• Kugina kuća-Skorpovac-Radlovac-Ograđenica-Štirovača

    Kugina kuća
    U srcu srednjeg Velebita, između Štirovače i Dabarskih kukova nalazi se Kugina kuća.PD „Željezničar“ Gospić 1999. godine dobilo je na upravljanje šumarsku Kuginu kuću i 2000. godine osposobilo je za prihvat planinara. Nalazi se na uzdužnoj velebitskoj makadamskoj cesti koja vodi od Sušnja kroz područje Dabarskih kukova prema Štirovači i Mrkvištu. Kuća ima cisternu, a na putu prema Šatorini 15′ od kuće je nepresušan izvor Težakovac. U kući su tri spavaonice, a sa stražnje strane kuće je ulaz u zimsku sobu koja služi kao otvoreno sklonište kada je kuća zatvorena. Kugina kuća je zamjenska kontrolna točka za Radlovac otkako je napušteno nekadašnje radlovačko planinarsko sklonište. Kuća je otvorena prema najavi. Mjesta za noćenje: 18, u zimskoj sobi 6, na tavanu 50. (izvor PD Željezničar Gospić).

     

     

  • Štirovača - Šatorina - Laktin vrh - Kugina kuća

    Šatorina s nadmorskom visinom (1624 m) najviši je vrhu na Srednjem Velebitu i nalazi se u njegovom središnjem dijel. Obronci Šatorine spuštaju se u duboke šume bukve i smreke. Gornji dio stošca je travnat sa svih strana osim sjeverne strane koji je obrastao gustim patuljastima borovima i klekovinom. Vrh se sastoji od dvije male glave jednake visine. Iz više smjerova Šatorina podsjeća na šator po čemu je i dobila ime.

  • Planinarska koča na Vojah – Vodnikov dom - dom Planika

    1.  dan - Četvrtak, 26. srpnja 2012.
    PD Knezgrad iz Lovrana, tradicionalno svake godine organizira nekoliko društvenih izleta u Sloveniju. Tako i ovog puta organiziran je 3-dnevni izlet u Sloveniju, a kao prioritetni cilj bio je uspon na Triglav, te posjet i obilazak što više planinarskih domova. U sklopu ta 3 dana posjetili smo 9 slijedećih planinarskih domova i to:
    Planinska koča na Vojah (692 m), Vodnikov don na Velom polju (1817 m), dom Planika ispod Triglava 2041 m, Tržaška koča na Doliću 2151 m, Zasavska koča na Prehodavcih (2071 m), Koča 7 Triglavskih jezera (1685 m), sklonište Bregarjevo zavetišče (1620 m), koču na Planini pri Jezeru (1453 m), te Kosijev dom na Vogarju (1050 m). Prijevoz je organiziran sa 4 osobna automobila. Na izlet se prijavilo 15 planinara i planinarki.

  • Na putu od Žabljaka do Lovrana

    Četvrtak, 28. lipnja 2012.
    Sedmi dan našeg izleta i planinarenja u B i H-u i Crnoj Gori predviđen je u jutarnjim satima za posjet Đurđevića mostu  na Tari, od kuda je prekrasan vidikovac na kanjon Tare, zatim zajednički ručak na Pitominama kod obitelji Šibalić. Pakiramo se, napuštamo hotel, smještaj stvari u autobus, zatim slijedi doručak, potom vožnjom autobusom 22 km do Đurđevića mosta na Tari.

    Đurđevića most na Tari je izuzetno graditeljsko djelo moderne arhitekture, simbol kanjona rijeke Tare, izgrađen između sela Budečevica i Trešnjica. Veliki betonsko lučni most projektovao  je jedan od najvećih građevinskih stručnjaka Kraljevine Jugoslavije, ing. Mijat S. Trojanović. Građen je od 1938 do 1940 godine. Kada je dovršen, bio je najveći cestovni most od armiranog betona u Evropi. Dužina mosta iznosi 365 m, ima 5 lukova, a najveći ima raspon 116 m, a visok je 150 m

    U vrijeme Drugog svjetskog rata, da bi spriječili prelazak neprijateljskih ...

