Putopisi

Subota, 28. kolovoz 2021.
U ovom našem 11-dnevnom boravku na području Prokletija i višednevnim izletima pokušat ćemo upoznati i vidjeti barem manji djelić prekrasne prirode kojom Prokletije obiluju. Nakon težih i zahtjevnijih izleta, kao što su Karanfili-Sjeverni vrh, Šuplja vrata, Maja Jezerce, Zla Kolata i Ravna Kolata, za ovaj planinarski izlet odabrali smo nešto lakšu kružnu rutu koja vodi od planinarskog doma Karanfili preko prostranih travnatih livada i vrhova Volušnice, Talijanke i Popadije i nazad do pl. doma Karanfili. Sa sva tri vrha pružaju se fantastični panoramski pogledi na okolne vrhove Prokletija. Posebno dominiraju pogledi na vrhove Karanfila – Sjeverni, Srednji, Južni vrh i Očnjak. Isto tako, otvaraju se lijepi pogledi na Karaulu, Trojan, Vezirova brada. U daljini neizostavan pogled na Maja Jezerce i Maja Rosit te ostale vrhove, jednom riječi- raj za planinare koji vole beskrajne planinske pejsaže.

Srijeda, 25. kolovoz 2021.

Prokletije su najviši planinski lanac Dinarskih Alpi sa vrlo visokim i impresivnim vrhovima, koji sa svojima raznovrsnim oblicima daju izuzetnu ljepotu ovom gorju. Među te vrhove spadaju i Kolate, a koje se nalaze u Nacionalnom parku Prokletije. Naime, to su tri vrlo lijepa i razgledna vrha: Zla Kolata 2534 m - (albanski: Kollata e Keqe), Dobra Kolata 2526 m - (albanski: Kollata e Mirë)  i Ravna Kolata 2556 m (albanski: Maja e Kollatës). Prve dvije Kolate su pogranični vrhovi između Crne Gore i Albanije, ali spadaju u vrhove Crne Gore, dok je Ravna Kolata u potpunosti u Albaniji.

Zla Kolata je najviši vrh u Crnoj Gori sa nadmorskom visinom od (2534 m). Zbog tradicije, službeno najviši vrh Crne Gore je vrh Bobotov Kuk na Durmitoru sa nadmorskom visinom od (2522 m).

Utorak, 24. kolovoz 2021.
Maja jezerce – kralj Dinarida, smještena je unutar Prokletija i zauzima posebno mjesto u srcu svakog planinara. To je najviši vrh u čitavim Dinarskim Alpama, drugi je po visini u Albaniji i šesti po visini na Balkanu s nadmorskom visinom 2.694 m. Nalazi se nekoliko kilometara unutar teritorija Albanije, kod mnogih planinara i alpinista uživa kultni status. To je jedno od najtežih, ako ne i jedno od najopasnijih uspona u albanskim Alpama. Međutim, Maja Jezerce je 28. najistaknutiji planinski vrh na europskom kontinentu.
Maja Jezerce nije najviši vrh Albanije, od njega je viši vrh Korab (2764 m). To je granični vrh između dvije države - Makedonije i Albanije i nastavak je Šarplanine.

Glavni adut uspona iz Crne Gore na Maja jezerce je prolazak kroz dolinu jezera – Buni Jezerces, dragulj Prokletija. Veliko jezero - Buni Jezercë (što znači 'Dolina jezera') jedno je od najvećih jezera u albanskim ...

Ponedjeljak, 23.kolovoz 2021.
Mala tročlana ekipa u sastavu Sergio Babić, Jure Ćurković i moja malenkost, odlučili smo se na 11-dnevni izlet i planinarenje u Crnoj Gori na području Prokletija u razdoblju od 22.08. do 01.09.2021. Za ishodišnu točku pohoda za sve izlete i planinarenje odabrali smo selo Vusanja 3,4 km udaljeno od centra grada Gusinja. Smještaj smo osigurali u prekrasnoj dolini Grebaje u objektu  EKO KATUN ROSI Old Tower. Ovaj Katun nudi smještaj u 10-ak lijepo uređenih i udobnih bungalova te u obiteljskim sobama u glavnoj zgradi, slobodan WiFi, restoran, zajednički salon, terasu, vrt i uslugu prijevoza iz/do zračne luke. Povoljne cijene smještaja, izvanredna hrana, a iznad svega uslužno i ljubazno osoblje koje svakom gostu želi ugoditi da se osjeća kao u vlastitom domu. Svakom putniku, dobronamjerniku, turistu ili planinaru koji se nađe na ovom području, preporučujem ovaj Eko Katun Rosi - neće biti razočaran.

