• Selo Slavica – vrh Velika Slavica - selo Slavica

    Nedjelja, 25. listopada 2020.
    Velika Slavica
    s nadmorskom visinom (1120 m) je vrh koji pripada južnom dijelu Gorskog kotara, planina koja se smjestila  istočno iznad naselja Slavica i južno od vrha Voltica (1110 m) na Maloj Slavici. Vrh je manja kamena glavica sa svih strana obrasla crnogoričnom šumom. S jugoistočne  strane izdižu se visoke i okomite stijene, preko kojih uspon nije moguć. Pristup na vrh moguć je samo s istočne strane. Na tom vršnom grebenu uspon se odvija između visokih stijena po serpentinama do samog vrha. S vrha se pružaju lijepi vidici na naselja Slavica, Sunger, Mrkopalj te na Risnjak, Snježnik, kao i na veliki dio Gorskog Kotara.

  • Kružna tura_Vagabundina koliba-Strilež-Viševica-Vagabundina koliba

    Nedjelja, 18. listopada 2020.
    Strilež
    je u naravi greben na Velikoj Kapeli koji se proteže u smjeru istok – zapad u dužini jednog kilometra. Nalazi se na polovici puta između Lišnjakove drage i vrha Viševice.  Greben ima dva vrha istočni (1369 m) i zapadni  15 metara viši (1384 m), koji se nalazi 600 m dalje od istočnog vrha u visokoj bukovoj šumi bez ikakvih vidika. Stoga, je istočni vrh uzet kao vršna točka ovog grebena, zbog lijepih i otvorenih vidika. S ovog vrha i njegova vidikovca pružaju se lijepi panoramski pogledi na Ravne, Ličko polje, Bjelolasicu, Bijele i Samarske stijene, Učku, Velebit te na more i otoke. Od ovog vrha uzdužni greben prema zapadu je kamenit i obrastao u bukovu šumu bez ikakvih vidika.

    Potrebno je napomenuti da se naziv ovog grebana Strilež razlikuje od naziva Strinež na službenim kartama TK25 DGU (Hrvatske geodetske uprave), kao i na karti ...

  • Luka Krmpotska-Crni vrh (Černi vrh)-Kolevratske stijene-Kolevrat-PK Vinište-Klenovica

    Četvrtak, 08. listopada 2020.
    Črni vrh
    , službeni je naziv Crni vrh s nadmorskom visinom 1169 m smjestio se zapadno između Kolevratskih stijena i južno od Ričičkog bila. Podno samog vrha koji se izdiže prema sjeveru, proteže se stjenoviti dio zvan  Biljevine koji se pruža u smjeru istok-zapad u dužini 500 m., dok se šumoviti dio grebena proteže  u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini 900 m. Vrh je obilježena gomilom kamenja u koje je zabodena čelična cijev na kojoj je pričvršćena kutija s upisnom knjigom i planinarskim žigom, pored koje je na kamenu ispisan naziv vrha i nadmorska visina koja nije najviša točka. Ista se nalazi  sjeverozapadno 50-ak m u visokoj šumi bez vidika, pa je ova točka izabrana kao vrh, zbog otvorenih vidika koji se pružaju od sjeveroistoka do jugozapada.
    Ovaj vrh je i KT nove planinarske obilaznice „Trejset i pet“, osnovana 2020. Detaljnije o novoj obilaznici možete pronaći na web ...

  • Frbežari_Rudnik_Sokolske stijene_Frbežari

    Nedjelja, 09. kolovoza 2020.
    Pd Knezgrad 09.08.2020. - organiziralo jednodnevni planinarski izlet u Gorski Kotar. Cilj izleta je od Tršća - zaselka Frbežari popeti se na vrh Rudnik i na Sokolske stijene.

    Rudnik i Sokolske stijene se nalaze u šumovitom sjevernom dijelu Gorskog kotara, dio su Čabarsko – Prezidskog i Gerovskog kraja, sjeverno od Risnjaka i Delnica, a glavno ishodište za izlet je Tršće s planinarskom kućom u zaselku Frbežarima odakle su najzanimljiviji usponi na Rudnik i Sokolske stijene.

    Tršće je središnje mjesto Općine Čabar. Leži na prostranoj visoravni na prosječnoj nadmorskoj visini 830 m. Poznato je po drvoprerađivačkoj djelatnosti (manje pilane, stolarske radnje) i turizmu (skijanje i skijaško trčanje, teniski tereni, sportski tereni za nogomet, rukomet, košarku, atletiku, boćanje i kuglanje, lov i ribolov, planinarske i biciklističke staze). Najstariji zapis o Tršću zabilježen je na crkvenom zvonu 1659. godine, kada je razvoj tog mjesta započeo s početkom iskorištavanja željezne ...

