• Podkilavac - Istočni greben Mudne doli - Fratar – dom Hahlić – Podkilavac

    Srijeda, 14. studeni 2018.  

    Jesensko, kao i zimsko vrijeme nije naklonjeno za češće odlaske na planinarenje. Stoga, čim se ukaže jedan lijepi dan bez padalina želimo ga iskoristiti i otići u planine. Srijeda, 14. 11. 2018. Ognjen Lončar - Ogi i ja, ovog puta odabrali smo područje Hahlića. Za one koji ne znaju, područje Hahlića nalazi se u zaleđu Rijeke, a planinari ga najčešće nazivaju Grobničke Alpe. To je lanac vrhova koje možete vidjeti iznad Grobničkog polja. Kada ga vidite, biti će vam jasno zašto se tako zove.

    To je skupina vrhova koji se niži jedan za drugim, a svaki je drugačijeg sastava i izgleda što tom području daje posebnu draž i ljepotu. Evo tih 16 vrhova sa njihovim imenima i nadmorskim visinama:
    Obruč 1377, Fratar 1353, Pakleno 1340, Osoje 1338, Grleš 1331, Gornik 1318, Sljeme 1263, Suhi Vrh 1250, Trstenik 1243, Štulac 1212, Dnić 1190, Vidalj 1184, Ćunina Glava ...

  • Zaleđe Rijeke – Martinščica-Sv Kuzam-greben Rebar – vrh Točila -Hrastenica-Orehovica

    Nedjelja, 04. studenog 2018.

    Mala ekipa od 7 članova PD Knezgrada i 1 člana iz PD Opatija, odlučila je lijepi jesenji dan provesti u prirodi na  manje poznatim vrhovima i šetnicama u zaleđu Rijeke. Naime, u našoj neposrednoj blizini u zaleđu Rijeke smjestio se manje poznati gorski predjel iznad Kostrene, odnosno Martinščice  s vrhovima M. i V Solin, te vrhom Sopalj (287 m) iznad Bakra, te greben REBAR iznad Drage s najvišim vrhom Točila (359 m).
    Vidici s ove lagane šetnice i grebena Rebar možda se ne mogu mjeriti s onima što se pružaju s Učke, Snježnika ili Risnjaka, niti se njihove znamenitosti ne mogu uspoređivati, ali ono što ova staza pruža kojom se u jednom dijelu prolazi poznatom šetnicom „Mlikaričin put“ od Hrastenice do Orehovice, toliko je drugačije i raznolikije što ovoj stazi daje posebnu ljepotu i draž.
    Mnogo je ovakvih lijepih vrhova u riječkom zaleđu koji se ne ...

  • Lastoni di Formin (Ponta dei Lastoi)

    Ponedjeljak, 22. oktobra 2018.
    Lastoni di Firmin
    ili Ladinski- Lastoi de Forminu je planinski masiv dio grupe Croda da Lago – Cernera, koji s najvišim vrhom Ponta dei Lastoi dosežu maksimalnu visinu 2657 m. Nalazi se na graničnom grebenu između Cortine d'Ampezzo i općina San Vito di Cadore u istočnim Dolomitima. Pruža se u smjeru istok – zapad između skupine Croda da Lago i prijevoja Passo Giau (2236 m), jednim od najviših cestovnih prolaza Dolomita. Croda da Lago,  je jedan  od devet planinskih sustava Dolomita koji su priznati kao UNESCO SVJETSKA BAŠTINA i zahtijevaju najbolju brigu i poštovanje. 

    Impozantna i visoka 350 m sjeverna stijena dugog grebena okomito se izdiže iznad livada i šumskog pojasa bora i ariša iznad ceste koja spaja Cortinu i passo Giau, stvarajući na taj način iznenađujuće lijepi kontrast. Na ovoj zapadnoj i atraktivnoj strani nalazi se veliki broj alpinističkih smjerova i penjališta u dolomitskom stilu. Nasuprot ...

  • Uspon na Pliš i Grmadu od sela Laze – kružna tura

    Srijeda, 18. listopada 2017.