Petak, 16. srpanj 2021.
Planina Cheget sa istoimenim vrhom Cheget Peak, nalazi se na saveznom okrugu - Sjeverni Kavkaz. To je jedan od najsurovijih i najspektakularnijih planinskih lanaca na svijetu. Planina Cheget nalazi se nasuprot planine Elbrusa sa njene južne strane iznad doline Baksan. Na nižim predjelima planine napravljeno je skijalište.
Cheget na hrvatskom jeziku znači tamno ili crno. U regiji Elbrus postoje tri planine s takvim imenom; Cheget-Tau-Chana, Cheget-Kara i Donguzorun-Gitche-Cheget-Kara-Bashy ili Maliy (mali) Donguzorun, vrh koji je bio naše odredište. Uspon na ovaj vrh često se koristi za aklimatizaciju prije uspona na Elbrus. Uspon na vrh nije zahtjevan, unatoč tome isplati se popeti – pogledi su fenomenalni.

Ponedjeljak, 21. lipnja 2021.
Süphan Dağı je ugasli vulkan s nadmorskom visinom 4058 m, smješten u istočnom dijelu Turske, sjeverno od jezera Van. U gornjem dijelu nalazi se gorsko jezero i mali ledenjak iznad kojeg se izdižu strme padine vrha prekrivene bazaltnim pomičnim kamenim blokovima raznih veličina, što značajno usporava uspon.
Tijekom penjanja pruža se  prekrasan pogled na jezero Van. Ljeti je ruta vrlo lagana (na vrhu nema ledenjaka, samo nekoliko malih ledenjaka oko padina kratera), zimi snježne padaline dosežu 3-4 m. Dvije rute vode do vrha. Južna ruta započinje u selu Harmantepe, a istočna započinje u Aydinlaru. Za uspon na vrh mi smo odabrali istočnu rutu.Nakon što se dogodilo nekoliko nesreća, od 2015 godine izdat je dekret guvernera provincije Bitilis, prema kojem je potrebna dozvola i vodič za uspon na Süphan Dağı. Dozvola se dobiva u uredu žandarmerije u Adilcevazu. Za uspon se ne uzima naknada.
Ako se ...

Elbrus ( Russian Эльбрус Elbrus) je sa 5642  m visine najviši vrh na Kavkazu i najviša je planina u Rusiji. Hoće li se Elbrus ili Mont Blanc (4810  m) smatrati najvišom planinom u Europi, ovisi o definiciji unutarnje euroazijske granice, za koju ne postoji općenito obvezujuća definicija.

Planina s dvostrukim vrhovima (zapadni vrh 5642  m, istočni vrh 5621 m) uspavani je, teško zaleđeni vulkan, čija se posljednja erupcija dogodila prije 2000 godina, ali koji je i dalje klasificiran kao aktivan. Udaljenost između dva vrha je 1500 metara. Nešto niži istočni vrh ima dobro očuvani krater promjera oko 250 metara. 22 ledenjaka teku s padina Elbrusa u dolinu i prekrivaju 145 km² leda.

Sadašnje ime Elbrus vjerojatno je izvedeno iz gruzijske riječi za „stožastu planinu“ (gruzijski იალბუზი Ialbusi ). Varijante Elboros, Elborus i Elburus također su korišteni sve do početka 20. stoljeća

Vrijeme avanture – (16. - 24.06.2021.)
Ararat je vulkanska planina kupolastog oblika, prekrivena vječnim snijegom, najviši je vrh suvremene Turske  s nadmorskom visinom (5.137 m). Planina se nalazi na sjeveroistoku Turske, udaljena 16 km od Irana i 32 km južno od Armenije. U biblijskoj knjizi postanka ova  je planina označena kao mjesto gdje se nasukala Noina arka. Manji vrh, Mali Ararat (3.896 m), uzdiže se jugoistočno od glavnog vrha. Plato od lave proteže se između dva vrhunca. Tehnički, Ararat je stratovulkan, formiran od bujica lave i užarenih stijena. Ararat pripada kavkaskom masivu.