  • Platak_Snježnik_Radeševo_Mirnjak_Guslica_Platak

    Utorak, 28. srpnja 2020.
    Mirnjak
    s nadmorskom visinom 1426 m - (drugi naziv Lazačka glavica) nalazi se sjeverno od Snježnika. To je vrlo lijep i atraktivan vrh, planinarski nepravedno zapostavljen zbog dostupnijih i viših vrhova u njegovoj neposrednoj blizini: Risnjak, Snježnik i Guslica ... S njegova vrha pružaju se potpuno drugačiji pogledi nego od spomenutih vrhova. Pogled na Snježnik sa sjeverne strane je poseban, gotovo ne prepoznatljiv, obzirom da smo navikli na poglede s njegove istočne, zapadne i južne strane.

  • Kanjon Kamačnik

    Nedjelja, 19. srpnja 2020.
    Kanjon Kamačnik
    s istoimenim nazivom rječice smjestio se u šumovitom masivu Velike Kapele. Kamačnik je zaštićen oznakom „značajni krajobraz“ površine 74,44 hektara, a nadmorska visina mu se kreće od 370 – 600 m. Od izvora do ušća gdje se ulijeva u Kupu rječica Kamačnik je duga 3.150 m. Kanjon Kamačnik nije samo zanimljiv zbog svoje nevjerojatne prirodne ljepote, nego i zbog poučne botaničke i Panove staze. Put kroz kanjon vodi preko slapova, nekoliko mostića i galerija, a pogodan je za sve dobne uzrasti bez puno kondicije i za sva godišnja doba.

    Panova staza je tematska „akustična staza“. Čini ju pet glazbeno-didaktičkih sadržaja, odnosno instrumenata: gong, ksilofon, rog, potočne orgulje i orgulje. Posjetitelji imaju mogućnost da „zasviraju“ na instrumentima i tim zvukovima stvaraju dodatnu zvučnu kulisu za posjetitelje te na taj način  potiču ih na osluškivanje tonova i zvukova  prirode  kojom su okruženi. Na stazi u kanjonu ...

  • Grižane-Lovačka kuća Kalac-Zagradski vrh-Pl. kuća Kurin-Bribir

    Četvrtak, 07. svibnja 2020.
    Područje Općine Vinodolske – obuhvaća četiri glavna naselja - Bribir, Drivenik, Grižane-Belgrad i Tribalj.  Čitava Vinodolska dolina je jedna prekrasna priča, satkana od bogate povijesti, brojnih kulturnih i povijesnih spomenika, prirodnih ljepota i tradicije. To su stara naselja i gradovi, obrambene gradine, kule i kašteli, sakralna zdanja i riznice, tradicionalna seoska arhitektura, glagoljski natpisi, zavičajne zbirke, kiparska i slikarska ostvarenja, markirani planinarski putovi, šetnice i biciklističke staze, omogućit će svakom putniku i planinaru, da se upozna s kulturnom ostavštinom ovog kraja, a pritom uživajući u planinarenju i  prekrasnoj prirodi punoj kontrasta – mora, zelenila i krša.

    Pored vidikovaca tu su još osam (8)  pješačko – turističkih i planinarskih staza:
    Staza valova – staza uz samu obalu od Novog Vinodolskog do Jadranova.
    Staza krša i kuša – staza od Novog Vinodolskog preko prvog brdovitog grebena Sv. Jurja, Drenina, Gavranove stijene, Soplja pa sve do Jadranova.
    Staza litica  ...

  • Tuhobić zimski uspon (Gornje Jelenje - Benkovac Fužinski)

    Ponedjeljak, 05. veljače 2018.

    Tuhobić je izdužena planina koja se pruža primorskim rubom goranske visoravni u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 8,5 km. Lokacija obuhvaća prostor od Gornjeg Jelenja do Benkovca Fužinskog s nekoliko karakterističnih vrhova razmještenih po hrptu: Straža (984 m) prema sjeverozapadu, Tuhobić (1109 m) u sredini hrpta, te Jelenčić (1106 m) prema jugoistoku. Prosječna nadmorska visina grebena varira između 950 i 1100 metara. Glavno obilježje visokog dijela planine - na srednjem dijelu (hrbat) su blagi oblici obrasli niskom travom, dok su niži dijelovi na južnom i sjevernom dijelu  prekriveni šumom.  Posebno je izrazita travnata padina sa primorske strane koja se blago spušta. Sjeverna strana prema Lepenici  je strma i šumovita. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između goranske i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva ...