    Vrh Pliš s nadmorskom visinom 933 m nalazi se na manjem širokom grebenu koji se proteže u smjeru Jugoistok – sjeverozapad u dužini 3 km -  od vrha Kukulj  pa sve do Malog Liščića. Greben se izdiže iznad naselja Laze i Lisca u blizine granice između Hrvatske i Slovenije. Na planinarskom putu koji prolazi ovim grebenom nalaze se 3 vrha - Kukulj (814 m), Pliš (933 m) i Grmada (940 m). Greben je uglavnom travnat - prošaran niskim raslinjem, a vrhovi su prekriveni kamenjarom, osobito Grmada.

     

     

     

     

     

  • Mala Mojstrovka_Grebenec - Pocarska smer

    Nedjelja, 14. oktobra 2018.
    Mojstrovka
     je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2332 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

    Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2332 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara i strmih litica i više alpinističkih smjerova.

    Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

  • Mala Mojstrovka – alpinistički smjer Severna raz

    Petak. 12. oktobra 2018.
    Mojstrovka
     je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2332 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

    Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2332 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara i strmih litica i više alpinističkih smjerova.

    Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

  • Medvodje_Planina Spodnja Dolga Njiva_Košutnikov Turn _Medvodje

    Petak, 21. rujna 2018.
    Košutnikov Turn
    s nadmorskom visinom 2133 m najviši je vrh na grebenu Košute. Naime, planinski lanac Karavanke proteže se u dužini 120 km u smjeru zapad – istok, a u sklopu njega na središnjem dijelu nalazi se „greben Košute“ u dužini 10 km. Proteže se od prolaza Ljubelj u nizu

    nekoliko značajnih vrhova: Velikog vrha, preko Malog i Velikog Kladiva, Tegoške gore, Užnika, Košutnikova turna, na Tolstu Košutu, i dalje prema nižim vrhovima do planšarije Kofce. To je ujedno i granica između Slovenije i Austrije. Karakteristično je za ovaj greben da se sa slovenske strane južne travnate padine strmo i terasasto spuštaju do brojnih gorskih brežuljaka i pašnjaka na visini i iznad 1500 m, dok je sjeverna austrijska strana strma i kamenita, čije se stijene  gotovo okomito spuštaju do kosih padina prekrivene šumskim raslinjem. Stoga, sa sjeverne strane postoje mnoga penjališta s lijepim i vrlo teškim ...

  • Hinterbichl-Johannishütte-Defreggerhaus-Großvenediger-Defreggerhaus-Johannishütte

    Ponedjeljak, 10. rujna 2018.

    Već se duže vrijeme u našim međusobnim razgovorima provlačila  ideja o odlaska na Großvenediger. Bolje reći, ideja je sazrela nakon višekratnog odlaska u Ötztalske Alpe i penjanja ledenjačkih vrhova iznad 3500 m. Naime, Jure je imao jednu vrlo izazovnu i zanimljivu ideju i predložio mi da je zajedno ostvarimo – ove godine popeti se na 10 najviših vrhova u Austriji. Ta ideja mi nije bila strana pa sam je objeručke prihvatio, napraviti tih 10 najviših vrhova, među njima bio je i  Großvenediger. Konačno, došao je i taj dan da se popnemo  i na taj vrh.

  • Öetztal Alpe - Martin Busch Hütte -Fineilspitze-Rifugio Bella Vista

    Subota, 11. kolovoza 2018
    Fineilspitze (talijanski „Punta di Finale“) s nadmorskom visinom od 3514  metara nalazi se u Schnalskammu - glavnom grebenu na jugu Öetztal Alpa na državnoj granici između austrijske pokrajine Tirol i talijanske provincije Južni Tirol. Taj grebenski lanac pruža se od istoka prema zapadu.

    Sa zapadne i sjeverne strane okružen je ledenjakom Hochjochferner, koji se prostire gotovo do samog vrha. Vrh Fineilspitze ima oblik piramide s posebno izraženim sjeveroistočnim i jugozapadnim grebenom. S jugoistočne strane odvojen je dolinom Niedertal, sa sjeverozapadne strane dolinom Rofental. Zbog svoje visine i geografskog položaja, pogledi s vrha su neograničeni na sve strane.
    Ovaj vrh značajan je i po tome, što se u njegovom podnožju s jugoistočne strane nalazi  spomenik - Ötzi Fundstalle (Ötzi ili ledeni čovjek – 3210 m) gdje je pronađena glečerska mumija iz bakrenog doba stara 5300 godina. Prvi uspon na ovaj vrh zabilježen je 08. rujna 1865. – (Franz Senn, Cyprian Granbichler i Josef Gstrein).