Posljednja aktivnost planine bio je veliki potres u srpnju 1840., s centrom oko klanca Ahora, sjeveroistočna provalija koja se obrušava 1.825 metara od vrha planine. Iako se planina nalazi u Turskoj, Ararat je nacionalni simbol Armenije, gdje se ponekad naziva Masis (Մասիս), i nekada je bio armenski teritorij dok nije došao u turske ruke ...

Subota, 22. svibnja 2021.
Usamljena planina Kozjak ili Veliki Kozjak sa svojim najvišim vrhom Bat (1206 m) nadmorske visine smjestio se nasuprot Dinare našeg najvišeg vrha Sinjal 1831 m iznad Kijeva u dalmatinskoj Zagori u trokutu između Vrlike, Knina i Drniša, za razliku od planinarski poznatijega ali znatno nižega primorskog ili Malog Kozjaka iznad Kaštela (779 m). Ovaj vrh planinari najčešće nazivaju Kijevski Bat, iz razloga što se selo Kijevo smjestilo ispod samog vrha. Kozjak nije toliko ogoljen ni surov kao Dinara, naročito sa Kijevske strane izgleda pitomo pa je to jedan od razloga što je i selo smješteno znatno bliže njemu. Po izgledu njegova vrha Bata selo je i dobilo ime. „Kijevo“ je  supstantivirani pridjev (izvedeni oblik) od „Kijevo selo“, što je u vezi sa starohrvatskom imenicom ''kij'' (bat, malj, čekić). Veliki Kozjak je donedavna u hrvatskoj javnosti bio zamalo nepoznat i uglavnom zanemaren u planinarstvu, jer leži između ...

Petak, 21. svibnja 2021.
Dinara u užem smislu je planina istočno od Knina, a sjeverno od Peručkog jezera s vrhom Dinara (Sinjal) (1831 m) koji  je najviši vrh u Hrvatskoj. Pruža se u dužini 20 i širini 10 km između planina Vilice i Troglava, tj. na sjeverozapadu od sedla Derala (965 m) na cesti Knin-Grahovo, pa do sedla Privija (1230 m) iznad Uništa na jugoistoku,  od kuda se nastavlja najviši središnji greben Troglava. Stoga se Dinara u užem smislu uzdiže između Kninskoga i Grahovskog polja, a najbliže gradsko naselje je Knin.  Iako nije najviša planina Dinarskog gorja, Dinara je postala simbolom najvećeg planinskog lanca Dinarida i dala mu svoje ime.

Dinara nije samo najviša nego je jedna osobito lijepa planina. U davnini ta je planina nosila naziv Adrion oros i pod tim neobičnim nazivom može se pronaći u najstarijim sačuvanim zemljovidima.  Pretpostavlja se da ime Dinara potječe od ilirskog ...

Nedjelja, 9. svibnja 2021.
Vaclavov grebenski put  - je dobio ime po češkom turističkom vodiču Vaclavu Tupyju, koji je osmislio ovaj grebenski put i mnoge druge planinarske staze i šetnice na otoku Krku. Stoga, hodajući ovim stazama susrećemo se s mnogobrojnim specifičnim markacijama u raznim bojama. Naime, zbog nezainteresiranosti ili zbog nedostatka ljudi, nekoć uprava Grada Krka i Turističke zajednice pojedinih mjesta dale su pravo Česima da obilježe i održavaju staze na Krku te su šarene markacije i danas prisutne.
Ovaj grebenski put, kao i drugi dijelovi otoka, pod vremenskim utjecajem - tisućljetna bura i kiša oblikovala je i ogolila otok, stvarajući tako nazubljeni i oštri kamenjar različitih oblika i veličina prošaran travom i niskim raslinjem, uz nekoliko lokvi (kalića) i manjih travnatih zaravni okružene suhozidom.