  • Špilja Vrelo – Preradovićev vrh – Vrata

    Petak, 12. siječnja 2018.

    Preradovićevo brdo izdiže se iznad jezera Bajer u smjeru jugozapad – sjeveroistok u dužini 3 km od Špilje Vrelo do Vrata. Prosječna nadmorska visina grebena kreće se okvirno između 750 i 850 m. Na grebenu se nalaze 2 vrha: Bezimeni vrh s nadmorskom visinom 851 m i Preradovićev vrh 892,5 m s kojeg se pruža prekrasan pogled na sva 3 jezera Bajer, Lepenicu i Potkoš, na vrhove Bitoraj, Viševicu, Kobiljak, Medveđak, Ličko polje, mjesta Lič i Fužine. Značajno je napomenuti, da je u 19 stoljeću izgrađena staza do vrha, i to je bilo prvo uređeno šetalište u fužinarskom kraju. To je lijepo građena šetnica u dužini 2 km. Staza je podijeljena u 2 dijela. Prvi dio ide od odmorišta Čoka do Preradovića vrha. Drugi dio staze kreće od vrha po hrptu do Špilje vrelo. I ovaj dio staze naziva se „Staza jelena“.
    Uspon na Preradovićev ...

  • Lič – Viševica – Vagabundina koliba

    Četvrtak, 18. siječnja 2018.

    Viševica (1428 m) - ima stožasti travnat vrh koji strši iznad šumske vegetacije. S pravom se ubraja među najljepše vidikovce u Gorskom Kotaru, kako opsegom tako i ljepotom vidika. Ipak njeno najvažnije obilježje je bogatstvo šumskog plašta, koje zajedno sa susjednim bitorajskim šumama čini jedinstveno područje. Unatoč stalnim sječama, tu je još uvijek mnogo nedirnutih kutaka punih divljine i romantike. Obzirom, da se nalazi u sredini podjednako udaljena od Velebita, Bjelolasice, Risnjaka, Snježnika, Učke i otočnih vrhova Sjevernog Jadrana, s vrha promatrač ima osjećaj da se nalazi u središtu golemog prirodnog amfiteatra.

  • Bjelolasica – Grebenska kružna tura

    Subota, 14. kolovoza 2016.
    BJELOLASICA,

    kao najviša planina nalazi se unutar gorja Velike Kapele u istočnom dijelu Gorskog Kotara. Proteže se u smjeru od sjevera prema jugu u dužini 7 km. Kula je najviši vrh Bjelolasice, ujedno i najviša točka u cijelome Gorskom Kotaru. Ime je dobila po uskome svijetlom hrptu koji se ističe iznad šumskog pojasa osobito kad je pod snijegom. Greben Bjelolasice vapnenačke je građe i nije pretjerano kamenit, više je travnat i bogat raznolikim planinskim biljem i niskim šumskim raslinjem. Padine  su strme a odlikuju se gustim šumama, proplancima i prostranim livadama, a šumski putovi i ceste povezuju ih u jedinstveni šumski mozaik pružajući nezaboravan doživljaj ljubiteljima prirode, pješačenja, biciklizma, skijanja i drugim izletničkim i turističkim aktivnostima. Ovo šumsko područje poznato je prebivalište medvjeda, divlje svinje, vuka, divlje mačke ili risa.  Najviši vrh je Kula s nadmorskom visinom 1534 m, nalazi se na sjevernoj strani, na hrptu ...

  • Kružna tura: Petehovac - Štimčev vrh – Mali Petehovac - Črmažov vrh

    Srijeda, 25. svibnja 2016.

    Petehovac je (brdo) u širem smislu te riječi valovita visoravan koje se izdiže jugoistočno od Delnica s nekoliko vrhova preko 1000 m. Petehovac zauzima posebno mjesto u delničkom turizmu. Izuzetno je pogodan za šetnje, planinarenje, skijanje, a posebno za  turno skijanje prema Mrkopaljskom kraju. Na vrhu brda Petehovac –(Štimčev vrh ) nalazi se istoimeni „Planinski centar“ sa skijaškom stazom i vučnicom, te smještajno-ugostiteljskim objektom. S obližnjeg vidikovca pruža se veličanstven pogled na Delnice, Risnjak, slovenski Snežnik, a u daljini  i na slovenske Alpe.

  • Kružna tura - Okrugljak i Orlove Stijene

    Utorak, 17. svibnja 2016.

