Putopisi

Subota,  29.  prosinca 2012.
Labinski planinarski put (LPP) je linijska obilaznica, koja povezuje najljepše planine Labinštine i južni dio Učke. Proteže se u dužini 40 km od Crne Punte preko Labina, Plomina do Brseča i može se proći lagano u tri jednodnevne etape. Labinski planinarski put (LPP) započinje u Crnoj Punti, sastoji se od 7 kontrolnih točaka: KT1 Crna Punta 0 m, KT2 Skitača, KT3 Oštri 531m, KT4 Labin, KT5 Standar 474m, KT6 Plomin, KT7 Sisol 835 m a završava pristupom u Brseču. Naš cilj je proći 2 dionicu LLP-a od Labina do Plomina, ne držeći se isključivo LPP-a.

Budući da smo pohodili dio Labinskog planinarskog puta 12. Prosinca, 2012, od Labina preko Skitače, do Crne Punte i Brovinja, ovog puta, odlučili smo  nastaviti pohod po LPP od Labina preko Ripende do Plomina. Ekipa u sastavu: Desa, Zdrave, Zoran i ja, Mirko.

Srijeda, 12. prosinca 2012.
Labinski planinarski put (LPP) je linijska obilaznica, koja povezuje najljepše planine Labinštine i južni dio Učke. Proteže se u dužini 40 km od Crne Punte preko Labina , Plomina do Brseča i može se proći lagano u tri jednodnevne etape.
Labinski planinarski put (LPP) započinje u Crnoj Punti, sastoji se od 7 kontrolnih točaka: KT1 Crna Punta 0 m, KT2 Skitača, KT3 Oštri 531m, KT4 Labin, KT5 Standar 474m, KT6 Plomin, KT7 Sisol 835 m a završava pristupom u Brseču.

Bjelolasica,
kao najviša planina nalazi se unutar gorja Velike Kapele u istočnom dijelu Gorskog Kotara. Proteže se u smjeru od sjevera prema jugu u dužini 7 km. Kula je najviši vrh Bjelolasice, ujedno i najviša točka u cijelome Gorskom Kotaru. Ime je dobila po uskome svijetlom hrptu koji se ističe iznad šumskog pojasa osobito kad je pod snijegom. Greben Bjelolasice vapnenačke je građe i nije pretjerano kamenit, više je travnat i bogat raznolikim planinskim biljem i niskim šumskim raslinjem. Padine  su strme a odlikuju se gustim šumama, proplancima i prostranim livadama, a šumski putovi i ceste povezuju ih u jedinstveni šumski mozaik pružajući nezaboravan doživljaj ljubiteljima prirode, pješačenja, biciklizma, skijanja i drugim izletničkim i turističkim aktivnostima. Ovo šumsko područje poznato je prebivalište medvjeda, divlje svinje, vuka, divlje mačke ili risa.  Najviši vrh je Kula s nadmorskom visinom 1534 m, nalazi se na sjevernoj strani, na hrptu prema jugu je niz ...

Drugi dan – nedjelja, 11. studeni 2012, našeg boravka u kutjevačkom kraju predviđen je posjet gradu Kutjevu, upoznavanje sa kulturno povijesnom baštinom, obilazak kutjevačkih podruma, kao i nazočnost ceremonijalu krštenja mošta u mlado vino. Kum pri krštenju mošta u mlado vino je naš gradonačelnik grada Opatije Ivo Dujmić.

Grad Kutjevo, TZ Kutjevo i HPD “Vidim” Kutjevo u subotu i nedjelju, 10. i 11. studenoga, u prigodi Sv. Martina organiziraju 15. tradicionalni izlet za planinare, izletnike i sve ljubitelje vrhunske kutjevačke vinske kapljice. Program je koncipiran tako, da planinari i izletnici imaju mogućnost biranja od 3 pješačke staze s lokalnim vodičima. Ovisno o mogućnostima i fizičkoj spremi bira se kružna staza uz pješačenje od 2 sata, 5 ili 7 sati hoda po gorju Krndije i vinskim cestama kutjevačkog vinogorja. Nakon toga svi dolaze na Trg Graševine gdje se nastavlja obred krštenja mošta. Oni koji ne žele pješačiti, ostaju u Kutjevu ...