  • Hintere Schwärze od planinarskodg doma Martin Busch Hute

    Srijeda, 08. kolovoza 2018.

    Hintere Schwärze (Talijanski Cima Nera) s nadmorskom visinom od 3628  metara  je četvrti najviši vrh u Ötztal Alpam. Nalazi se na glavnom grebenu u Schnalskammu  – grebenu na jugu Ötztal Alpam točno na državnoj granici između austrijske pokrajine Tirol i talijanske provincije Južni Tirol. Hintere Schwärze nalazi se u trokutu vrhova koji ga okružuju: sjeverno Mutmalspitze (3522 m), istočno Roßbergjoch (3400 m) i jugozapadno Marzellspitze (3522 m).

    Vrh je okružen ledenjacima – na sjeveroistoku leži Schalfferner, na jugu Roßbergfernera, koji se smanjuje zbog globalnog zatopljenja, a na sjeverozapadu Marzellferner. Padine koje se spuštaju prema južnome tirolskom dijelu su dio Parka prirode Texelgruppe.

  • Uspon na Kreuzspitze (3455 m) – od doma Martin Busch Hütte

    Petak, 10. kolovoza 2018.

    Kreuzspitze s nadmorskom visinom (3455 m) nalazi se u Schnalskamm skupini Ötztal Alpa, odvojen od glavnog grebena prema jugoistoku. To je zapravo manji zaseban greben „Kreuzkamm“ koji se pruža u smjeru jugoistok – sjeverozapad u dužini 10 km. Jugoistočno od Venta odvojen je dolinom Niedertal, dok je sa sjeverozapadne strane odvojen dolinom Rofental sve do podnožja ledenjaka Hochjochferner podno vrha Fineilspitze. To je najviši vrh na grebenu i općenito, spada u grupu najviših vrhova u  Ötztal Alpama.  Južno od vrha Kreuzspitze nalaze se još 2 vrha viša od 2400 m, to su: Talleitspitze (3406 m), te Hörnie  s istom nadmorskom visinom (3406 m) iznad Venta. Prema sjeveru ima nekolika značajnijih vrhova iznad 3000 m, to su: Kreuzkogel (3338 m), Sennkogel (3396 m), Saykogel/Sikgel (3355 m).

  • Kanin – uspon na vrh Žrd-(Monte Sart)

    Srijeda, 01. kolovoza 2018.
    Žrd
    s nadmorskom visinom od 2324 m, nalazi se na sjeverozapadnom dijelu grebenskog lanca Kanin. To je usamljeni i izdvojeni vrh od ostalih vrhova Kanin grupe. To je izduženi devet kilometarski greben smješten između doline Reklanice (talijanski Val Raccolana) i Rezie (Val Resia). S južna strane iznad Rezie se dižu visoke 1800 m strme travnate padine. Podnožje tih padina je isprepleteno višebrojnim ostacima pastirskih staza, po kojima  prolazi visoki Resianski put/Alta Via Resiana.

    Posebno je veličanstven pogled na  stijene sjeverne padine koja se okomito diže iznad doline Reklanica/Val Raccolana. Žrd je zapravo greben s dva vrha. Na jugozapadnoj strani je manji vrh, Slovenci ga nazivaju Senožeče ili Rdeča peč, talijanski naziv je Quota ili Monte Sart Basso (2319 m). Na sjeverozapadnoj strani je vrh Žrd viši samo 5 m.

  • ÖTZTAL ALPE – Martin Busch Hütte - Ötzi Fundstalle (Spomenik Ötzi-Ledeni čovjek) - Martin Busch Hütte - Vent

    Srijeda, 11. srpnja 2018.

    Ötzi ili ledeni čovjek, je glečerska mumija iz bakrenog doma, koji je, zahvaljujući izvanrednim okolnostima, sačuvana do danas. Živio je prije oko 5300 godina, pronađen je u rujnu 1991. kada je dvoje alpinista u blizini Similaunskog Ledenjaka u Otzalskim Alpama, u južnom Tirolu na granici Austrije i Italije, otkrilo njegovo mrtvo tijelo na visini  od 3210 m. U početku se pretpostavljalo da je riječ o nesretnom alpinistu, ali je kasnije utvrđeno da je to arheološki nalaz. Četiri dana nakon pronalaska, Austrijanci su tijelo premjestili na sveučilište u Innsbrucku sa svim drugim pronađenim predmetima. Obzirom da je pronađen u Ötztal Alpama po tome dobiva popularni nadimak Ötzi ili Ledeni čovjek. Preciznim mjerenjem, kasnije je utvrđeno da je ležao 90 m unutar Italije, pa je 1998. prenesen u Muzej u Bolzano. 

