Putopisi

Petak, 21. svibnja 2021.
Dinara u užem smislu je planina istočno od Knina, a sjeverno od Peručkog jezera s vrhom Dinara (Sinjal) (1831 m) koji  je najviši vrh u Hrvatskoj. Pruža se u dužini 20 i širini 10 km između planina Vilice i Troglava, tj. na sjeverozapadu od sedla Derala (965 m) na cesti Knin-Grahovo, pa do sedla Privija (1230 m) iznad Uništa na jugoistoku,  od kuda se nastavlja najviši središnji greben Troglava. Stoga se Dinara u užem smislu uzdiže između Kninskoga i Grahovskog polja, a najbliže gradsko naselje je Knin.  Iako nije najviša planina Dinarskog gorja, Dinara je postala simbolom najvećeg planinskog lanca Dinarida i dala mu svoje ime.

Dinara nije samo najviša nego je jedna osobito lijepa planina. U davnini ta je planina nosila naziv Adrion oros i pod tim neobičnim nazivom može se pronaći u najstarijim sačuvanim zemljovidima.  Pretpostavlja se da ime Dinara potječe od ilirskog ...

Nedjelja, 9. svibnja 2021.
Vaclavov grebenski put  - je dobio ime po češkom turističkom vodiču Vaclavu Tupyju, koji je osmislio ovaj grebenski put i mnoge druge planinarske staze i šetnice na otoku Krku. Stoga, hodajući ovim stazama susrećemo se s mnogobrojnim specifičnim markacijama u raznim bojama. Naime, zbog nezainteresiranosti ili zbog nedostatka ljudi, nekoć uprava Grada Krka i Turističke zajednice pojedinih mjesta dale su pravo Česima da obilježe i održavaju staze na Krku te su šarene markacije i danas prisutne.
Ovaj grebenski put, kao i drugi dijelovi otoka, pod vremenskim utjecajem - tisućljetna bura i kiša oblikovala je i ogolila otok, stvarajući tako nazubljeni i oštri kamenjar različitih oblika i veličina prošaran travom i niskim raslinjem, uz nekoliko lokvi (kalića) i manjih travnatih zaravni okružene suhozidom.

 

Subota, 24.travnja 2021.
Velika prostranstva i očuvana priroda brdovite Ćićarije nude brojne mogućnosti za planinarenje i uživanje u prirodi. Mnogobrojna sela smještene podno obronaka Ćićarije su oduvijek bila važni punktovi – ishodišta pohoda za brojne planinarske izlete i uspone po vrhovima Ćićarije. Ovog puta, Jure i ja, odlučili smo provesti lijepi i sunčani dan na svježem zraku u Istri na grebenu Ćićarije i popeti se na četri vrha slijedećom kružnom rutom: Brest pod Učkom-Veliki Planik-Mali Planik-Županj vrh-Brajkov Vrh-Korita-Brgudac.

Srijeda, 21. travnja 2021.
Još jedan lijepi dan proveden sa prijateljem Mladenom, na manjim vrhovima u zaleđu Matulja i Veprinca. Tom prilikom odabrali smo slijedeću rutu: Željeznička postaja Rukavac – Beljač – Vedež - Majkovac – Zvončev vrh. Povratak istim putom do Vedeža i  nastavak do Veprinca.

Ovo su vrhovi koje se ne ističu po svojoj visini i nemaju posebno lijepih vidika, ali imaju odliku lakog pristupa, nisu zahtjevni i ugodni su za ležerno planinarenje i održavanje kondicije, koje se odvija istočnim padinama Ćićarije u zaleđu između Veprinca i Matulja kroz lijepe predjele prekrivene bukovom šumom.

Petak, 16. travnja 2021.
U planiranju ovog izleta predvidio sam (planinarski neopravdano) manji posjet selima i napuštenim zaselcima u zaleđu Medveje. Kružna tura osmišljena je na slijedeći način i obuhvaća posjet slijedećim naseljima: Medveja-Lovranska Draga-napušteni zaselak Visoče i napušteni zaselak Kalić-Marceli-Sv. Anton-Kraj-Medveja. Na kraju kad se sve sumira, u svim ovim selima i zaselcima osjeti se spoj čovjeka i planine, spoj prošlosti, tradicije i netaknute prirode.

