• BIH I CRNA GORA_Izlet i planinarenje od 22. 06. do 28. 06.2012. godine

    Petak, 22.lipnja 2012.
    Na putu preko Mostara i Sarajeva do Tjentišta

    PD Knezgrad iz Lovrana, tradicionalno, svake godine, organizira jedan veći izlet, odnosno planinarenje u jednu od susjednih zemlja ili država. Tako, i ove godine,  organiziran je 7 dnevni izlet u BiH i Crnu Goru u razdoblju 22. do 28. lipnja, 2012. godine. Za planinarenje i izlet prijavilo se 29 planinara i planinarki. Dogovoren je polazak 22. 06. 2012 u 24h i 10 minuta sa lovranskog mula.
    Voditelj i organizator izleta je Arijana u suradnji a agencijom „Neviđeno“_Žabljak iz Crne Gore. Izlet je protekao u dobroj organizaciji bez problema i poteškoća, stoga, Ariana moje čestitke. Noćna vožnja je protekla u smijehu, muzici, šali. Rijetko tko da je spavao, više se kunjalo nego spavalo,uz nekoliko kraćih stajanja radi ćik i piš pauza i osvježenja. Pored nas planinara, moram, spomenuti i našeg vozača Ivu Vidovića, koja nas je sigurno ...

  • Rafting na rijeci Neretvi

    Utorak, 25. lipnja 2013.
    Četvrti dan našeg izleta i planinarenja u Bosni i Hercegovini previđen je za posjet muzeju „Bitka za ranjenike na Neretvi“ u Jablanici, rafting na rijeci Neretvi, posjet gradu Konjic, te povratak do hotela „Snježna kuća“ na Rujištu. U pratnji sa našim rafting vodičima Arminom Bošuićem i Emirom Alajbegovićem iz GSS jedinice Mostar u 9 h i 30 minuta stižemo u Jablanicu i po predviđenom planu posjet muzeju. Prije ulaska u muzej, pred nama na Neretvi ostaci legendarnog srušenog mosta za vrijeme Drugog svjetskog rata. Nekoliko fotografija sa rijeke Neretve i iz Muzeja

  • Samarske stijene_ južna skupina

    Nedjelja, 17. lipnja, 2012.
    Uspon na Samarske stijene_ južna skupina.

    Samarske stijene su strogi rezervat prirode i uz Bijele stijene te Rožanske i Hajdučke kukove spadaju u najzaštićenije područje u Hrvatskoj. Bijele i Samarske stijene nalaze se u središnjem dijelu Velike Kapele a prostiru se na području tri županije: Karlovačke, Primorsko-goranske i Ličko senjske. Zahvaljujući jedinstvenom geomorfološkom fenomenu jedno su od najatraktivnijih planinarskih odredišta. Zahvaljujući Planinarskom društvu „Bijele stijene“ iz Mrkoplja, kroz Samarske stijene trasiran je Mrkopaljski planinarski put (MPP) koji je od 1. 7. 1990. otvoren za planinare i posjetitelje. Sastoji se od dva djela: Sjeverne i Južne skupine. Svaka skupina ima četiri kontrolne točke.

    Budući da smo pohodili Bijele stijene i Samarske stijene sjevernu skupinu, došlo je vrijeme za uspon i na južnu skupinu Bijelih stijena, tako, da to zaokružimo u jednu cjelinu.

  • Podkilavac - Mudna dol - dom Hahlić - Čunina glava - Podkilavac

    Četvrtak, 14. lipnja 2012.
    Već duže vrijeme Sandro je doplovio doma u Iku. Voli prirodu i planinarenje i jedva čeka da krene u planine. U potrazi za atraktivnim usponom odabrali smo područje tvz. Grobničke Alpe, a u njima najatraktivniju i najtežu rutu Podkilavac_ Mudna  dol_dom Hahlić, te povratak preko Kolci. Ekipa u sastavu Zoran Šarin, Sandro Miljević, Fedor Nalis i ja, Mirko Bjelan. Okupljanje i prvo ispijanje kave u Iki 8 h. Do polazne točke u Podkilavcu dolazimo u 9 h i 22 minute.
    Podkilavac je mjesto u zaleđu Rijeka udaljeno 20 km. Na kraj sela parkiramo auto pored mosta i suhog korita potoka. Tu je i raskrižje putova: Lijevo za Hahlić_Čeka 2 h, Hahlić-Kolci 2,15 min, Hahlić-pod planinu 2 h i 30 min, zatim Obruč i Fratar. Desno:  Mudnu dol, Platak, Crni vrh i Klek.