  • Uspon na Savin kuk – vrh Kulina

    Srijeda, 27. lipnja 2012
    Savin kuk,
    pored Bobotovog kuka je najpoznatiji i najprepoznatljiviji vrh na Durmitoru, i jedan je od prvih markiranih uspona. Prva markacija postavljena je 1935 godine, vodila je od Crnog jezera, izvora Točak - Mioč poljane, Korita, Savine vode do vrha Savinog kuka. Sam vrh se zove „Kulina“. Savin kuk je jedan  od najposjećenijih vrhova jer se može doći  žičarom  - samo stotinu metara ispod vrha, u neposrednoj blizini izvora Savina voda. 

    Ime Savin Kuk dobilo je po Rastku Nemanjiću. Njegovo duhovno ime bilo je Sava, a proglašen je svecem (sveti Sava). Često je posjećivao Durmitor i Savin Cuk. Kažu da mu je to bio najdraži vrh. Prema legendi, izvor Savina voda (2212 m) nastao je čudom Svetog Save koji je štapom napisao križ na zemlji i voda se pojavila. 

    Svake godine na Ilindan - 2. kolovoza, ljudi se penju na izvor u nadi da će im ...

  • OTOK CRES - Tramuntana: staza Porozina - Beli - Porozina

    Četvrtak, 05. Srpnja, 2012

    OTOK CRES (čakavski Cris, talijan. Cherso, antičko-latinski: Crepsa) smješten na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva - najveći je jadranski otok s površinom od  405,78 km², drugi po dužini 65,5 km poslije Hvara.  Najuži dio otoka širok je svega 2 km, a najširi 12 km. Za razliku od drugih otoka koji se pružaju sjeverozapad – jugoistok, otok Cres se pruža  u smjeru sjever – jug. Obala otoka je razvedena i duga oko 247,7 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istočni dio ovjenčani strmim i surovim stijenama. Najviši vrhovi otoka su Gorice (648 m) i Sis (638 m). Cres karakteriziraju veliki kontrasti između sjevernog submediteranskog dijela s visokim i gustim šumama hrasta medunca, graba, brijesta i kestena i srednjeg i južnog mediteranskog dijela koji obiluje pašnjačkim goletima i gustom makijom.

  • Parkiralište na planini Blato_7 Triglavskih jezera_Zasavska koča na Prehodavcih

    Ponedjeljak, 09. srpnja 2012.
    U okviru PD Knezgrad Lovran, organiziran je izlet u Sloveniju pod nazivom „pohod na Triglavska jezera“. Kako je izlet planiran  početkom tjedna radnim danima, mnogi nisu imali mogućnost sudjelovati na ovom izletu zbog radnih obveza. Stoga, prijavilo se samo 7 sudionika. Ekipa u sastavu: Nevia, Desa, Nives, Zoran, Zdrave, Fedor i ja.

  • Uspon na Prutaš ruta: Todorov Do – Prutaš – Dobri dol

    Ponedjeljak, 25.lipnja 2012.
    Autobusnom vožnjom od hotela Bjelobor na Žabljaku preko Sedla 20_ak kilometara dolazimo na Todorov do ( 1750 m) od kuda započinjemo uspon na Prutaš.
    Prutaš se smjestio na zapadnom dijelu Durmitorskog masiva sa nadmorskom visinom (2393 m) spada među najviše vrhove Durmitora. Za njega se može reći da je jedinstven i poseban vrh. Sa njegove zapadne strane uzdižu se visoke vertikalne litice naborane, kao snopovi pruta ili šiba, po čemu je, naravno, i dobio ime. U podnožju prostire se sipar do zelenih padina. S druge strane odlikuje se blagim i travnatim padinama prepune cvijeća, što ovoj planini daje posebnost.

    S Todorovog dola krećemo markiranom stazom i to od vrela „Pištet“ i korita za napajanje blaga. To je najkraći put za uspon na Prutaš. Tu je i malo jezerce ili lokvina sezonskog karaktera, a nešto malo dalje vidi se pastirska koliba. „Todorov do“ je visoravan koja se pruža ...