 

Subota, 24.travnja 2021.
Velika prostranstva i očuvana priroda brdovite Ćićarije nude brojne mogućnosti za planinarenje i uživanje u prirodi. Mnogobrojna sela smještene podno obronaka Ćićarije su oduvijek bila važni punktovi – ishodišta pohoda za brojne planinarske izlete i uspone po vrhovima Ćićarije. Ovog puta, Jure i ja, odlučili smo provesti lijepi i sunčani dan na svježem zraku u Istri na grebenu Ćićarije i popeti se na četri vrha slijedećom kružnom rutom: Brest pod Učkom-Veliki Planik-Mali Planik-Županj vrh-Brajkov Vrh-Korita-Brgudac.

Srijeda, 21. travnja 2021.
Još jedan lijepi dan proveden sa prijateljem Mladenom, na manjim vrhovima u zaleđu Matulja i Veprinca. Tom prilikom odabrali smo slijedeću rutu: Željeznička postaja Rukavac – Beljač – Vedež - Majkovac – Zvončev vrh. Povratak istim putom do Vedeža i  nastavak do Veprinca.

Ovo su vrhovi koje se ne ističu po svojoj visini i nemaju posebno lijepih vidika, ali imaju odliku lakog pristupa, nisu zahtjevni i ugodni su za ležerno planinarenje i održavanje kondicije, koje se odvija istočnim padinama Ćićarije u zaleđu između Veprinca i Matulja kroz lijepe predjele prekrivene bukovom šumom.

Petak, 16. travnja 2021.
U planiranju ovog izleta predvidio sam (planinarski neopravdano) manji posjet selima i napuštenim zaselcima u zaleđu Medveje. Kružna tura osmišljena je na slijedeći način i obuhvaća posjet slijedećim naseljima: Medveja-Lovranska Draga-napušteni zaselak Visoče i napušteni zaselak Kalić-Marceli-Sv. Anton-Kraj-Medveja. Na kraju kad se sve sumira, u svim ovim selima i zaselcima osjeti se spoj čovjeka i planine, spoj prošlosti, tradicije i netaknute prirode.

Ponedjeljak, 05. travnja 2021.
Ćićarija je brdovita visoravan  smještena u sjevernom i sjeveroistočnom kopnenom dijelu poluotoka Istre, pruža se u smjeru dinarskog gorja od sjeverozapada, od slovenske granice prema jugoistoku do prijevoja na Poklonu i Veprinca. Duga je oko 45 km, a široka 10 do 15 km.
Velika prostranstva i očuvana priroda brdovite Ćićarije nude brojne mogućnosti za planinarenje i uživanje u prirodi. Stoga, za ishodišnu točku pohoda odabrali smo mjesto Veprinac, budući da je Veprinac oduvijek predstavljao važan punkt – ishodište  pohoda za brojne planinarske izlete i uspone po vrhovima Ćićarije. Ovog puta odlučili smo se popeti na pet vrhova Ćićarije - slijedećom kružnom rutom: Veprinac-Zvončev vrh-Budišinac-lovačka kuća Brdo-Brložnik-Orlove stijene-Vetve

Utorak, 30. travnja 2021.
Za ovaj planinarski izlet za ishodišnu točku pohoda odabrali smo  Račju Vas, selo smješteno u sredini, podno obronaka grebena Ćićarije na nadmorskoj visini 690 m. U središtu sela nalazi se crkva Blažene Djevice Marije, pored koje je uređen izvor pitke vode. Ruta ovog izleta osmišljena je na slijedeći način: Račja Vas-Orljak-Korita-Županj vrh-Veliki Planik-Veprinac. Za ovu osmišljenu rutu trebala su nam 2 automobila. Jedan smo ostavili na Veprincu, a sa drugim smo se dovezli do Račje Vasi.

Orljak je prvi vrh u nizu ove planirane rute. Na sjeverozapadnom dijelu Ćićarije, Orljak je najviši vrh s nadmorskom visinom (1106 m).To je obla travnata glavica s nekoliko stijena. Na južnoj strani vrh je strmo odsječen stijenama koje se obrušavaju prema Lanišću. Vrh je obilježen velikim metalnim križem, postavljen 2013 godine, natpisom imena vrha i nadmorskom visinom, tu je i metalna kutija s upisnom knjigom i žigom IPP-a. Metalni ...