    Okrugljak, s nadmorskom visinom (886 m) smješten je u okrilju šume u sjeveroistočnom dijelu Gorskog kotara u sredini trokuta – predjela Kožanac i Dražice, te vrha Akrič (648 m) u blizini naselja Male Drage i Razdrto. Vrh je šumovit i nema vidikovca, a prepoznatljiv po svom stožastom obliku. Budući da s ceste Brod Moravice - Razdrto na vrh Okrugljaka vode dva uspona, jedan iz Male Drage, a drugi iz Razdrtog, planinarski izlet osmišljen je tako, da se napravi kružna tura na slijedeći način: popeti se na vrh Okrugljak  od Male Drage – spust u Razdrto. Od Razdrtog napraviti još jednu kružnu turu do vidikovca Orlove Stijene i bezimenog vrha u blizini vidikovca, te povratak na Razdrto i Male Drage i tako završiti dvije kružne ture u obliku nepravilne osmice i slova „V“, kao što je vidljivo na topo karti u  dužini 13,8 km.

  • Vagabundina koliba - Zagradski vrh – Vagabundina koliba (kružna tura)

    Nedjelja, 05. srpnja, 2015.

    Zagradski vrh (1187 m) je najviši vrh na uzdužnom pojasu primorskog ruba goranske visoravni. Nalazi se između Vinodolske zaravni i Viševice, te predstavlja  prijelazno područje između Vinodola i Velike Kapele. Sjeverna strana vrha je pod bukovom šumom, a primorska je gola. Vršni dio ima oblik lijepoga travnatog hrpta s kojeg se šire vidici prema Vinodolu, Riječkom zaljevu, Viševici, Liču i Fužinama. Na istočnom podnožju Zagradskog vrha, na visini od 950 m, pruža se područje lijepih livada gdje su Vinodolci imali svoje ljetne pastirske stanove zvane Zagradi, po kojima je ime dobio i sam vrh. Zagradski je vrh atraktivan i jednostavan za uspon i za one koji često ne planinare.

     

  • Viševice od Vrata preko Bitoraja do Vagabundine kolibe

    Petak, 29. svibnja 2015.

    Nad sjeveroistočnom obalom kvarnerskog primorja, iznad Bakarskog zaljeva i Vinodola uzdiže se jasno povezani niz primorskih vrhova koji tvore zemljopisnu i geološku cjelinu  Liburnijskog gorja ili gorskog lanca Bitoraja (u širem smislu) dužine oko 45 km, s više vrhova iznad 1.300 m: Burni Bitoraj, Viševica, Strilež i inima nižim na jugoistoku prema Senjskom Bilu.

    Ovo za jadranske pomorce markantno primorsko gorje Liburnijskog krasa bilo je odavna važno zbog orijentacije na gornjem Jadranu, pa je vrlo dobro poznato već i ranim antičkim pomorcima kao grčki Hytmethos Oros, pa latinski Mons Lacinius i čak su ga Austrougari još zvali Liburnische Karst. Međutim, novijim nametnutim planinarskim stajalištem (s kontinentalnim pristupom), ovo značajno obalno gorje Liburnijskog krasa je ostalo nejasno i sporedno, pa su ga dosad popularno zbrkali kao navodno primorski niži dio kontinentalne Velike Kapele iz daljega istočnog zaleđa. U popularno-planinarskim prikazima se često vrh Burni Bitoraj (1.385 m) shvaća posebno kao manji ...

  • Vrata - Bitoraj - Viševica – Vagabundina koliba

    Petak, 29. svibnja 2015.

    Nad sjeveroistočnom obalom kvarnerskog primorja, iznad Bakarskog zaljeva i Vinodola uzdiže se jasno povezani niz primorskih vrhova koji tvore zemljopisnu i geološku cjelinu  Liburnijskog gorja ili gorskog lanca Bitoraja (u širem smislu) dužine oko 45 km, s više vrhova iznad 1.300 m: Burni Bitoraj, Viševica, Strilež i inima nižim na jugoistoku prema Senjskom Bilu.

    Ovo za jadranske pomorce markantno primorsko gorje Liburnijskog krasa bilo je odavna važno zbog orijentacije na gornjem Jadranu, pa je vrlo dobro poznato već i ranim antičkim pomorcima kao grčki Hytmethos Oros, pa latinski Mons Lacinius i čak su ga Austrougari još zvali Liburnische Karst. Međutim, novijim nametnutim planinarskim stajalištem (s kontinentalnim pristupom), ovo značajno obalno gorje Liburnijskog krasa je ostalo nejasno i sporedno, pa su ga dosad popularno zbrkali kao navodno primorski niži dio kontinentalne Velike Kapele iz daljega istočnog zaleđa. U popularno-planinarskim prikazima se često vrh Burni Bitoraj (1.385 m) shvaća posebno kao manji ...