  • Samarske stijene - Sjeverna skupina

    Četvrtak, 07. lipanja 2012.
    PD Knezgrad iz Lovrana organiziralo je izlet u Gorski Kotar pohod na Bijele i Samarske stijene.Prijavilo se 18 planinara. Prijevoz je organiziran osobnim automobilima.  Krenulo se u 8 h iz Lovrana.Prvo okupljanje je Tuk ispred planinarskog doma. Kako je na sastanku društva rečeno da se pohode Bijele i Samarske stijene,  a želje su bile različite jedni bi htjeli na Bijele Stijene i Vihoraški put, a drugi na Samarske stijene. Tu se razdvajamo u dvije grupe. Prva grupa od 10 članova društva odlučuje se na Bijele, a druga od 8 članova na Samarske stijene Sjeverna skupina. Ja se odlučujem za drugu grupu na Samarske stijene, budući sam prošao Bijele stijene i Vihoraški put, a Samarske nisam.

  • Radna akcija 7-na Babinom skloništu

    Nedjelja, 06. lipnja 2012.
    Na redovnom sastanku našeg PD Knezgrad, dogovoreno je, da se napravi radna akcija koja bi obuhvaćala: Uređenje, čišćenje i promjenu poda u planinarskom skloništu, te uređenje i čišćenje planinarskog puta od planinarskog skloništa do makadamske ceste koja vodi prema Maloj Učki.
    Dogovoreno je okupljalište u Lignju u 9 h, za one koji žele uspon do Babina groba i Planinarskog skloništa, ostali koji to ne mogu ili ne žele mogu doći osobnim automobilima.
    Tradicionalno, na svakoj radnoj akciji okupi se veliki broj planinara i planinarki. Tako, i ovog puta pristiglo je 30 sudionika radne akcije. Na radnu akciju ja sam se odlučio doći automobilom sa Zoranom do Male Učke, a potom pješke do planinarskog skloništa.

    Svi orni za rad ubrzo smo se podijelili u tri grupe. Jedna manja grupa preuzima uređenje i zamjenu poda u skloništu, druga za čišćenje puta, a treća priprema oko hrane i roštilja ...

  • ZEČJAK od prijevoja Veliki Alan-Kita-pl. dom Alan

    Zečjak s nadmorskom visinom 1.622 m je drugi vrh po veličini na Srednjem Velebitu (iza Šatorine). Mnogo je pristupačniji za dolazak na njegov vrh od Šatorine. Nalazi se blizu prijevoja Velikog Alana (1.406 m) i Planinarskog doma (1.305 m)
    Zečjak je prekrasan vrh i lijep vidikovac zbog svog položaja i travnatih padina te lijepog grebenskog puta do njegovog vrha. Vidik je otvoren na Jadransko more i otoke, na vrhove sjevernog i srednjeg Velebita i daleko prema Lici.

     

  • Sviščaki – Snežnik – Sviščaki 2012.

    Nedjelja 22. svibnja 2012.
    Veliki Snežnik
     je najviši vrh Notranjske. Izdiže se iznad prostranih šuma na južnom rubu Slovenije, to je ujedno i najviši izvan alpski vrh. Snežnik je izduženi greben s 2 vrha. Veliki Snežnik s nadmorskom visinom 1796 m i Mali Snežnik s visinom 1694 m. Međusobno su udaljeni 800 m, dijeli ih manji prijevoj.  Snežnik s nadmorskom visinom gotovo 1800 m predstavlja granicu između Jadranskog mora i kontinenta, zato je cijelo područje kako što i samo ime govori, bogato snijegom koji se zadržava sve do svibnja.

