• FERRATA DINARIDI - OŠLJAK

    Petak, 19. lipnja 2020.

    VAŽNA NAPOMENA:  Ferrata službeno nije otvorena. Na ferrati se obavljaju završni radovi. Ako se ista želi posjetiti, posjetu  treba dogovoriti sa gospodinom Darkom Gavrićem-Čerčom broj mobitela: 091 7289 963

    Prije nego što se bilo kaže o ferrati smatram potrebnim kazati o PU Dinaridi.
    Zahvaljujući PU Dinaridi iz Splita, koji su sa svojom aktivnosti na području Dalmacije i Dalmatinske zagore trasirali i markirali planinarske putove uz potporu lokalnih planinarskih društava dali su velik doprinos u razvoju planinarstva u ovim krajevima. Na taj način, nama planinarima i svim ljubiteljima prirode su približili nesvakidašnju ljepotu Dinare  i njenih pograničnih vrhova.

    Dinara je uglavnom bezvodna i zato se svaka kap vode od davnine osobito  cijenila, pogotovo u višim dijelovima planine. Stočari koji su stoljećima vodili blago na ispašu znali su za sve izvore, stalne i povremene, a kako bi barem malo sačuvali zalihe vode kad ljeti izvori presuše, uređivali su lokve ...

  • Ferrata Čikola

    Subota, 20. 06. 2020.
    Rijeka Čikola
    dužine je 46 km, izvire u podnožju Svilaje na nadmorskoj visini 284 m, u blizini Čavoglava, a nakon prolaska Petrova polja, njenog mirnog toka, od Drniša nastavlja kroz kanjon i ulijeva se u rijeku Krku iznad Skradinskog Buka. Čikola nema stalni površinski tok. Zimi i u proljeće nakon jakih kiša i topljenja snijega sa planina Svilaje i Promine, pretvara se iz tihe rječice u divlju bujicu, a onda do ljeta opet gotovo potpuno presuši. I kad nema obilnih oborina korito je često suho jer se veće količine vode na izvoru iskorištavaju za potrebe grada Drniša.

    Ferrata Čikola – (nekoliko osnovnih karakteristika)
    Pristupni put Ferrati moguć je iz dva smjera: od Miljevačkog zaselka Bašići i od Ključa, zaselak Delalije – (parkiralište za ZipLine). Mi smo odabrali ishodište pohoda od Ključa. U tom kontekstu nekoliko osnovni podataka Ferrate Čikola. Pristupni put od Ključa do ulaska u ...

  • Ferrata Hochstuhl – Stol

    Subota, 21. rujna 2019.
    Planinski lanac Karavanke se proteže u dužini 120 km u smjeru zapad – istok. Počinju od tromeđa Austria-Slovenija-Italija, točnije od Koruškog sedla Thorl-Maglern (Vrata Megvarje) na zapadu i završava istočno na padinama kod grada – Slovenj Gradec. Planinski lanac Karavanke, zajedno s Kamničko-Savinjskim Alpama čine prirodnu granicu između Koruške i Gorenjske. Isto tako, Karavanke su granični dio Slovenije i Austrije s najvišim vrhom – Stolom/Hochstuhl (2236 m), koji dominira i privlači poglede sa svih strana.

    Od Stola prema istoku ističe se vrh Vrtača (2180 m) čiji razdrt i strm greben plijeni svojom divljom ljepotom. Taj vrh je nezaobilazan cilj svakog planinara - zaljubljenika u planine koji pohode Karavanke. Prema zapadu od Stola ističu se vrhovi: Golica/Kahlkogel (1835 m.), Hruški vrh- Klek (1776 m.), Dovška Baba/Frauenkogel (1891 m.), te ljepotica Karavanki Kepa/Mittagskogel (2143 m.) i niz manjih  vrhova do tromeđe. U blizini ovog vrha ...

