izgleda pitomo pa je to jedan od razloga što je i selo smješteno znatno bliže njemu. Po izgledu njegova vrha Bata selo je i dobilo ime. „Kijevo“ je  supstantivirani pridjev (izvedeni oblik) od „Kijevo selo“, što je u vezi sa starohrvatskom imenicom ''kij'' (bat, malj, čekić).

  • Izlet u Dalmaciju i uspon na Dinaru – vrh Sinjal od Velike Previje na Duleru

    Nedjelja, 06. svibnja 2012.
    Godinu dana je proteklo otkada planiram uspon na Dinaru sa Ivanom Milićem (Gajom) i Mirkom Jukićem. Konačno došao je i taj dan, kad me Gajo nazvao da je na godišnjem odmoru i da je spreman sa mnom poći na Dinaru. Bez dileme odjurio sam u Knin kako bi ostvario dugo očekivani uspon na Dinaru, tim više što sam prije mjesec dana imao operativni zahvat, vađenje „Alanteze“ ili bolje rečeno vađenje željezarije, pločica i vijaka iz zgloba desne noge-posljedica dvostrukog prijeloma zgloba desne noge na Špiku. U subotu navečer dogovor je pao da se krene u nedjelju u 7 h i 30 minuta džipom  do iznad planinarskog doma na Brezovcu do Velike Previje ispod Samara, budući da je vremenska prognoza bila nepovoljna i da je poslije podne najavljena kiša.
    Ovaj planinarski izlet je kombinacija mora i planina. Ishodište pohoda je selo Vrpolje (300 m). Krenulo se točno ...