  • Izlet u Dalmaciju i uspon na Dinaru – vrh Sinjal od Velike Previje na Duleru

    Nedjelja, 06. svibnja 2012.
    Godinu dana je proteklo otkada planiram uspon na Dinaru sa Ivanom Milićem (Gajom) i Mirkom Jukićem. Konačno došao je i taj dan, kad me Gajo nazvao da je na godišnjem odmoru i da je spreman sa mnom poći na Dinaru. Bez dileme odjurio sam u Knin kako bi ostvario dugo očekivani uspon na Dinaru, tim više što sam prije mjesec dana imao operativni zahvat, vađenje „Alanteze“ ili bolje rečeno vađenje željezarije, pločica i vijaka iz zgloba desne noge-posljedica dvostrukog prijeloma zgloba desne noge na Špiku. U subotu navečer dogovor je pao da se krene u nedjelju u 7 h i 30 minuta džipom  do iznad planinarskog doma na Brezovcu do Velike Previje ispod Samara, budući da je vremenska prognoza bila nepovoljna i da je poslije podne najavljena kiša.
    Ovaj planinarski izlet je kombinacija mora i planina. Ishodište pohoda je selo Vrpolje (300 m). Krenulo se točno ...

  • Senj - Senjska draga pl. kuća Sijaset- Nehaj kula

    Subota, 3. studeni 2012.
    Senjska draga
    je duboka dolina zatvorena brdima. Pruža se u smjeru Istok-Jugoistok. Omeđena je s jugozapadne strane brdom Trbušnjak, s istoka Senjskim bilom, sa sjevera Orlovim gnijezdom i Štrmcem. Od mora do vrha prijevoja Vratnik prolazi cesta koja je najvažnija poveznica Senja sa zaleđem. U smjeru pružanja Drage na mnogim mjestima su izvorišta vode. Upravo zbog geološkog sastava tla, izvora vode i ceste koja tu prolazi na položenim stranama nikla su naselja koja i danas postoje: Matešići, Sv. Križ sa župnom crkvom Sv. Križa i ostacima opatije iz XII st., Donji i Gornji Lopci i Majorija.

  • Zimski uspon na Orjak od Opatije

    Nedjelja, 19. prosinca 2011.
    PD Knezgrad organizirao je jednodnevni kraći izlet na manje poznate vrhove na Učki iznad Opatije. Ovog puta odabran je vrh Orjak. Okupljamo se na parkiralištu kod Brubnjaka na Novoj cesti u Opatiji, od kuda je i polazišna točka za ovaj pohod na Orljak ili Orjak. Oba naziva se koriste. Na službenoj karti Državne geodetske uprave Hrvatske stoji naziv Orjak, stoga ću koristiti taj službeni naziv  za ovaj vrh “Orjak“. Na odredište je došlo 9 članova Društva, a deseti član Alen pridružit će se u Zatki. Ekipa u sastavu: Ariana, Adriano, Lili, Lori, Martina, Roberta, Dean, Silvano i moja malenkost.

  • Uspon na Špik od koče Krnica i moja osobna tragedija

    Dugo vremena bio sam u dilemi dali želim ovaj blog  napisati, kako i što napisati o svojoj osobnoj tragediji, koja se  dogodila na izletu u Sloveniji_Julijske Alpe i usponu na Špik. Kao što sam napisao u prethodnom blogu, tragedija se dogodila 13. srpnja 2011. prilikom pada i dvostrukog prijeloma zgloba desne noge na spustu sa Špika, 108 metra ispod samog vrha na početku sipara ili melišča kako to slovenci kažu. Tom prilikom sam napisao da je moje planinarenje u fizičkom smislu završeno do konca ove 2011 godine.

     No, međutim, prevario sam se. Sada shvaćam da prijelom zgloba i oporavak nije tako jednostavan i brz kako sam tada zamišljao i da moje planinarenje može započeti najranije nakon godinu dana, a to znači najprije polovinom iduće 2012 godine.

    Četiri mjeseca su protekla od trenutka pada i mog oporavka nakon rehabilitacije. Konačno, odbacio sam štake i počeo hodati bez pomagala. To je bio ...