  • Ferata Jerman - Gozd Martuljek

    Nedjelja, 22. rujna 2019.
    Ferata Jerman nalazi se u divljem klancu potoka Jerman u Gozd Martuljku. To je jedna od ljepših kraćih, ali vrlo teška i zahtjevna ferrata. Na ishodištu pohoda nema parkirališta, pa se parkiralište treba potražiti u naselju Gozd Martuljka. Na ishodišnoj točki pohoda se nalazi  informativna tabla sa osnovnim karakteristikama ferrate: – Dužina ferrate 180 m. Visinska razlika 220 m (na mojem gpx prikazana je visinska razlika 126 m), s težinom D i D/E (pretežno se težina odnosi s D poteškoćama). Vrijeme penjanja 1 h. Vrijeme silaska 30 minuta. Ferrata je zelo zahtevna.

    Jednako tako, ferrata je zanimljiva zbog okomitih stijena i dvostrukog prelaska kanjona s jedne na drugu stranu uz pomoć visećeg mostića izgrađenih od dvije čelične sajle. Jedna služi za noge, a druga za pridržavanje rukama i za kvačenje samoosiguravajućeg seta.

  • FERRATA OSOBAC - PRENJ

    Subota, 02. lipnja 2018.
    Pren
    j je najljepša planina u BiH_u, a poznat je kao „Bosanski Himalaji“. Upravo geomorfološke specifičnosti su osnovni atributi koji čine Prenj najljepšom planinom BiH-a.  Prenj je mozaik raznolikih oblika reljefa, kao što su: visoravni, zaravni, poljane, zaobljeni, zupčasti, vitki, pločasti grebeni, planinski lanci, okomite stijene, kanjoni, klisure, duge kotline, vrtače i jame… i niz drugih oblika koji se mogu naći samo na planini Prenj. Stoga, svi istraživači, alpinisti, planinari, rekreativci, bilo domaći ili strani, koji su bar jednom posjetili ovu planinu, nepodijeljenog su mišljenja o Prenju. Ne samo da je najljepša i najatraktivnija planina zbog svog visokog planinskog reljefa, nego i zbog svog specifičnog dolomitskog krša, zbog svog mikro reljefa (škrape, vrtače, žljebovi…), zbog specifičnog hidrološkog podzemlja, te zbog svojih 11 vrhova iznad 2000 metara nadmorske visine. Zbog svega navedenog, postoje  čvrsti osnovi da se Prenj, Čvrsnica i Čabulja proglase Nacionalnim parkom prirode BiH_a ...

  • Biokovo - Kotarčeva ferrata - Mali Šibenik

    Subota, 24. ožujka 2018.

    Ponovit ću opis planine Biokovo i pisanje ovog bloga započeti sa pridjevom "4 naj" - Biokovo je najveća, najduža, najljepša i najsurovija planina Dalmacije. Proteže se na 196 km2, najviši vrh je Sveti Jure na 1762 m. Na njemu je smješteno veliko bogatstvo različitih pejzaža, tako da svaki posjet Biokovu pruža poseban doživljaj. Odlikuju ga geomorfološki fenomeni: vrtače, ponikve, škrape, kamenice i mnogobrojne jame, ledenice, špilje  i više od 40 endemičnih biljnih vrsta. Sa njegovih vrhova prekrasni su i nezaboravni krajobrazi i vidikovci. Zbog svoje posebnosti i prirodne ljepote, Parkom prirode proglašen je 1981. Pod pojmom Biokovo, poznajemo planinu Biokovo  u užem smislu -  pruža se od prijevoja Dubci, kod Brela  do prijevoja Saranač, kod Gornjih Igrana, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava. U širem smislu u masiv Biokova ubraja se planina Rilić i Sutvid kao jedna cijelina, te Matokit i Šibenik kao druga cjelina. Ne treba miješati planinu Šibenik sa ...

  • Ferrata Hvadnik - Gozd Martuljek

    Srijeda, 30. Rujan 2017.
    Ferrata Hvadnik nalazi se u divljem klancu potoka Hladnik u Gozd Martuljku. To je jedna od ljepših, ne teških ferata. Na ishodištu pohoda nalazi se manje parkiralište za dva do tri automobila: Tu je postavljena informativna tabla sa osnovnim karakteristikama – dužina ferrate 500 m. Visinska razlika 250 m (na mojem gpx prikazana je visinska razlika 204 m), s težinom B/C (pretežno se težina odnosi s B poteškoćama samo na jednom mjestu C), prema tome ferrata nije zahtjevna. Obvezna uporaba ferrata seta i kacige. Ferrata je vrlo zanimljiva zbog višestrukih prelaza s jedne strane potoka na drugu stranu, od toga tri puta žičanim mostićima. Žičani mostići izgrađeni su od tri sajle. Jedna sajla za noge i dvije za ruke na koje se kvači osiguranje.