PD Knezgrad Lovran, svake godine, u svom godišnjem planu pohoda, neizostavno, organizira pohod zvan „MARTINJE“, tako da svake godine biramo drugo mjesto, odnosno drugi grad. Ove godine  odabrali smo Martinje u Kutjevu. Program izleta organiziran je na slijedeći način: Prvi dan 10. 11. 2012. god, previđen je za planinarenje, a drugi dan Martinje 11.11. 2012, previđen je za „podrumarenje“ i upoznavanje kulturnih i povijesnih vrijednosti grada Kutjeva, kao i nazočnost pri ceremonijalu krštenja mošta u vino.

Prvi dan: Papuk_Velika-Lapjak-Nevoljaš-Jankovac
Subota,10. studeni 2012.

Na pohod Martinje u Kutjevo prijavilo se 40 planinara i planinarki. Sa lovranskog mula krenuli smo u jutarnjim satima (04 h) autobusom sa našim već uhodanim i dobro znanim vozačem Ivom Vidovićem, nama od milja zvanim „Šole“.  Jutarnja vožnja protekla je mirno, više se kunjalo nego spavalo, uz jedno kraće stajanje, radi osvježenja i prve jutarnje kave. U mjesto Veliku dolazimo u 9 h i ...

Općina Lovran i TZ Lovran u svrhu promidžbe turizma, već duže vrijeme organiziraju razne zabavne manifestacije a jedna od njih je i Marunada. Tako se i naše Društvo pridružilo toj inicijativi i svake godine u svoj godišnji plan pohoda obavezno stavlja pohod „ Marunada“. 
Opis Pohoda
PD Knezgrad Lovran svake godine organizira tradicionalni pohod na Učku zvan „MARUNADA“. Ovaj pohod se održava istog dana kada se održava i marunada u Lignju, a to je zadnji vikend u oktobru. Pohod je značajan po tome što ga pohode mnoga planinarska društva iz Hrvatske i inozemstva, („Ivanšćica“ Ivanec; „Zagorske Steze“ Zabok; „Medveščak“ Zagreb; „Nova Gorica“ N.Gorica (SLO); „Cincar“ Livno (BIH); „Mosor“ Split; „Elektroistra“ Pula ...itd. )

Pohode Marunada osmišljavamo tako, da svake godine obilazimo neki drugi vrh u zaleđu Lovrana, na Učki , sa obaveznim besplatnim ručkom na Babinom skloništu, ili na nekom drugom mjestu, ovisno o vremenskim prilikama, te druženje na pučkoj ...

Kako PD Knezgrad nije imalo plan pohoda za vikend, na jutarnjoj subotnjoj kavi u Iki sa Neviom i Zoranom, razmišljamo, kako bi bilo dobro nedjeljni sunčani dan iskoristiti i napraviti nekakav dobar izlet u Istru, ili u bližoj okolici nekakav uspon. Dilema je, dali otići na festival i degustaciju pršuta u Tinjan. Ili  uspon na Osorščicu. Prevladalo je mišljenje da nedjelju iskoristimo za uspona na Osorščicu na otoku Lošinju. Našem izletu pridružili su se Zdrave i Desa.

Ponedjeljak, 08. kolovoz 2012.
Planina Cincar  s najvišim istoimenim vrhom Cincar s nadmorskom visinom (2006 m), nalazi se u jugozapadnoj Bosni i to je najzapadniji Dinarski vrh viši od 2000 m.  Leži na prostranoj visoravni između četiri najveća kraška polja u BiH: na jugozapadu je Livanjsko polje, na jugoistoku Duvanjsko polje, na sjeverozapadu Glamočko polje i na sjeveroistoku Kupreško polje.

Južne i jugozapadne strane obrasle su planinskim pašnjacima, a sjeverne gustom uglavnom crnogoričnom šumom. Visoravni i planinske padine iznad Livanjskog i Glamočkog polja na nadmorskim visinama iznad 1100 m, pa do oko 1300 m, prekrivene su travnatim površinama koje su služile (danas u manjoj mjeri) za ispašu velikog broja ovaca. (Izvor: Dinarsko gorje)

Nedjelja, 07. listopada 2012.
Kamešnica je najistočnija planina Dinarskog lanca uz granicu BiH i Hrvatske. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1856 m), dalje prema sjeverozapadu nižu se nekoliko značajnijih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), te Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m – Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m).