Ponedjeljak, 05. travnja 2021.
Ćićarija je brdovita visoravan  smještena u sjevernom i sjeveroistočnom kopnenom dijelu poluotoka Istre, pruža se u smjeru dinarskog gorja od sjeverozapada, od slovenske granice prema jugoistoku do prijevoja na Poklonu i Veprinca. Duga je oko 45 km, a široka 10 do 15 km.
Velika prostranstva i očuvana priroda brdovite Ćićarije nude brojne mogućnosti za planinarenje i uživanje u prirodi. Stoga, za ishodišnu točku pohoda odabrali smo mjesto Veprinac, budući da je Veprinac oduvijek predstavljao važan punkt – ishodište  pohoda za brojne planinarske izlete i uspone po vrhovima Ćićarije. Ovog puta odlučili smo se popeti na pet vrhova Ćićarije - slijedećom kružnom rutom: Veprinac-Zvončev vrh-Budišinac-lovačka kuća Brdo-Brložnik-Orlove stijene-Vetve

Utorak, 30. travnja 2021.
Za ovaj planinarski izlet za ishodišnu točku pohoda odabrali smo  Račju Vas, selo smješteno u sredini, podno obronaka grebena Ćićarije na nadmorskoj visini 690 m. U središtu sela nalazi se crkva Blažene Djevice Marije, pored koje je uređen izvor pitke vode. Ruta ovog izleta osmišljena je na slijedeći način: Račja Vas-Orljak-Korita-Županj vrh-Veliki Planik-Veprinac. Za ovu osmišljenu rutu trebala su nam 2 automobila. Jedan smo ostavili na Veprincu, a sa drugim smo se dovezli do Račje Vasi.

Orljak je prvi vrh u nizu ove planirane rute. Na sjeverozapadnom dijelu Ćićarije, Orljak je najviši vrh s nadmorskom visinom (1106 m).To je obla travnata glavica s nekoliko stijena. Na južnoj strani vrh je strmo odsječen stijenama koje se obrušavaju prema Lanišću. Vrh je obilježen velikim metalnim križem, postavljen 2013 godine, natpisom imena vrha i nadmorskom visinom, tu je i metalna kutija s upisnom knjigom i žigom IPP-a. Metalni ...

Četvrtak, 25. ožujka 2021.
Velika prostranstva i očuvana priroda brdovite Ćićarije nude brojne mogućnosti za planinarenje i uživanje u prirodi. Brgudac (722 m) je oduvijek predstavljao važan punkt – ishodište  pohoda za brojne planinarske izlete i uspone po vrhovima Ćićarije. Stoga, ova mala četveročlana ekipa u sastavu (Dragica, Matija, Gojko i ja), odlučili smo provesti lijep i sunčan dan na svježem zraku u Istri na grebenu Ćićarije i popeti se na dva manja vrha slijedećom kružnom rutom: Brgudac-Korita-Brajkov vrh-Županj vrh-Brgudac.

Četvrtak. 11. ožujka 2021.
Tuhobić je izdužena planina koja se pruža primorskim rubom goranske visoravni u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 8,5 km. Lokacija obuhvaća prostor od Gornjeg Jelenja do Benkovca Fužinskog s nekoliko karakterističnih vrhova razmještenih po hrptu: Straža (984 m), Tuhobić (1109 m), Strgarnica (1098 m), te Jelenčić (1106 m). Prosječna nadmorska visina grebena varira između 950 i 1100 metara. Glavno obilježje visokog dijela planine - na srednjem dijelu (hrbat) su blagi oblici obrasli niskom travom, dok su niži dijelovi na južnom i sjevernom dijelu  prekriveni šumom.  Posebno je izrazita travnata padina sa primorske strane koja se blago spušta do ruba šume. Sjeverna strana prema Lepenici  je strma i šumovita. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između goranske i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva kao na ...