  • Cimon della Pala - Preko ferrate Bolver-Lugli i Bivacco Fiamme Gialle

    Četvrtak, 24. kolovoza 2017.
    Neplanirani susret i poziv Morena Vrancicha da se pridružim njemu i Marku Buljanu na 3-dnevni izlet penjanja i planinarenja organiziranom u Dolomitima Italija – grupa Pale di San Martino, naravno, tom izazovu nisam mogao odoljeti. Izlet je osmišljen na slijedeći način:

    Prvi dan    -  obuhvaća dolazak od Rijeke do Passo Rolle   

    Drugi dan – Od Malga Fosse di sopra-pristupnom stazom preko ferrate Bolver-Luigli do bivka Fiamme Gialle i dalje  do vrha Cimon della Pala.  

    Treći dan  -  obuhvaća planinarenje i uspon na Cima della Vezzana, spust preko rifugio Rosseta do parkinga - Malga Fossa di sopra, te penjanje na 

                       granitnim – porfido stijenama na     penjalištu „Palestra Fiamme Gialle“ na Passo Rille, zatim povratak doma.

    Cimon della Pala,
    se nalazi na istočnoj granici Parka Naturale Paneveggio - Pale di San Martino, s nadmorskom visinom 3184 m je drugi najviši vrh grupe Pale di San Marino u Dolomitima. Bez ...

  • Grossglockner via Stüdlgrat (alpinistički smjer)

    Srijeda, 30. kolovoza 2017.
    Grossglockne
    r, sa svojom visinom od 3798 m je najviši planinski vrh Austrije, a ujedno i cjelokupnog masiva Glockner grupe u središnjem djelu Hohe Tauern i istoimenog nacionalnog Parka.  Leži na granici provincija ("Bundeslaender") između istočnog Tirola (Južni Tirol pripada Italiji od 1919.) i Koruške (Kaernten) na sjeveroistoku.

    Planina ima oblik piramide (zvona) s dva vrha: veći Grossglockner (3798 m) i manji Kleinglockner (3770 m), međusobno su odvojeni uskim i ispostavljenim sedlom po imenu Glocknerscharte s 3766 m najviši usjek Austrije, a ujedno vrlo izložen dio uspona i prelaska preko njega. Na tom masivu Glockner grupe nalazi se najveći i najstariji Nacionalni park Hohe Tauern, koji se proteže preko saveznih pokrajina Tirola, Koruške i Salzburga i predstavlja doista raznovrsno čudo prirode. Sliku njegovog alpskoga krajolika čini preko 300 vrhova iznad tri tisuće metara, veliki alpski travnjaci, potoci, ledenjaci i slapovi. 

     

  • Ferata Cjajnik – lärchenturm

    Petak, 02. rujna 2016.
    Cjajnik (Lärchenturm) s nadmorskom visinom 1965 m nalazi se na grebenu Košute s austrijske strane. Naime, planinski lanac Karavanke proteže se u dužini 120 km u smjeru zapad – istok, a u sklopu njega nalazi se „greben Košute“ u dužini 10 km, u nizu nekoliko značajnih vrhova: proteže se od Velikog vrha, preko Malog i Velikog Kladiva, Tegoške gore, Užnika, Košutnikova turna, na Tolstu Košutu, i dalje prema nižim vrhovima do planšarije Kofce. To je ujedno i granica između Slovenije i Austrije. Karakteristično je za ovaj greben da se južna travnata strana strmo i terasasto spušta do brojnih gorskih pašnjaka na visini i iznad 1500 m. Cjajnik je kameni toranj – piramidalnog oblika  s glatkim stijenama na kojem je napravljena zahtjevna ferrata sa sjeverne i južne strane, različitih težina.