  • Rafting na rijeci Tari

    Subota, 24. lipnja 2012.
    Rafting na rijeci Tar
    i kroz najdublji kanjon u Evropi predstavlja doživljaj sa kojim se malo koji može usporediti. Tara na svom putu od Komova dugačka je 144 km, a nastaje od sliva rijeka Opasnice i Veruša, spajajući tok sa Pivom do rijeke Drine. Kanjon je dug 78 km i njegov najdublji dio je 1300 m,  što ovaj kanjon čini drugim u svijetu poslije Kolorada u SAD_u. Tara se smatra najljepšom i najbistrijom rijekom u Evropi,stoga, je nazivaju „Suza Evrope“. Posljednjih 18 km ove rijeke, prije nego Piva i Tara postanu Drina najuzbudljiviji je dio raftinga sa oko 20 brzaca i bukova.

    Od mnoštvo osobenosti Tare posebno mjesto zauzimaju njeni bukovi. Huk nekih većih bukova se čuje i na samim ivicama kanjona. Od preko 40 bukova najpoznatiji su Djavolje lazi, Sokolovina, Bijeli kamen, Gornji i Donji tepački buk i dr. Tara je 1977. godine uvrštena ...

  • Uspon na Maglić-Ruta:Dragoš sedlo- Lokva Derenčište- Maglić 2386 m – Trnovačko jezero - Prijevor

    Subota, 23. Lipnja 2012.
    Maglić
    je najviši planinski vrh Bosne i Hercegovine s nadmorskom visinom  2386 m. Nalazi se na državnoj granici na istoku BiH i Crne Gore. Okružen je sa rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom na sjeveroistoku. Maglić je sastavni dio Nacionalnog parka Sutjeska u kome se nalazi jedina preostala prašuma Peručica, strogo zaštićeni rezervat. Planina je obrasla bukovom i crnogoričnom šumom do 1600 m. Iznad te visine je plato s pašnjacima i brojnim grebenima i visovima. Najpoznatije visoravni su Vučevo (s vrhom Crni Vrh), Rujevac, Sniježnica (Snježnica), Prijevor i Mratinjska Gora.  Podnožje planine i sve padine su bogate vodom, s brojnim izvorima od kojih je najizdašniji Carev Do koji nikad ne presušuje. (Izvor Wikipedia).

  • BIH I CRNA GORA_Izlet i planinarenje od 22. 06. do 28. 06.2012. godine

    Petak, 22.lipnja 2012.
    Na putu preko Mostara i Sarajeva do Tjentišta

    PD Knezgrad iz Lovrana, tradicionalno, svake godine, organizira jedan veći izlet, odnosno planinarenje u jednu od susjednih zemlja ili država. Tako, i ove godine,  organiziran je 7 dnevni izlet u BiH i Crnu Goru u razdoblju 22. do 28. lipnja, 2012. godine. Za planinarenje i izlet prijavilo se 29 planinara i planinarki. Dogovoren je polazak 22. 06. 2012 u 24h i 10 minuta sa lovranskog mula.
    Voditelj i organizator izleta je Arijana u suradnji a agencijom „Neviđeno“_Žabljak iz Crne Gore. Izlet je protekao u dobroj organizaciji bez problema i poteškoća, stoga, Ariana moje čestitke. Noćna vožnja je protekla u smijehu, muzici, šali. Rijetko tko da je spavao, više se kunjalo nego spavalo,uz nekoliko kraćih stajanja radi ćik i piš pauza i osvježenja. Pored nas planinara, moram, spomenuti i našeg vozača Ivu Vidovića, koja nas je sigurno ...

  • Rafting na rijeci Neretvi

    Utorak, 25. lipnja 2013.
    Četvrti dan našeg izleta i planinarenja u Bosni i Hercegovini previđen je za posjet muzeju „Bitka za ranjenike na Neretvi“ u Jablanici, rafting na rijeci Neretvi, posjet gradu Konjic, te povratak do hotela „Snježna kuća“ na Rujištu. U pratnji sa našim rafting vodičima Arminom Bošuićem i Emirom Alajbegovićem iz GSS jedinice Mostar u 9 h i 30 minuta stižemo u Jablanicu i po predviđenom planu posjet muzeju. Prije ulaska u muzej, pred nama na Neretvi ostaci legendarnog srušenog mosta za vrijeme Drugog svjetskog rata. Nekoliko fotografija sa rijeke Neretve i iz Muzeja

  • Samarske stijene_ južna skupina

    Nedjelja, 17. lipnja, 2012.
    Uspon na Samarske stijene_ južna skupina.