  • Uspon na Vitošu - Crni Vrh – Kružna tura: Pl. dom Aleko – Crni Vrh – Pl. dom Aleko

    Petak, 24. lipnja 2011
    Vitoša
     je planinski masiv, dug 19 km, a širok 17 km. Najviša točka planine je Crni Vrh s nadmorskom visinom (2290 m). Na planini je 10 vrhova preko 2000 m visine. Nalazi se na periferiji Sofije, glavnog grada Bugarske.
    Vitoša je jedan od simbola Sofije i najbliže mjestu za planinarenje, alpinizam i skijanje. Planina je lako dostupna. Vitoša ima obrise ogromne kupole. Područje planine uključuje Park prirode Vitoša, koji obuhvaća najpoznatije i najposjećenije dijelove planine. U podnožju Vitoše su mineralni izvori.

    Vitoša je najstariji park prirode na Balkanu. Planina je nastala kao rezultat vulkanske aktivnosti, te se nakon toga u obliku polaganih boranja od granitnih slojeva stijena postupno podizala na tom području. (izvor Wikipedia)

     

  • Uspon na Maljovicu

    Utorak, 21. lipnja 2011.
    Vrh Maljovica
     nalazi se na sjeverozapadnom dijelu planine Rila  u jugozapadnoj Bugarskoj.  Visok je 2.729 m i jedna je od najpopularnijih turističkih regija na planini. Sjeverne i istočne padine Maljevice su strme i gotovo nepristupačne, dok su južne i jugozapadne padine blaže i pristupačnije. Maljovica je koljevka bugarskog penjanja i planinarenja. Prve organizirane ekspedicije izveli su turisti iz grada Samokova 1921–22. Impozantni sjeverni zid vrha prvi su put popeli1938. Konstantin Savadzhiev i Georgi Stoimenov (oko 200 m, stupanj UIAA V +).  

    To je bio najveći uspjeh bugarskih penjača za svoje vrijeme i smatra se datumom rođenja bugarskog alpinizma. Sjeverno od vrha nalaze se 3 Maljovačka jezera, dok su 3 Elenska jezera  na jugoistočnoj strani planine. (Izvor Wikipedia)

  • USPON NA VIHREN – kružna tura: Parkiralište – pl. dom Vihren – vrh Vihren – dom Vihren – parkirališ

    Srijeda, 22. lipnja 2011.
    Vihren
    je smješten u sjevernom dijelu Pirina, na glavnom grebenu planine između vrhova Kutelo (2.908 m) sjeverozapadno i Hvoynati Vrh (2.635 m) na jugoistoku. Povezana je s ta dva vrha preko sedla Premkata (2.610 m) na sjeveru i Kabata (2.535 m) na jugu.  Vrh se nalazi između doline rijeka Vlahina reka na zapadu i Banderice odvoda na istoku.  Vohren s nadmorskom visinom (2914 m)  najviši je vrh planine Pirin, drugi u Bugarskoj, a treći po veličini na Balkanu. 

     

     

  • Beli Iskar- šetnja Eko stazom

    Ponedjeljak. 20. jula 2011.

    U jutarnjim satima odlazimo posjetiti Manastir_Hram rođenja Bogorodice (Belbova crkva).

     

  • Uspon na Musalu – Ruta: Jastrebac – dom Musala – vrh Musala - Jastrebac

    Nedjelja. 19. jula 2011.
    Uspon na Musalu  (2925 m)
    , najviši vrh u Bugarskoj i na Balkanu na planini RILA (ujedno istoimeni nacionalni park), nalazi se u jugozapadnom dijelu Bugarske udaljena 80 kn od Sofije. Ime potiče od Musa Allaha ( planina Allaha) iz doba dok je Bugarska bila pod turskom vlasti.

    Planina Rila je dobila ime po tračkoj riječi koja znači „prepuna vode“ s obzirom da ima dvjestotinjak  jezera i izvora vruće vode. Ispod samog vrha Musala smješteno je tzv. Ledeno jezero (najviše balkansko jezero na 2709m nadmorske visine), a posebno je atraktivno sedam rilskih jezera smještenih u sjeverozapadnom dijelu Rile, koja u našem programu planinarenja nisu obuhvaćena ovog puta (šteta).
    Uspon na Musalu moguć je iz više pravaca. Sa istoka dolinom rijeke Marice. Sa južne strane uspon je moguć iz Jakorude i planinarskog doma Grnčar.
    Pravac koji se najviše koristi, te koji smo i mi odabrali je sa sjeverne ...