  • Prečenje Ponci – Via degli Alpini

    Utorak, 23. kolovoza 2016.
    Između Jalovca i Mangarta proteže se veličanstven greben prema sjeveru, formiran od nekoliko značajnih vrhova. Greben započinje od V. Koncu špice (2350 m), preko moćne Vevnice (2340 m), strmog Struga (2265 m) i dalje nastavlja preko Zadnje Ponce (2242 m), Srednje Ponce (2228 m), te završava na Visokoj Ponci (2274 m), odnosno dalje se spušta do Male Ponce (1925 m). Prelazak preko ovog grebena kod planinara popularan  je naziv „PREČENJE PONCI“- izvorni naziv je "Via degli Alpini".
    Drugi dan našeg boravka u Julijskim Alpama upravo je predviđen ovim grebenom - Prečenje Ponci od bivka Tarvisio preko Vevnice-Struga-Zadnje-Srednje do Visoke Ponce, te spust ferratom s Visoke Ponce na Rifugio Zacchi i dalje do Laghi di Fusine (Belopeških jezera). Prečenje Ponci nije baš lak zadatak. To je teška i dugotrajna tura, koja zahtjeva psihofizičku uravnoteženost, zahtjevna je kako s tehničke, tako isto i s kondicijske strane. Prolazi se preko uskih ...

  • Vevnica – ferrata Via della Vita (Put Života)

    Ponedjeljak, 22. kolovoza 2016.
    VEVNICA  - (VEUNZA),

    s nadmorskom visinom 2340 m je vrlo moćna planina smještena na granici između Italije i Slovenije na grebenskom lancu koji se pruža od Mangarta do Visoke Ponce u smjeru istok – zapad. Obiluje visokim i okomitim stijenama, stupovima, policama, strmim travnatim padinama, usjecima i kaminima.   Sa talijanske strane najbolje pokazuje svoju moćnu sjeverna stranu, jednu od najstrmijih planina u grupi Julijskih Alpa. Od Vevnice prema zapadu pruža se greben preko malog Koritniškog Mangarta do Mangarta, a greben prema istoku pruža se preko strmog Struga, Male, Srednje do Visoke Ponce. Na grebenu između Vevnice i M. Koritniškog Mangarta nalazi se bivak „ Bivacco Alberto Busetti  -  stari naziv Tarvisio. Uspon na vrh Vevnice ide iz više smjerova, svi su dugi i teški.

    Najpoznatiji je uspon ferratom „Via della Vita“- (put Života), za koju se smatra da je jedna od najtežih. Ova staza je ...

  • Monte Paterno – Tre Cime di Lavaredo - kružna tura

    Petak, 29. srpnja 2016.
    Drugi dan (29. 07. 2016.) boravka članova PD Knezgrad iz Lovrana u Dolomitima predviđen je za obilazak Tre Cime i Monte Paterno. Podijeljeni u dvije grupe pohod se odvijao u dva pravca:

    Grupa „A“ uspon na Monte Paterno – ferratom De Luca-Innerkofler i kružno oko Tre Cime di Lavaredo  i grupa „B“ kružno oko Tre Cime di Lavaredo. Nakon jučerašnjeg pomalo kišnog, tmurnog i maglovitog dana, osvanuo je bistar i sunčan dan stvoren za planinarenje. Kako sam se našao u grupi „A“ opisat ću taj dio puta.

    Monte Paterno i Tre Cime se nalaze u grupi Dolomiti di Sesto (sextner), na samoj administrativnoj granici između talijanske provincije s većinskim stanovništvom njemačkog govornog područja Južni Tirol (tal. Alto Adige) i provincije Veneto s većinskim stanovništvom talijanskog govornog područja. To je do 1918. bila granica između Austro-Ugarske monarhije i kraljevine Italije kad je nakon Prvog svjetskog rata Južni ...

  • Uspon na Montaž (Jof di Montasio) od planie Pecol

    Petak, 31. srpnja 2015.
    Drugi dan, našeg boravka ne području Julijskih Alpi u Italiji, predviđen je za uspon na Montaž od parkirališta  na planini Pecol. Montaž sa svojom visinom od 2753 m je druga najviša planina u Julijskim Alpama, samo ga Triglav nadmašuje. On je ujedno i najviši vrh  Julijskih Alpi u Italiji. Planinski lanac Montaž – nazvan po istoimenom vrhu - pruža se u smjeru istok – zapad u dužini više od 20 km. U dolinama oko planine, stanovnici (lokalni ljudi) govore četiri jezika - talijanski, furlanski slovenski i njemački. Izvorni njemački naziv za planinu bio je Bramkofel, a izvorno slovensko ime je Špik nad Policami ili Poliški Špik. No, danas se uglavnom koriste Montasch i Montaž, posuđeni od furlanskog imena. Na cijeloj skupini dominiraju dva najimpozantnija vrha: Jôf Fuart / Vis / Wishberg, 2666 m i Jôf del Montasio / Montaž / Poliški Špik, 2753 m. To je jedna od najljepših skupina u  Julijskim Alpama. 