    Samarske stijene su strogi rezervat prirode i uz Bijele stijene te Rožanske i Hajdučke kukove spadaju u najzaštićenije područje u Hrvatskoj. Bijele i Samarske stijene nalaze se u središnjem dijelu Velike Kapele a prostiru se na području tri županije: Karlovačke, Primorsko-goranske i Ličko senjske. Zahvaljujući jedinstvenom geomorfološkom fenomenu jedno su od najatraktivnijih planinarskih odredišta. Zahvaljujući Planinarskom društvu „Bijele stijene“ iz Mrkoplja, kroz Samarske stijene trasiran je Mrkopaljski planinarski put (MPP) koji je od 1. 7. 1990. otvoren za planinare i posjetitelje. Sastoji se od dva djela: Sjeverne i Južne skupine. Svaka skupina ima četiri kontrolne točke.

    Budući da smo pohodili Bijele stijene i Samarske stijene sjevernu skupinu, došlo je vrijeme za uspon i na južnu skupinu Bijelih stijena, tako, da to zaokružimo u jednu cjelinu.

  • Podkilavac - Mudna dol - dom Hahlić - Čunina glava - Podkilavac

    Četvrtak, 14. lipnja 2012.
    Već duže vrijeme Sandro je doplovio doma u Iku. Voli prirodu i planinarenje i jedva čeka da krene u planine. U potrazi za atraktivnim usponom odabrali smo područje tvz. Grobničke Alpe, a u njima najatraktivniju i najtežu rutu Podkilavac_ Mudna  dol_dom Hahlić, te povratak preko Kolci. Ekipa u sastavu Zoran Šarin, Sandro Miljević, Fedor Nalis i ja, Mirko Bjelan. Okupljanje i prvo ispijanje kave u Iki 8 h. Do polazne točke u Podkilavcu dolazimo u 9 h i 22 minute.
    Podkilavac je mjesto u zaleđu Rijeka udaljeno 20 km. Na kraj sela parkiramo auto pored mosta i suhog korita potoka. Tu je i raskrižje putova: Lijevo za Hahlić_Čeka 2 h, Hahlić-Kolci 2,15 min, Hahlić-pod planinu 2 h i 30 min, zatim Obruč i Fratar. Desno:  Mudnu dol, Platak, Crni vrh i Klek.

  • Samarske stijene - Sjeverna skupina

    Četvrtak, 07. lipanja 2012.
    PD Knezgrad iz Lovrana organiziralo je izlet u Gorski Kotar pohod na Bijele i Samarske stijene.Prijavilo se 18 planinara. Prijevoz je organiziran osobnim automobilima.  Krenulo se u 8 h iz Lovrana.Prvo okupljanje je Tuk ispred planinarskog doma. Kako je na sastanku društva rečeno da se pohode Bijele i Samarske stijene,  a želje su bile različite jedni bi htjeli na Bijele Stijene i Vihoraški put, a drugi na Samarske stijene. Tu se razdvajamo u dvije grupe. Prva grupa od 10 članova društva odlučuje se na Bijele, a druga od 8 članova na Samarske stijene Sjeverna skupina. Ja se odlučujem za drugu grupu na Samarske stijene, budući sam prošao Bijele stijene i Vihoraški put, a Samarske nisam.

  • Radna akcija 7-na Babinom skloništu

    Nedjelja, 06. lipnja 2012.
    Na redovnom sastanku našeg PD Knezgrad, dogovoreno je, da se napravi radna akcija koja bi obuhvaćala: Uređenje, čišćenje i promjenu poda u planinarskom skloništu, te uređenje i čišćenje planinarskog puta od planinarskog skloništa do makadamske ceste koja vodi prema Maloj Učki.
    Dogovoreno je okupljalište u Lignju u 9 h, za one koji žele uspon do Babina groba i Planinarskog skloništa, ostali koji to ne mogu ili ne žele mogu doći osobnim automobilima.
    Tradicionalno, na svakoj radnoj akciji okupi se veliki broj planinara i planinarki. Tako, i ovog puta pristiglo je 30 sudionika radne akcije. Na radnu akciju ja sam se odlučio doći automobilom sa Zoranom do Male Učke, a potom pješke do planinarskog skloništa.