  • Breza - Veli Rujnik – Sitovnik – Vagabundina koliba

    Utorak, 05. svibnja 1015.

    Svaka planina je lijepa (kao i žena), svaka je drugačija i svaka od njih skriva neke zamke kojih se treba bojati. Što je teže „osvojiš“, odnosno, što se teže popneš  - više ćeš na noj uživati. Meni osobno, posebno su interesantni planinski krajevi na kojima se dodiruju kontinentalni i morski utjecaji. Prelijep je to spoj kamena, livada, uvala, kontinentalnih šuma i veličanstvenih pogleda na more i otoke – može se reći, kombinacija bez premca.

  • Kružna tura - Lič_Medveđak_Kobiljak_Lič

    Četvrtak, 16. travnja 2015.

    Medveđak je usamljeni vrh u obliku stošca s nadmorskom visinom 1027 m.  Nalazi se na  granici Gorskog Kotara i Primorja, uzdignut na gornjem rubu strme padine koja se spušta prema Vinodolu. Iako je stotinjak metara  niži od susjednog Kobiljaka, privlačniji je od njega jer omogućava lijep vidik. Osim toga, sam vrh Medveđaka je kamenita glavica u obliku stožaca, dobro uočljiva s morske strane i iz Gorskog kotara. Sjeverna mu je strana pokrivena šumom, a južna gola i izložena suncu. Taj labirint šume i krša nekoć je bio pogodno stanište medvjeda pa je vrh vjerojatno po njima i dobio ime. Osim imena Medveđak, mogu se čuti i varijante Medviđak i Medvejak. Koristim ime „Medveđak“, budući je na svim tablama i smjerokazima, kao i na topografskoj karti upisano to ime.

    Kobiljak je kamenit greben obrastao gustom šumom iz koje izviruje nekoliko vrhova viših od tisuću metara. Njegov ...

  • Skrad-Skradski vrh-Vražji prolaz-Zeleni vir-Skrad

    Nedjelja, 29. ožujka 2015.

    Skrad pored ostalih mjesta u Gorskom Kotaru smjestio se u podnožju strmih padina Skradskog vrha. To je osamljeno, sa svih strana šumovito brdo  strmih padina sa nadmorskom visinom 1043 m.  Ispod vršnog grebena nalazi se travnata zaravan na kojoj je izgrađena kapelica Marijina Uznesenja na nebo i klupe za odmor ( klupe nisu vidljive – prekrivene su snijegom). Od Skrada i Skradskog vrha prema Ravnoj Gori nastavlja se gorska kosa dugačka oko 5 km na čijem je južnom kraju Javorova kosa. Skradski je vrh spojen uzdužnim putom preko Kicljevih jama i Kicljeva vrha s ravnogorskim krajem.   Nasuprot Skradskom vrhu, ispod Skrada, u 300 metara dubokom dnu prirodnog kanjona skriva se Vražji prolaz, jedan od najljepših prirodnih fenomena Gorskog kotara i Hrvatske. Njegov najatraktivniji dio je uzak kanjon potoka Jasle, a nedaleko od njega obrušava se impresivan slap potoka Curka ispred veličanstvenog špiljskog portala Zelenog vira. Osobit ugođaj ...

  • Vagabundina koliba – Zagradski vrh – pl. kuća Kurin

    Nedjelja, 15. ožujka 2015.

    Zagradski vrh s nadmorskom visinom  1187 m je najviši vrh na uzdužnom pojasu primorskog ruba goranske visoravni. Nalazi se između Vinodolske zaravni i Viševice, te predstavlja  prijelazno područje između Vinodola i Velike Kapele. Sjeverna strana vrha je pod bukovom šumom, a primorska je gola. Vršni dio ima oblik lijepoga travnatog hrpta s kojeg se šire vidici prema Vinodolu, Riječkom zaljevu, Viševici, Liču i Fužinama. Na istočnom podnožju Zagradskog vrha, na visini od 950 m, pruža se područje lijepih livada gdje su Vinodolci imali svoje ljetne pastirske stanove zvane Zagradi, po kojima je ime dobio i sam vrh. Zagradski je vrh atraktivan i jednostavan za uspon i za mlađe uzraste (djecu).

  • «
  • 1 (current)
  • 2
  • »