    Na relativno ...

  • Uspon na vrh Pisciadu po ferrati Brigata Tridentina

    Petak, 19. rujna 2014.
    Prethodni tjedan posjetio sam Dolomite -  Grupu Sella i uspon sa južne strane na Piz Boe 3152 m, najviši vrh ove grupe. Ovog puta, u dvodnevnom izletu u društvu Saše Rodića odabrali smo sjevernu stranu Grupe Sella. Prvi dan - uspon na vrh Pisciadu 2985 m po „FERRATI  BRIGATA TRIDENTINA“, te drugi dan - uspon na vrh Lagazuoi 2778 m, po stazi (strada militare) „KAISERJAGER“

    Grupa Sella je izdvojeni planinski masiv u centru Dolomita sa skupinom vrhova, okružen sa 5 dolomitskih prijevoja - prolaza:  Passo Pordoi, Passo Gardena, Passo Sella, Passo di Valparola i Passo Campolongo. Skupina je podijeljena na dva dijela: Val Lasties prema Val di Fassa i Val Mesdi prema Val Badia. Na njenim rubovima izdižu se brojni vrhovi, lijepo vidljivi iz dolina kojim su okruženi. Najviši vrh skupine je Piz Boe s 3152 m nadmorske visine. Ostali značajniji  vrhovi: Mesules 3000 m, Cima Pisciadu' 2985 m, Piz ...

  • Ferrata Lipella - uspon na Tofanu di Rozes

    Nedjelja, 24. kolovoza 2014.
    Drugi dan, našeg boravka u Dolomitima, predviđen je za uspon na Tofanu di Rozes (3225 m) po ferrati Lipella, spust po via normale, te povratak doma. Dolomiti, magično planinsko područje na sjeveroistoku Italije, koje se proteže više od stotinu kilometara od rijeke Adige na zapadu, do doline Piave di Cadore na istoku, današnjim je generacijama simbol skijaške i penjačke meke, nevjerojatne prirodne ljepote zaštićene UNESCO-ovom listom.
    Teško je zamisliti veličanstveniji ambijent i prirodnu ljepotu od Dolomita – raj za planinare i alpiniste. Pitoma prelijepa naselja u gustoj mreži dolina ispresijecane cestovnim pravcima i prijevojima, iznad njih pojas šuma, a zatim pašnjaci. Iznad pašnjaka stjenoviti vrhunci, gromade, zidovi, tornjevi i klisure, litice, neopisivih oblika, tuneli prokopani za vrijeme Prvog svjetskog rata.  Dakle, Dolomiti, nisu beskrajni planinski lanac, nego malene gorske skupine prepoznatljivih vrhova i specifičnih oblika, međusobno odvojene dubokim dolinama i sedlima. Spomenimo samo snježnu kosinu Marmoladinog ...

  • Ferrata - Hanzova pot na Maloj Mojstrovki

    Subota, 02. kolovoza 2014.
    PD Knezgrad iz Lovrana, tradicionalno, svake godine, organizira jedan veći izlet, odnosno planinarenje u jednu od susjednih zemalja ili država. Tako, i ove godine,  organiziran je 4 dnevni izlet u Sloveniju – Julijske Alpe u razdoblju 02. do 05. kolovoza, 2014. godine. Plan pohoda bio je uspon na: Malu Mojstrovku, Jalovec i Ponce. U dogovoru sa organizatorom izleta u manjim skupinama napravljeno je još nekoliko uspona: Prisojnik, Špik i Slemenova špica. Na izletu i planinarenju sudjelovalo je 31 planinar i planinarka. Prijevoz je organiziran osobnim automobilima. Voditelj i organizator izleta je Silvano Zorzenon. Izlet je protekao u dobroj organizaciji bez problema i poteškoća, stoga, Silvano moje čestitke.