  • Vent-Rofen-vrh Saykogel-Martin-Busch Hütte

    Ponedjeljak, 09.07.2018.

    Planina Saykogel (također Seikogel) sa istoimenim vrhom od 3360 m nadmorske visine, spominje se i druga visina od 3355 m, nalazi se na području Kreuzkamm između vrhova Fineilspitze i Kreuzspitze, nasuprot grebena Mercellkamma u Ötztal Alpama . Uspon na ovaj vrh nije težak, u koliko je bez snijega a predstavlja vrlo lijepu visoko-gorsku turu.

    Na vrh Saykogel može se popeti istočnom stranom od sela Vent preko pl. doma Martin-Busch-Hütte ili zapadnom stranom od Venta preko sela Rofen i pl. doma Hochjoch-hospize. Uspon na Saykogel u zimskim - snježnim uvjetima vrlo je zahtjevan. Vrh je dostupan bez snijega u ljetnom periodu i početkom jeseni. U koliko se izvodi u jednom danu zahtjeva dobru fizičku pripremljenost zbog dužine puta. U većini slučajeva uspon na ovaj vrh izvodi se u 2 dana (ležerno).

  • AUSTRIJA_ÖTZTAL ALPE – URKUNDKLM (3143 m) Breslauer Hütte-Urkundkolm-Rofen-Vent-Martin Busch Hütte

    Nedjelja, 24. lipnja 2018.

    Urkundkolm sa svojom nadmorskom visinom od 3134 m ne strši i nije dominantan vrh, jer se nalazi u neposrednoj blizini većih tritisućnjaka. Za njega se s pravom može reći da je to grebenski vrh, jer od njegova vrha produžava greben  do Ötztaler Urkund vrha s visinom od 3554 m. Unatoč tome, ovaj vrh je dobro posjećen i cijenjen u planinarskom smislu. Planinarski dom Breslauer Hütte smješten je na južnoj padini planine  podno vrha na nadmorskoj visini od 2844 m, stoga, gotovo svi planinari koji posjećuju ovaj dom naprave rekreativni izlet na ovaj vrh. Za uspon od doma na vrh potrebno je 1 h laganog hoda, gdje se savladava visinska razlika  okvirno 300 m. Sam vrh je smješten na kamenitom grebenu, a označen je velikim križem. Vidici s ovog vrha podjednako su lijepi kao i s ostalih vrhova koji ga okružuju.

  • Od doma Breslauer Hütte - preko ledenjakTaschach - uspon na vrh Wildspitze 3774 m

    Wildspitze (3774 m),

    je najviši vrh Ötztalskih Alpa u sjevernom Tirolu, a druga planina po visini u Austriji (nakon Grossglocknera 3798 m), a četvrti vrh po posjećenosti u Alpama. Nalazi se na jednom od grana koja se od glavnog lanca odvaja prema sjeveroistoku na Bijelom grebenu - Weisskamm grebenu (WhiteCrest). Južne i istočne padine planine Wildspitze izdižu se iznad dolina Venter i Ötztal. Zapadna i sjeverna strana ove planine završava u dolini Pitztal. Na sjevernoj strani je glečer Taschachferner ulazi u dolinu Pitztal, na jugozapadnoj strani je glečer Mitterkar, dok se na istok prostire Rofenkarferneru u dolinu Venter.

  • ÖTZTAL ALPE – Wildes Mannle od naselja Vent

    Petak, 22. lipnja 2018.

    Wildes Mannle – (Divlja ruža 3023 m) nalazi se u okrugu Imst u Tirolu, dio je Ötztal Alpa.  Uzdiže se iznad naselja Vent, jugoistočno od Wildspitze (3774 m drugi vrh po visini u Austriji – nakon Grossglocknera). Naselje Vent je poznato tradicionalno alpsko planinsko selo s dugom poviješću. Nalazi se na nadmorskoj visini 1900 m. Ovo selo je polazište za mnogobrojne pješačke staze koje vode do mnogobrojnih planinarskih domova i koliba, savršene su za lagane planinarske izlete i ugodne šetnje. Pored toga, za one zahtjevnije, željnih izazova, tu su mnogobrojna alpska odredišta za višednevne planinarske ture, kao što su planine: Wildspitze, Similaun, Hintere  Schwärze, Weisskugel… i još mnogih drugih.