    Svi orni za rad ubrzo smo se podijelili u tri grupe. Jedna manja grupa preuzima uređenje i zamjenu poda u skloništu, druga za čišćenje puta, a treća priprema oko hrane i roštilja ...

  • ZEČJAK od prijevoja Veliki Alan-Kita-pl. dom Alan

    Zečjak s nadmorskom visinom 1.622 m je drugi vrh po veličini na Srednjem Velebitu (iza Šatorine). Mnogo je pristupačniji za dolazak na njegov vrh od Šatorine. Nalazi se blizu prijevoja Velikog Alana (1.406 m) i Planinarskog doma (1.305 m)
    Zečjak je prekrasan vrh i lijep vidikovac zbog svog položaja i travnatih padina te lijepog grebenskog puta do njegovog vrha. Vidik je otvoren na Jadransko more i otoke, na vrhove sjevernog i srednjeg Velebita i daleko prema Lici.

     

  • Sviščaki – Snežnik – Sviščaki 2012.

    Nedjelja 22. svibnja 2012.
    Veliki Snežnik
     je najviši vrh Notranjske. Izdiže se iznad prostranih šuma na južnom rubu Slovenije, to je ujedno i najviši izvan alpski vrh. Snežnik je izduženi greben s 2 vrha. Veliki Snežnik s nadmorskom visinom 1796 m i Mali Snežnik s visinom 1694 m. Međusobno su udaljeni 800 m, dijeli ih manji prijevoj.  Snežnik s nadmorskom visinom gotovo 1800 m predstavlja granicu između Jadranskog mora i kontinenta, zato je cijelo područje kako što i samo ime govori, bogato snijegom koji se zadržava sve do svibnja.

  • Izlet u Dalmaciju i uspon na Dinaru – vrh Sinjal od Velike Previje na Duleru

    Nedjelja, 06. svibnja 2012.
    Godinu dana je proteklo otkada planiram uspon na Dinaru sa Ivanom Milićem (Gajom) i Mirkom Jukićem. Konačno došao je i taj dan, kad me Gajo nazvao da je na godišnjem odmoru i da je spreman sa mnom poći na Dinaru. Bez dileme odjurio sam u Knin kako bi ostvario dugo očekivani uspon na Dinaru, tim više što sam prije mjesec dana imao operativni zahvat, vađenje „Alanteze“ ili bolje rečeno vađenje željezarije, pločica i vijaka iz zgloba desne noge-posljedica dvostrukog prijeloma zgloba desne noge na Špiku. U subotu navečer dogovor je pao da se krene u nedjelju u 7 h i 30 minuta džipom  do iznad planinarskog doma na Brezovcu do Velike Previje ispod Samara, budući da je vremenska prognoza bila nepovoljna i da je poslije podne najavljena kiša.
    Ovaj planinarski izlet je kombinacija mora i planina. Ishodište pohoda je selo Vrpolje (300 m). Krenulo se točno ...

  • Senj - Senjska draga pl. kuća Sijaset- Nehaj kula

    Subota, 3. studeni 2012.
    Senjska draga
    je duboka dolina zatvorena brdima. Pruža se u smjeru Istok-Jugoistok. Omeđena je s jugozapadne strane brdom Trbušnjak, s istoka Senjskim bilom, sa sjevera Orlovim gnijezdom i Štrmcem. Od mora do vrha prijevoja Vratnik prolazi cesta koja je najvažnija poveznica Senja sa zaleđem. U smjeru pružanja Drage na mnogim mjestima su izvorišta vode. Upravo zbog geološkog sastava tla, izvora vode i ceste koja tu prolazi na položenim stranama nikla su naselja koja i danas postoje: Matešići, Sv. Križ sa župnom crkvom Sv. Križa i ostacima opatije iz XII st., Donji i Gornji Lopci i Majorija.