Putopisi: Karavanke

Dobrča je planina s nadmorskom visinom (1634 m) i sastavni je dio Kamniških Alpa, ali zbog doline između koje se nalazi rječica (Tržiška Bistrica), možete pretpostaviti da je Dobrča također dio Karavanki. To je neka vrsta samostalnog vrha između gradova Tržiča i Begunja. Nedaleko od vrha Dobrča, nalazi se za jedan metar viši Šentanski vrh (1635 m), izvanredan vidikovac s kojeg se pruža pogled na Karavanke i Kamniško-Savinjske Alpe te njihove mnogobrojne visoke vrhove. Podno vrha Dobrče nalazi se planinarski dom – „Koča na Dobrči“ na nadmorskoj visini (1478 m).

Golica – Kraljica narcisa (na njemačkom - Kahlkogel) sa svojom nadmorskom visinom 1835 m je dio glavnog grebena na zapadnom dijelu Karavanki. Nalazi se sjeverno iznad Jesenica, na granici između Slovenije i Austrije. Greben Golice proteže se od Jakljeva sedla (1488 m) na zapadu do prijevoja – sedlo Suha (1430 m) na istoku u dužini od 3,8 km. Na grebenu Golica od njenog glavnog vrha prema istoku nižu se još dva manja vrha: Krvavka (1785 m) i Mala Golica (1646 m).
Cijeli greben Golice iznad 1500 m je gol (travnat - bez šumskog raslinja), po čemu je planina i dobila svoje ime. Južna, travnata padina Golice vrlo je strma -  poznata po poljima gorskih narcisa (sunovrata), koji planinu krase u svibnju. U to vrijeme planina je posebno posjećena od brojnih planinara i izletnika.

 

Ponedjeljak, 03. siječanj 2022.
Trupejevo poldne  (austrijski: Techantinger Mittagskogel)
s nadmorskom visinom (1931 m) je vrh u zapadnim Karavankama na granici između Austrije i Slovenije. Nalazi se sjeverozapadno iznad Gozd Martuljka. Trupejevo poldne ime je dobilo po farmi Trupej, koja se nalazi u sjevernom dijelu ispod vrha na austrijskoj strani, a poldne bi trebalo značiti da je u 12 sati vrh na suncu.

Južne padine Trupejeva sa slovenske strane blago se spuštaju do šumskog predjela, dok  se sa austrijske-sjeverne strane strmo obrušavaju stjenovite litice.  Vrh je označen velikim drvenim križem na kojem je ispisan naziv vrha na slovenskom i austrijskom jeziku. Pored križa nalazi se kutija sa upisnom knjigom i zvoncem (želja). Ovaj vrh nudi jedan od najljepših panoramskih pogleda u grupi Karavanke. Posebno lijep pogled pruža se prema Austriji i Julijskim Alpama.

Nedjelja, 22. rujna 2019.
Ferata Jerman nalazi se u divljem klancu potoka Jerman u Gozd Martuljku. To je jedna od ljepših kraćih, ali vrlo teška i zahtjevna ferrata. Na ishodištu pohoda nema parkirališta, pa se parkiralište treba potražiti u naselju Gozd Martuljka. Na ishodišnoj točki pohoda se nalazi  informativna tabla sa osnovnim karakteristikama ferrate: – Dužina ferrate 180 m. Visinska razlika 220 m (na mojem gpx prikazana je visinska razlika 126 m), s težinom D i D/E (pretežno se težina odnosi s D poteškoćama). Vrijeme penjanja 1 h. Vrijeme silaska 30 minuta. Ferrata je zelo zahtevna.

Jednako tako, ferrata je zanimljiva zbog okomitih stijena i dvostrukog prelaska kanjona s jedne na drugu stranu uz pomoć visećeg mostića izgrađenih od dvije čelične sajle. Jedna služi za noge, a druga za pridržavanje rukama i za kvačenje samoosiguravajućeg seta.

Petak, 21. rujna 2018.
Košutnikov Turn s nadmorskom visinom 2133 m najviši je vrh na grebenu Košute. Naime, planinski lanac Karavanke proteže se u dužini 120 km u smjeru zapad – istok, a u sklopu njega na središnjem dijelu nalazi se „greben Košute“ u dužini 10 km. Proteže se od prolaza Ljubelj u nizu

nekoliko značajnih vrhova: Velikog vrha, preko Malog i Velikog Kladiva, Tegoške gore, Užnika, Košutnikova turna, na Tolstu Košutu, i dalje prema nižim vrhovima do planšarije Kofce. To je ujedno i granica između Slovenije i Austrije. Karakteristično je za ovaj greben da se sa slovenske strane južne travnate padine strmo i terasasto spuštaju do brojnih gorskih brežuljaka i pašnjaka na visini i iznad 1500 m, dok je sjeverna austrijska strana strma i kamenita, čije se stijene  gotovo okomito spuštaju do kosih padina prekrivene šumskim raslinjem. Stoga, sa sjeverne strane postoje mnoga penjališta s lijepim i vrlo teškim ...