  • Na putu za Bugarsku i obilazak Sofije

    Petak, 18.lipnja 2011.
    PD Knezgrad iz Lovrana, svake godine, organizira jedan veći izlet, odnosno planinarenje u jednu od susjednih zemalja ili država. Tako, i ove godine, organiziran je 8 dnevni izlet u Bugarsku u razdoblju 17. do 25. lipnja 2011. godine. Za planinarenje i izlet u Bugarsku prijavilo se 37 planinara i planinarki. Dogovoren je polazak u 17 sati sa parkinga pored Hotelijerskog fakulteta u Iki. Noćna vožnja je protekla u smijehu, muzici, šali. Rijetko tko da je spavao, više se kunjalo nego spavalo,uz nekoliko kraćih stajanja radi ćik i p pauza i osvježenja. Pored nas planinara, moram, spomenuti i naša dva vozača koja su nas sigurno odvezli i dovezli žive i zdrave, a koji su nas usput i zabavljali svojim vicevima i anegdotama sa raznih sličnih putovanja. Na žalost cijeli autobus nije to mogao sve čuti, već manji dio koji su sjedili bliže njima. Evo tih junaka ...

  • 14. susret planinara Balkana na Platku

    Subota, 11. lipnja 2011.
    Susret planinara Balkana održava se od 1999. godine. Pokrenuo ga je PD „Pobeda“ iz Beograda, povodom obilježavanja 50. obljetnice društva. Hrvatska, po prvi puta, ove godine organizira 14. susret planinara Balkana. Susret je organiziralo PD „Kamenjak“ iz Rijeke, na Platku od 10 – 12 lipnja, 2011. Susret se organizira na nivou planinarskih društava. Tradicionalno, svaku državu predstavljaju dva do tri društva. Susreti planinara Balkana i danas uspješno njeguju izvorne ideje: podrška i promocija planinarstva, zaštita prirodnih ljepota u gradu domaćina. Stvaranje povoljnih uvjeta za brojne kontakte i dogovore među društvima, jačanje prekogranične suradnje među društvima. Dakle, potpuno u skladu sa Međunarodnom planinarskom organizacijom UIAA, donijeta 15. 10. 1982. godine.

    Na 14. susretu planinara Balkana sudjelovala su slijedeća planinarska društva:

    Pobeda-Beograd, Železničar-Beograd, Kopaonik-Beograd, Gorica-Podgorica, Ljuboten-Tetovo, Kožuf-Gevgelija, Konjuh-Tuzla, Željezara-Zenica, Rilski turist-Samokov, Dubrovnik-iz Dubrovnika, Zmajevac-Vrdnik, Bijele stijene- Mrkopalj, Duga-Rijeka, Učka-Rijeka, Platak-Rijeka, Viškovo-iz Viškovo, Transvezalac-Rijeka, Špićunak-Lokve, Lisina-Matulji, Opatija-iz Opatije i ...

  • Posjet Blogojevgradu i Rilskom manastiru

    Četvrtak, 23. lipnja 2011
    Naš današnji dan predviđen je  za posjetu Blagojevgradu i Rilskom manastiru. Poslije doručka u Banskom, slijedi vožnja autobusom za Blagojevgrad, gdje dolazimo u 9 h i 30 minuta. Za razgledavanje grada predviđeno je samo jedan sat. Blagojevgrad je gospodarski i kulturni centar na jugozapadnom dijelu Bugarske od Sofije udaljen 100 km, blizu granice Grčke, Srbije i Makedonije. Blagojevgrad je sveučilišni centar ove pokrajine u njemu se nalaza dva  velika veleučilišna centra:

    Američko sveučilište i Bugarsko sveučilište Neofit Rilski. Pored toga, u gradu djeluje i poznata povijesna zdravstvena Visoka nacionalna škola Sv. Kirila i Metoda. Grad je prekrasan, pun zelenila, trgova, parkova i fontana. Kroz grad protiče rijeka Bistrica.