Južni dalmatinski vrhovi na hrvatskoj strani Kamešnice niži su od 1600 m, a najviši je vrh na hrvatskoj strani Glavaš (1308 m). Kamešnica je planina koja očarava svojom pitomošću, ljepotom travnatih ...

Subota, 06. listopada 2012
PD Knezgrad Lovran organiziralo je izlet u Bosnu i Hercegovinu od 06 do 08. listopada 2012., posjet Livnu i uspon na Kamešnicu i Cincar. Vodič izleta Adriano Kosmić. Na izlet se prijavilo 18 planinara i planinarki. Planinarski izlet osmišljen je na sljedeći  način:

Privi dan - 06.10. 2012. - posjet Sinju i Svetištu Gospe Sinjske, zatim dolazak u Livno i upoznavanje grada i starogradske jezgre.

Drugi dan -  07.10.2012. - predviđen za uspon na Kamešnicu – vrh Konj i

Treći dan -  08.10. 2012 predviđen je za uspon na Cincar.

 

Utorak, 10. srpnja 2012.
Drugog dana boravka na Triglavskim jezerima predviđena je slijedeća tura:

Zasavska koča na Prehodavcih, preko Vrški do prijevoja Vrata, dalje grebenom prema Velikoj i Maloj Zelnarici, Velikoj i Maloj Tičarici, zatim preko Štapce i Ovčarije na Viševnik do Bregarjevog zavetišča dalje do koče na Planini pri Jezeru, te silazak do parkirališta na planini Blato. Nakon jutarnje higijene i pojačanog  doručka u 6 h, kojeg smo dogovorili dan ranije sa domarom, spust  započinjemo u 7 h.

Utorak, 16. rujna 2012.

Planjava s nadmorskom visinom 2392 m je najviši vrh istočnog djela Kamniško – Savinjskih Alpa, koji je prema istoku dugim grebenom preko Škarja spojen s Ojstricom. Južna strana je kombinacija travnate – stjenovite padine, koje se strmo spuštaju u Repov kot. Sa sjeverne strane stjenovite padine strmoglavo se spuštaju gotovo 1000 m u Logarsku dolinu, a prema zapadu  do Kamiiškog sedla.

 

Ponedjeljak, 15. rujna 2012.
Dana, 15 i 16. rujna 2012. organiziran je izlet u Sloveniju u Kamniške Alpe, uspon na Ojstricu i na Planjavu. Dva dana prije izleta pao je snijeg u Alpama, pa je većina planinara od ovog izleta odustalo. Na pohod se odlučio samo Zoran Šarin i ja.
Cilj prvog dana 15. 09. 2012. je uspon na Ojstricu slijedećom rutom: planina Podvežak - Kocbekov dom na Korošice - Ojstrica - Mala Ojstrica - Kocbekov dom.

Utorak, 28. kolovoza 2012.
Mangart, s nadmorskom visinom 2679 m četvrti najviši vrh Slovenije. Nalazi se na zapadnom dijelu Julijskih Alpa. Mangart je također i naziv za planinski lanac koji sačinjava Veliki Mangart 2679 m, Koritniški mali Mangart 2333 m, Rateški mali Mangart 2289 m i V koncu Špica 2350 m, koji odvaja dolinu Koritnice od Mangartske doline. Na sjevernoj strani u Mangartskoj dolini nalaze se dva jezera: Donje i Gornje Belopeško jezero na talijanskoj strani. Na južnoj strani Mangarta izvire rijeka Koritnica i čini dolinu zvanu Loška Koritnica. Obronci Mangarta na južnoj strani uzdižu se 2000 m iznad doline Koritnice, dok na talijanskoj sjevernoj strani stijene dosežu visinu 1300 m.

Utorak, 26. lipnja 2012.
Bobotov Kuk (2523 m) predstavlja najviši vrh  Durmitora a ujedno je i najviši vrh Crne Gore. Bobotov kuk zajedno sa vrhovima Bezimeni Vrh (2487 m) i Đevojka (Soa, 2440 m) sačinjava najviše stijene Durmitora zvane Soa Nebeska, što u prijevodu znači “Podupirač neba”. Nalazi se u Nacionalnom parku Durmitor. Planina je smještena na sjevernom dijelu Crne Gore i kao većina Dinarida kojima pripada, izgrađena je od vapnenca.