Rt Kamenjak - staza orhideja
Nedjelja, 7. ožujka 2021.
Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag (puni naziv) je poluotok na krajnjem jugu Istre, dugačak oko 9 km, a širok od 500 do 1600 m, a proteže se u smjeru jugoistoka s vrlo razvedenom morskom obalom dugom oko 30 km prepune uvala, uvalica, rtova i plaža. Poluotok je isprepleten mrežom neasfaltiranih puteva markiranih i nemarkiranih puteljaka, staza koje vode i do najzabačenijih dijelova.
Prekriven je uglavnom niskim raslinjem i makijom uz nešto borove šume i oranica. Na krajnjem jugu nalazi se sami rt Kamenjak, a u blizini, na moru prema zapadu, je i svjetionik Porer koji se nalazi na istoimenoj hridi. Sagrađen je 1846. i visok je preko 30 m. te je prekrasan  primjer kamene gradnje jadranskih svetionika još iz razdoblja vladavine Austro-Ugarske. Duž staze se nalaze predivne uvale i atraktivne plaže koje okružuju otočići medulinskog arhipelaga. Rt Kamenjak je znamenit po orhidejama i parku ...

Petak, 26. veljače 2021.
Sveto brdo s nadmorskom visinom (1751 m) je drugi vrh po visini na Velebitu, nadvisuje ga samo 6 m viši Vaganski vrh udaljen desetak km. Nalazi se pri kraju južnog Velebita, a proteže u dužini 50 km od prijevoja Baške Oštarije, pa sve do Zrmanje. Vrh ima jedinstveni piramidalni oblik najupečatljiviji na Velebitu, izrazito vidljiv sa svih strana. Njegova istočna, kontinentalna  strana vrlo je strma a izdiže se 1200 m iznad visoravni Like, dok su jugoistočne i sjeverozapadne strane blaže, izdižu se iznad visoravni Libinje i Dušice.

Sveto brdo je vrhunski vidikovac, najbolji na Velebitu i neosporno se može nazvati „Panoramski kralj Velebita“, koji ima 360 ° otvorene poglede u svim smjerovima. Zahvaljujući svojoj jedinstvenoj poziciji blizu kraja Južnog Velebita i najviših vrhova prema sjeveru,  s ovog vrha panoramski vidici su vrlo impresivni i raznoliki. Za lijepa vremena, odavde se može vidjeti cijela dužina Velebita ...

Četvrtak, 25. veljače 2021.
Velebit je naš najduži gorski lanac koji se proteže  u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 145 km od prijevoja Vratnik do rijeke Zrmanje, a Vaganski vrh  je najviši vrh Velebita s nadmorskom visinom od 1757 m. Nalazi se na jugoistočnom dijelu južnog Velebita. Poznati greben u dužini 10 km koji se proteže od Vaganskog vrha do Svetog brda na kojemu se nalaze 10 najviših vrhova koji prelaze visinu iznad 1700 m. Njegova istočna, kontinentalna  strana vrlo je strma a izdiže se nekoliko stotina metara iznad visoravni Like, dok su jugoistočne i sjeverozapadne strane blaže. Sam vrh je manji travnati greben s nekoliko vrhova slične visine, pa se ne doima najvišim vrhom Velebita.
Na području južnog Velebita nalazi se Nacionalni park Paklenica, jedan od najatraktivnijih područja Velebita, gotovo neprohodno carstvo ljutog krša, prepunog opasnih, ovalnih, oštrih i nazubljenih vrletnih stijena, jama, vrtača, ponikvi…. S druge ...

Srijeda, 24.veljače 2021.
Paklenica je jedan od 8 nacionalnih parkova u Hrvatskoj. Nalazi se na južnim padinama Velebita, površinom od 95 m². Jedini ulaz je iz Starigrada – Paklenica. Dvije osnovne aktivnosti u Nacionalnom parku Paklenica su planinarenje i penjanje. Park obiluje mnogobrojnim pješačkim stazama od šetnica, lakih do vrlo zahtjevnih planinarskih staza. Svatko prema svojim mogućnostima i potreba ima priliku zadovoljiti svoje adrenalinske potrebe. Paklenica je poznato svjetsko penjalište – ima preko 400 opremljenih i uređenih penjališta različitih težina i dužina. Najveći broj odnosi se na kratke sportske smjerove, a koji se nalaze u najužem dijelu kanjona.