Srijeda, 30. Rujan 2017.
Ferrata Hvadnik nalazi se u divljem klancu potoka Hladnik u Gozd Martuljku. To je jedna od ljepših, ne teških ferata. Na ishodištu pohoda nalazi se manje parkiralište za dva do tri automobila: Tu je postavljena informativna tabla sa osnovnim karakteristikama – dužina ferrate 500 m. Visinska razlika 250 m (na mojem gpx prikazana je visinska razlika 204 m), s težinom B/C (pretežno se težina odnosi s B poteškoćama samo na jednom mjestu C), prema tome ferrata nije zahtjevna. Obvezna uporaba ferrata seta i kacige. Ferrata je vrlo zanimljiva zbog višestrukih prelaza s jedne strane potoka na drugu stranu, od toga tri puta žičanim mostićima. Žičani mostići izgrađeni su od tri sajle. Jedna sajla za noge i dvije za ruke na koje se kvači osiguranje.

Subota, 16. srpnja 2016.
PD Knezgrad iz Lovrana organiziralo je dvodnevni izlet i planinarenje u Sloveniji na području Karavanki. Karavanke su planinski lanac koji se  proteže u dužini 120 km u smjeru zapad – istok. Počinju od tromeđa Austria-Slovenija-Italija, točnije od Koruškog sedla Thorl-Maglern (Vrata Megvarje) na zapadu i završava istočno na padinama kod grada – Slovenj Gradec. Planinski lanac Karavanke, zajedno s Kamničko-Savinjskim Alpama čine prirodnu granicu između Koruške i Gorenjske. Isto tako, Karavanke su granični dio Slovenije i Austrije s najvišim vrhom –Stolom (2236 m), koji dominira i privlači poglede sa svih strana. Od Stola prema istoku ističe se vrh Vrtača (2180 m) čiji razdrt i strm greben plijeni svojom divljom ljepotom. Dalje prema istoku ističe se Begunjščica (2060 m). Ta tri vrha nezaobilazan su cilj svakog planinara - zaljubljenika u planine koji pohode Karavanke. Dvodnevna tura planinarenja osmišljena je na slijedeći način:
Prvi dan (16. 07. 2016.) od ...

Nedjelja, 17. srpnja 2016.
Drugi dan (17.07.2016.) izleta i planinarenja u Karavankama predviđen je za uspon na Košuticu od doma na Zelenici u dvije varijante. Jedna varijanta: grebenskom stazom (greben Ljubeljščice) od doma na  Zelenici (1536) – Čez Pot (1714) – Povna Peč (1503) – koča na Ljubelju/ Loiblhütte (1369) – Košutica (1968 ), te spust preko planine Korošice do parkirališta  na Ljubelj .Druga varijanta: od doma na  Zelenici nemarkiranom (biciklističkom) stazom do Ljubelja (1057) – koča na Ljubelju (1369) – Košutica (1968), te spust istim putom kao i prva varijanta. Nažalost, prvobitni plan nije u potpunosti realiziran. Naime, zbog loših vremenskih uvjeta (mokrog i skliskog grebena) na mjestima vrlo uskog i ispostavljenog, odustalo se od ove varijante. Toj odluci doprinio je i savjet domara da je greben opasan u takvim uvjetima, gdje navodi stradanje jedne njihove vodičkinje.

 

Nedjelja, 17. travnja 2016.
Planinski lanac Karavanke se proteže u dužini 120 km u smjeru zapad – istok. Počinju od tromeđa Austria-Slovenija-Italija, točnije od Koruškog sedla Thorl-Maglern (Vrata Megvarje) na zapadu i završava istočno na padinama kod grada – Slovenj Gradec. Planinski lanac Karavanke, zajedno s Kamničko-Savinjskim Alpama čine prirodnu granicu između Koruške i Gorenjske. Isto tako, Karavanke su granični dio Slovenije i Austrije s najvišim vrhom –Stolom (2236 m), koji dominira i privlači poglede sa svih strana. Od Stola prema istoku ističe se vrh Vrtača (2180 m) čiji razdrt i strm greben plijeni svojom divljom ljepotom. Taj vrh je nezaobilazan cilj svakog planinara - zaljubljenika u planine koji pohode Karavanke. Prema zapadu od Stola ističu se vrhovi: Golica/Kahlkogel (1835 m.), Hruški vrh- Klek (1776 m.), Dovška Baba/Frauenkogel (1891 m.), te ljepotica Karavanki Kepa/Mittagskogel (2143 m.) i niz manjih  vrhova do tromeđe.