  • Pl. sklonište Vrutak – Kruna – Velika Kapa – Pl. dom Rapta

    Ponedjeljak, 04. lipnja 2018.
    VELIKA KAPA
    s nadmorskom visinom 2004 m najviši je vrh konjičke Bjelašnice i prekrasnog grebena, s pogledima na  najatraktivnije vrhove centralnog Prenja i okolnih planina, do dolina Tisovice, Rapte, ali i prema dolini Bijele sve do Konjica i dalje. Posebice je upečatljiv pogled na Osobac s druge strane doline, na sjevernu stijenu Otiša i Zelene Glave, te na tandem kamenitih šiljaka Vjetreno brdo i Lupoglav sasvim južno. U neposrednoj blizini lijepo se vidi Crnoglav, Kantar i kraška uvala Zakantar.

    To je ujedno i posljednji viši vrh od 2000 m, a koji se nalazi na sjeveroistočnom dijelu Prenja. Izdiže se iznad doline Tisovica, otprilike na pola puta između PD Rapta i PS Vrutka.

  • PRENJ_Pl. skl. Vrutak – vrh Lupoglav - Pl. skl. Vrutak

    Nedjelja, 03. lipnja 2018.
    PRENJ
    je visoki planinski masiv u sjevernom dijelu Hercegovine, počinje od mjesta Glavatičeva na Neretvi, proteže se sve do Bijelog polja kod Mostara. Na rubovima planinskog područja nalazi se više prirodnih i umjetnih jezera kao što je Boračko jezero (prirodno) te umjetna jezera na rijeci Neretvi: Jablaničko, Grabovičko i jezero Salakovac. Prenj se može podijeliti na 4 osnovne cjeline:

    Sjeveroistočni Prenj: Borašnica (Osobac, 2024 m), Konjička Bjelašnica (Kruna i Velika Kapa, 2004)
    Jugozapadni Prenj: Glavni greben: Botini (2015 m) - Vjetrena brda (Erač, 2076 m) - Lupoglav (2102 m) - Herač (2046 m) - Galić (2035 m) - Otiš (2098 m) - Zelena glava (2155 m). 
    Zapadni-sjeverozapadni Prenj: Sjeverozapadni greben najvišeg planinskog dijela Prenja čine: Kantar - Veliko brdo - Vidovo (1451 m) - Veliki Prenj (odn. Has, 1916 m) - Cvitina-Cetina (1992 m).
    Jugoistočni Prenj : Sivadije (1967 m).

    Među prenjskim vrhovima nalazi se nekoliko visoko planinskih dolina i uvala na visinama iznad 1000 metara. To su: Tisovica, Vlasni dô ...

  • FERRATA OSOBAC - PRENJ

    Subota, 02. lipnja 2018.
    Pren
    j je najljepša planina u BiH_u, a poznat je kao „Bosanski Himalaji“. Upravo geomorfološke specifičnosti su osnovni atributi koji čine Prenj najljepšom planinom BiH-a.  Prenj je mozaik raznolikih oblika reljefa, kao što su: visoravni, zaravni, poljane, zaobljeni, zupčasti, vitki, pločasti grebeni, planinski lanci, okomite stijene, kanjoni, klisure, duge kotline, vrtače i jame… i niz drugih oblika koji se mogu naći samo na planini Prenj. Stoga, svi istraživači, alpinisti, planinari, rekreativci, bilo domaći ili strani, koji su bar jednom posjetili ovu planinu, nepodijeljenog su mišljenja o Prenju. Ne samo da je najljepša i najatraktivnija planina zbog svog visokog planinskog reljefa, nego i zbog svog specifičnog dolomitskog krša, zbog svog mikro reljefa (škrape, vrtače, žljebovi…), zbog specifičnog hidrološkog podzemlja, te zbog svojih 11 vrhova iznad 2000 metara nadmorske visine. Zbog svega navedenog, postoje  čvrsti osnovi da se Prenj, Čvrsnica i Čabulja proglase Nacionalnim parkom prirode BiH_a ...