Nedjelja, 14.veljače 2021.
Velika prostranstva i očuvana priroda brdovite Ćićarije nude brojne mogućnosti za planinarenje i uživanje u prirodi. Na zapadnom dijelu Ćićarije nalazi se posebno lijepi razgledni greben Žbevnica u blizini državne granice Hrvatske i Slovenije -  pruža se u smjeru Dinarskog gorja (sjeverozapad – jugoistok) od granice sa Slovenijom do sela Dana i Vodica te lokalne ceste koja vodi od Bresta prema Trsteniku u dužini 3,6 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh Žbevnica (1014 m), Špičasti vrh (957 m), te Progan (931 m) – (planinarski nije obrađen).
Glavno obilježje grebena - prema sjeverozapadu su blagi oblici obrasli niskom travom (pašnjaci), dok su niži dijelovi na južnom i jugoistočnom dijelu strmi i prekriveni šumskim raslinjem. Pored navedenih vrhova u ovom planinarskom izletu pridodali smo i vrh Gomila s nadmorskom visinom (1027 m), a uspon na spomenuti vrh odabrali smo od sela Trstenik te silazak ...

Subota, 30. siječnja 2021.
Otok Krk, smješten je na sjevernom dijelu Jadranskog mora u Kvarnerskom zaljevu nedaleko od Rijeke, sa kopnom je povezan Krčkim mostom.  U središnjem i zapadnom dijelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni dio otoka čine kamenjar i pašnjaci. Brdovita ali pitoma unutrašnjost  ispresijecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje, planinarenje i biciklističke ture.  Na otoku Krku je uređeno i obilježeno 300 kilometara pješačkih i biciklističkih staza.

Pješačke staze podijeljene su u tri kategorije: šetnice, pješačke lagane i planinarske teže staze. Šetnice su obalne staze (prate obalu otoka i namijenjene su najširem krugu šetača), lagane pješačke staze (presijecaju unutrašnjost otoka), te teže i zahtjevnije (uključuju strmije dijelove i namijenjene su više planinarima). Iako je staza mnogo i sve su zanimljive, spomenimo Krčku obilaznicu kao „stazu svih staza“ koja povezuje sve označene pješačke staze. Povezane u cjelinu ...

Nedjelja, 27. prosinca 2020.
Nakon duže planinarske neaktivnosti, zbog loših vremenskih uvjeta, konačno, ukazao se jedan lijep i sunčan zimski dan kojeg smo iskoristili za izlet i planinarenje. Za tu priliku odabrali smo mjesto Kastav i poznate kastavske šetnice. Kastav je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka.

Naime, u zaleđu grada Kastva nalaze se zelene oaze šuma Loze i Lužine, kroz koje su uređene tri kastavske šetnice – Puž (5,3 km), Zec (10,3 km) i Srna (16,4 km). Šetnice su obilježene potrebnim putokazima i informacijskim pločama, kao i posebnim turističkim oznakama, kako bi se razlikovale od uobičajenih crveno – bijelih planinarskih markacija. Kroz kastavske šume uređeni su i brojni planinarski putevi: Kastav - Klana; Kastav – izvor Rječine; Kastav – sjeverni Mačkov vrh – Veliko Židovje (dionica Riječke planinarske obilaznice).