Četvrtak, 25. ožujka 2021.
Velika prostranstva i očuvana priroda brdovite Ćićarije nude brojne mogućnosti za planinarenje i uživanje u prirodi. Brgudac (722 m) je oduvijek predstavljao važan punkt – ishodište  pohoda za brojne planinarske izlete i uspone po vrhovima Ćićarije. Stoga, ova mala četveročlana ekipa u sastavu (Dragica, Matija, Gojko i ja), odlučili smo provesti lijep i sunčan dan na svježem zraku u Istri na grebenu Ćićarije i popeti se na dva manja vrha slijedećom kružnom rutom: Brgudac-Korita-Brajkov vrh-Županj vrh-Brgudac.

Četvrtak. 11. ožujka 2021.
Tuhobić je izdužena planina koja se pruža primorskim rubom goranske visoravni u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 8,5 km. Lokacija obuhvaća prostor od Gornjeg Jelenja do Benkovca Fužinskog s nekoliko karakterističnih vrhova razmještenih po hrptu: Straža (984 m), Tuhobić (1109 m), Strgarnica (1098 m), te Jelenčić (1106 m). Prosječna nadmorska visina grebena varira između 950 i 1100 metara. Glavno obilježje visokog dijela planine - na srednjem dijelu (hrbat) su blagi oblici obrasli niskom travom, dok su niži dijelovi na južnom i sjevernom dijelu  prekriveni šumom.  Posebno je izrazita travnata padina sa primorske strane koja se blago spušta do ruba šume. Sjeverna strana prema Lepenici  je strma i šumovita. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između goranske i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva kao na ...

Rt Kamenjak - staza orhideja
Nedjelja, 7. ožujka 2021.
Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag (puni naziv) je poluotok na krajnjem jugu Istre, dugačak oko 9 km, a širok od 500 do 1600 m, a proteže se u smjeru jugoistoka s vrlo razvedenom morskom obalom dugom oko 30 km prepune uvala, uvalica, rtova i plaža. Poluotok je isprepleten mrežom neasfaltiranih puteva markiranih i nemarkiranih puteljaka, staza koje vode i do najzabačenijih dijelova.
Prekriven je uglavnom niskim raslinjem i makijom uz nešto borove šume i oranica. Na krajnjem jugu nalazi se sami rt Kamenjak, a u blizini, na moru prema zapadu, je i svjetionik Porer koji se nalazi na istoimenoj hridi. Sagrađen je 1846. i visok je preko 30 m. te je prekrasan  primjer kamene gradnje jadranskih svetionika još iz razdoblja vladavine Austro-Ugarske. Duž staze se nalaze predivne uvale i atraktivne plaže koje okružuju otočići medulinskog arhipelaga. Rt Kamenjak je znamenit po orhidejama i parku ...

Petak, 26. veljače 2021.
Sveto brdo s nadmorskom visinom (1751 m) je drugi vrh po visini na Velebitu, nadvisuje ga samo 6 m viši Vaganski vrh udaljen desetak km. Nalazi se pri kraju južnog Velebita, a proteže u dužini 50 km od prijevoja Baške Oštarije, pa sve do Zrmanje. Vrh ima jedinstveni piramidalni oblik najupečatljiviji na Velebitu, izrazito vidljiv sa svih strana. Njegova istočna, kontinentalna  strana vrlo je strma a izdiže se 1200 m iznad visoravni Like, dok su jugoistočne i sjeverozapadne strane blaže, izdižu se iznad visoravni Libinje i Dušice.

Sveto brdo je vrhunski vidikovac, najbolji na Velebitu i neosporno se može nazvati „Panoramski kralj Velebita“, koji ima 360 ° otvorene poglede u svim smjerovima. Zahvaljujući svojoj jedinstvenoj poziciji blizu kraja Južnog Velebita i najviših vrhova prema sjeveru,  s ovog vrha panoramski vidici su vrlo impresivni i raznoliki. Za lijepa vremena, odavde se može vidjeti cijela dužina Velebita ...