Od mog trodnevnog boravka u Sloveniji ...

Srijeda, 04. studeni 2015.
Golica – Kraljica narcisa (na njemačkom - Kahlkogel) sa svojom nadmorskom visinom 1835 m je dio glavnog grebena na zapadnom dijelu Karavanki. Nalazi se sjeverno iznad Jesenica, na granici između Slovenije i Austrije. Greben Golice proteže se od Jakljeva sedla (1488 m) na zapadu do prijevoja – sedlo Suha (1430 m) na istoku u dužini od 3,8 km. Na grebenu Golica od njenog glavnog vrha prema istoku nižu se još dva manja vrha: Krvavka (1785 m) i Mala Golica (1646 m).
Cijeli greben Golice iznad 1500 m je gol (travnat - bez šumskog raslinja), po čemu je planina i dobila svoje ime. Južna, travnata padina Golice vrlo je strma -  poznata po poljima gorskih narcisa (sunovrata), koji planinu krase u svibnju. U to vrijeme planina je posebno posjećena od brojnih planinara i izletnika.

Nedjelja, 09. augusta 2015.
PD Duga organiziralo  je jednodnevni izlet i planinarenje na području Karavanki u Sloveniji i uspon na Dovšku Babu i Hruški vrh. Na izlet se odazvalo 38 planinara i planinarki iz 6 planinarskih društava. Glavni organizator – Ivo Šporčić iz PD Duge. Vodič izleta je Darko Popović
Dovška Baba (Njemački Frauenkogel) je 1891 m i Hruški vrh (Rosenkogel)  1776 m, smješteni su u predjelu Karavanki između zapadnog vrha Kepe i istočnog vrha Kleka (Peteljinek)  na  graničnom grebenu između Austrije i Slovenije. Južna podnožja padina su šumovita, dok su vrhovi travnati. Sjeverna strana prema Austriji je strma i kamenita. Nastavak grebena prema istoku vodi do svima planinarima dobro poznatog vrha Golica. Na južnom obronku prostire se poznata i prozračna planina Dovška Rožica, kao i na Austrijskoj strani ispod Hruškog vrha s nekoliko lokvi (jezerca) koja služe kao pojilišta. S vrha Dovške Babe pružaju se široki i nezaboravni ...

Petak, 05. lipnja 2015.
Karavanke se su grebenski lanac koji se proteže u dužini 120 km u smjeru zapad – istok. Počinju od tromeđa Austria-Slovenija-Italija, točnije od Koruškog sedla Thorl-Maglern (Vrata Megvarje) na zapadu i završava istočno na padinama kod grada – Slovenj Gradec. Planinski lanac Karavanke, zajedno s Kamničko-Savinjskim Alpama čine prirodnu granicu između Koruške i Gorenjske. Isto tako, Karavanke su granični dio Slovenije i Austrije s najvišim vrhom –Stolom (2236 m), koji dominira i privlači poglede sa svih strana.

Od Stola prema istoku ističe se vrh Vrtača (2180 m) čiji razdrt i strm greben plijeni svojom divljom ljepotom. Taj vrh je nezaobilazan cilj svakog planinara - zaljubljenika u planine koji pohode Karavanke. Naš cilj prvog dana (05. 06. 2015.) stići automobilom do Ljubelja i dalje nastaviti pohod do doma Zelenice – Vrtača – Stol i Prešernova koča. Drugi dan (06. 06. 2015.) ekipa se razdvaja - ide se u 2 ...

Subota, 06. lipnja 2015.
Za drugi dan (06.06.2015.) našeg boravka u Sloveniji na Karavankama predviđen je povratak do Ljubelja kružnom turom:  Prešernova koča – Stol –  donjim putem - Srednji vrh – dom pri izvoru Završnice – dom na Zelenici – Ljubelj – Bornov tunel  - Ljubelj. Ova kružna tura odnosi se na Silvana i mene, Mirka, dok Nino i Ivan  rade svoju kružnu turu koja uključuje dio nemarkiranih staza i penjanje po stijenama. Stol je planina s najvišim vrhom Karavanki (2236 m). Nalazi se na zapadnom dijelu  grebena iznad Radovljice i Bleda. Tim grebenom ide državna granica između Slovenije i Austrije.