    Mojstrovka je dugi greben i manji dio grebena Julijskih Alpi, koji se pruža između Jaloveca i Vršiča u smjeru jugozapad – sjeveroistok. Mojstrovka ima 3 vrha: Mala Mojstrovka (2332 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Zadnja Mojstrovka (2354 ...

  • Greben Kanina: Bivak Elio Marussich-vrh Krnica-Visoki Kanin-spust ferratom Julia do doma Rifugio Gilberti

    Četvrtak, 02. kolovoza 2018.
    Planinski lanac Kanin
     nalazi se u Julijskim Alpama na granici između Italije i Slovenije. Ovaj masiv je odvojen od glavnog grebena Julijskih Alpa dubokim dolinama, a proteže se od Velike Babe na jugozapadu, preko Visokog Kanina do Velike Črnelske Špice i Rombona na istoku. Vrhovi ovog planinskog lanca su (od istoka prema zapadu), Rombon  (2208 m), Velika Črnelska Špica (2332 m), Lopa (2402 m), Prestreljenik (2499 m), Hudi Vršič (2461 m), Srednji Vršič (2543 m), Visoki Kanin (2587 m), Mali Kanin (2571 m),Velika Baba (2148 m) i Krnica (2441 m). Iako je planina predivna, nije toliko popularno odredište planinara koji radije biraju zvučnija planinska imena kao što su Triglav, Jalovec i Mangart… koji su u neposrednoj blizini.

    Ovaj planinski lanac svjetski je poznat po dubokim podzemnim špiljama – Sveto tlo za speleologe.Jer malo je na svijetu mjesta s toliko jama. Na Kaninu se nalazi ...

  • Uspon na Nanos od Razdrtog

    Nedjelja, 01. lipanj 2014.
    Nanos je visoki kraški greben smješten na zapadnom dijelu pokrajine Notranjske, koji dijeli sjeverni dio Slovenije od Primorja. To je 12 km dug i 6 km širok  kraški plato, sa odrezanim strmim rubom visokim 500 do 700 m imenovanim „Pleše“ koji pored Snežnika dominira na zapadnom djelu pokrajine Notranjske. Vršni dio platoa oblikuju vrtače, zaravni i obli vrhovi, od kojih se na jugozapadu uzdiže najviši šumovit Suhi vrh 1313 m – ( nezanimljiv za planinare ). Prosječna visina grebena, okvirno, kreće se oko 1100 m. Zapadna polovica je niža i kreće se od 800 do 950 m i manje kamenita.  Zbog svojih botaničkih zanimljivosti ( razni endemični biljni svijet) dio južnog i zapadnog obronka Nanosa, proglašen je 1987 godine Krajinskim parkom (Park prirode).  Nanosom prolazi Slovenski planinarski put, Evropski pješački put i  Slovenski geološki put.  Za planinare najzanimljiviji je južni vrh Pleša (1262 m), gdje je ispod samog vrha  ...

  • Uspon na Prisojnik po Hanzovovom poti, a Spust po Kopiščarjevom poti

    Četvrtak, 22. kolovoza 2013.
    Ljetni period je vrlo pogodan za planinarenje u Alpama. Svake godine u Kamniško -Savinjskim   i Julijskim  Alpama provedem najmanje 7 do 10 dana. Tako i ove godine nastojim iskoristiti lijepi dan i popeti se na jedan od vrhova. Ovog puta izbor je pao na Prisojnik  ili (Prisank) – (uspon po Hanzovoj poti, a spust po Kopišćarjevoj kroz Prednje okno). Tim više, što nisam ostvario plan uspona na Prisojnik 2011, zbog svoje osobne nezgode koja se dogodila na Špiku i prijeloma zgloba desne noge. Kada mi se to dogodilo mislio sam u prvom trenutku da više nikada neću planinariti. No, kako je vrijeme prolazilo i nakon mog oporavka,  shvaćam, da sam duboko i neizlječivo  inficiran u planine i planinarenje.

    Što je uspon na vrh neke planine teži i zahtjevniji, to je izazov veći. Beskrajno, uživam u tom izazovnom penjanju i ozračju planine koje spaja jezu, napor ...

  • «
  • 1 (current)
  • 2
  • »