Nedjelja, 29. studenog 2020.
Iako je o planini Učka dosta toga napisano, unatoč tome, kratak sažetak za one koji nedovoljno  poznaju ovu prelijepu planinu. Učka je izdvojeni planinski masiv koji se proteže sjeverno od Matulja - Veprinca, prijevoja Poklon, koji je odvaja od Ćićarije sve do Plominskog zaljeva na jugu u dužini 30 km, s najvišim vrhom Vojak 1401 m. Najveći dio masiva Učke proteže se od vrha Vojak, prema jugu s nekoliko značajnih i nižih vrhova: Brgud  908 m, Kremenjak 827 m, Šikovac 780 m i Sisol 835 m. U Hrvatskoj nema planine slične Učki. Strme padine na kojima se izmjenjuju stijene, šume i livade s dalekim i širokim vidikovcima, koji se pružaju sa njezinih vrhova, brojni izvori vode i naselja, izdvojen položaj, te blizina mora čine Učku jedinstvenom i posebnom.

Tijekom povijesti Učka je imala nekoliko različitih imena. Caldiera je najstariji poznati naziv planine, tako su je zvali Istroromani ...

Srijeda, 18. studeni 2020.
OTOK RAB,
sa susjednim otočićima čini rapsku otočnu skupinu koja je smještena na sjevernom dijelu Jadranskog mora između otoka Krka i Paga. Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, paralelno s kopnom Velebita i podvelebitskog primorja. Površina otoka iznosi 93,6 km². Najveća zračna dužina otoka Raba, proteže se od rta Gavranić do rta Sorinj, iznosi 22 km. Zahvaljujući svom nepravilnom obliku, širina je otoka različita. Tako se najuži dio otoka nalazi na južnom dijelu od rta Krkland do zaseoka Perčinić u Barbatu 3 km, dok se najširi dio od 10 km nalazi na sjevernom dijelu od rta Šilo u Loparu  do rta Kristofor na sjeverozapadu otoka.

Najviši vrh Kamenjak s nadmorskom visinom 408 m nalazi se na sjeveroistočnom rubu vršne ravne visoravni, na mjestu gdje se greben naglo spušta prema moru.  Ovaj sjeveroistočni dio Raba okrenut prema kopnu i Velebitu je krševit, surov, potpuno ogoljen i doima se poput pejsaža ...

Ponedjeljak, 09. studenog 2020.
Za ovaj planinarski izlet na Južnom Velebitu osmišljena je slijedeća kružna tura: Stajine – Marasovac – Istočni Babin vrh – Vaganski vrh – vrh Malovan. Od prijevoja Malovan kružno preko  visoravni Bunovac – izvora Vagan do Stajina. Cilj je bio popeti se na spomenuta tri vrha.

Babin Vrh u naravi je izduženi greban u dužini  1 km s tri vrha - zapadni najviši vrh s nadmorskom visinom 1738 m, srednji 1725 m te istočni s 1626 m. Nalazi se na uzdužnom  glavnom grebenskom lancu koji se pruža u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu – od Vaganskog vrha prema Visočici. Ovi vrhovi nisu posebno označeni imenima, već samo nadmorskim visinama na topografskim kartama. Stoga, često dolazi do zablude u visinama. Gore navedene visine nalaze se na službenim kartama Hrvatske geodetske uprave RH - na TK25 i na HOK karti.
Babin vrh je dugi niz godina smatran najvećim vrhom Velebita ...

Ponedjeljak, 09. studenog 2020.
Za ovaj planinarski izlet na Južnom Velebitu osmišljena je slijedeća kružna tura: Stajine – Marasovac – Istočni Babin vrh – Vaganski vrh – vrh Malovan. Od prijevoja Malovan kružno preko  visoravni Bunovac – izvora Vagan do Stajina. Cilj je bio popeti se na spomenuta tri vrha.

Babin Vrh u naravi je izduženi greban u dužini  1 km s tri vrha - zapadni najviši vrh s nadmorskom visinom 1738 m, srednji 1725 m te istočni s 1626 m. Nalazi se na uzdužnom  glavnom grebenskom lancu koji se pruža u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu – od Vaganskog vrha prema Visočici. Ovi vrhovi nisu posebno označeni imenima, već samo nadmorskim visinama na topografskim kartama. Stoga, često dolazi do zablude u visinama. Gore navedene visine nalaze se na službenim kartama Hrvatske geodetske uprave RH - na TK25 i na HOK karti.
Babin vrh je dugi niz godina smatran najvećim vrhom Velebita ...