Durmitor je, u širem smislu, naziv za planinski lanac, a ujedno i Nacionalni park, koji se prostire na površini 39 000 četvornih metara. Na ovom relativno malom prostoru koncentrirano je veliko bogatstvo raznolikih prirodnih ljepota – 48 planinskih vrhova iznad 2000 m nadmorske visine, 18 planinskih jezera, 5 impresivnih riječkih kanjona (Tara, Piva, Komarnica, Sušica i Draga), duboke doline, travnate visoravni, vodopadi, raznoliki biljni i životinjski svijet.

Srijeda, 15. kolovoza 2012.

Dan velike Gospe  u Hrvatskoj  je državni i crkveni blagdan. Odlučili smo u našoj neposrednoj blizinu napraviti planinarski izlet u Gorski Kotar. Ekipa u sastavu: Nevija, Desa, Zoran, Zdrave i ja (Mirko). Cilj današnjeg izletaa bio je lagana šetnja od izvora Kupe do Svete Gere – crkve Male Gospe od Mora (Svetogorska Gospa) u blizini Gerova. Ekipa u sastavu: Nevija, Desa, Zoran, Zdrave i ja (Mirko).

Hajdučki i Rožanski kukovi
su skupina stjenovitih vrhova na Velebitu - proglašeni su strogim prirodnim rezervatom još 1969. godine. Od 2017. Hajdučki i Rožanski kukovi uz nacionalni park- Sjeverni Velebit i nacionalni park Paklenica upisani su u UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Evropi, kao i dio zajedničke svjetske baštine 13 zemalja pod nazivom  „Bukove šume u Karpatima i drugim područjima Europe”.

Subota, 28. srpnja 2012.
Treći dan našeg boravka u Sloveniji u Julijskim Alpama (28.07.2012.), isplanirana je slijedeća ruta:

ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Koča pri Triglavskih Jezerih (1685 m), Crno jezero (1294 m), Bregarijevo zavetišče (1625 m), koča na Planini pri Jezeru (1453 m), Vodični vrh (1621 m), Kosijev doma na Vogarju (1050 m), te parkiralište na Vojah (655 m).
Dužina staze 14,7 km. Ukupno vrijeme gpx traga sa svim odmorima 9 h i 15 minuta. Minimalna visina 655 m, maksimalna 1685 m. Visinska razlika pri usponu 485 m, pri silasku 1478 m. Visina polazišta 1685 m. Visina odredišta parkiralište na Vojah (655 m).

 

Petak, 27. srpnja 2012.
Za drugi dan boravka u Sloveniji u Julijskim Alpama (28.07.2012.) predviđen je uspon na TRIGLAV slijedećom rutom:

ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Planinarski dom Planika (2401 m), preko malog Triglava (2738 m) na Triglav (2864 m), zatim do koče na Doliču  (2120 m), preko prijevoja Hribarice, do Zasavske koče na Prehodavcih (2071 m), dalje na Malo Špičje (2312 m) i Veliko Špičje (2398 m) te do koče pri Triglavskih Jezera (1685 m). Dužina staze 17,7 km. Ukupno vrijeme gpx traga 13 h i 12 minuta. Aktivno vrijeme hoda 8 h i 30 minuta. Vrijeme stajanja i odmora 4 h i 42 minuta. Visinska razlika uspona 1200 m. Visinska razlika pri spustu 1828 m. Ova dionica puta vrlo je zahtjevna i traži dobru fizičku kondiciju i izdržljivost.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                              

Kugina kuća
U srcu srednjeg Velebita, između Štirovače i Dabarskih kukova nalazi se Kugina kuća.PD „Željezničar“ Gospić 1999. godine dobilo je na upravljanje šumarsku Kuginu kuću i 2000. godine osposobilo je za prihvat planinara. Nalazi se na uzdužnoj velebitskoj makadamskoj cesti koja vodi od Sušnja kroz područje Dabarskih kukova prema Štirovači i Mrkvištu. Kuća ima cisternu, a na putu prema Šatorini 15′ od kuće je nepresušan izvor Težakovac. U kući su tri spavaonice, a sa stražnje strane kuće je ulaz u zimsku sobu koja služi kao otvoreno sklonište kada je kuća zatvorena. Kugina kuća je zamjenska kontrolna točka za Radlovac otkako je napušteno nekadašnje radlovačko planinarsko sklonište. Kuća je otvorena prema najavi. Mjesta za noćenje: 18, u zimskoj sobi 6, na tavanu 50. (izvor PD Željezničar Gospić).