• Grižane-Lovačka kuća Kalac-Zagradski vrh-Pl. kuća Kurin-Bribir

    Četvrtak, 07. svibnja 2020.
    Područje Općine Vinodolske – obuhvaća četiri glavna naselja - Bribir, Drivenik, Grižane-Belgrad i Tribalj.  Čitava Vinodolska dolina je jedna prekrasna priča, satkana od bogate povijesti, brojnih kulturnih i povijesnih spomenika, prirodnih ljepota i tradicije. To su stara naselja i gradovi, obrambene gradine, kule i kašteli, sakralna zdanja i riznice, tradicionalna seoska arhitektura, glagoljski natpisi, zavičajne zbirke, kiparska i slikarska ostvarenja, markirani planinarski putovi, šetnice i biciklističke staze, omogućit će svakom putniku i planinaru, da se upozna s kulturnom ostavštinom ovog kraja, a pritom uživajući u planinarenju i  prekrasnoj prirodi punoj kontrasta – mora, zelenila i krša.

    Pored vidikovaca tu su još osam (8)  pješačko – turističkih i planinarskih staza:
    Staza valova – staza uz samu obalu od Novog Vinodolskog do Jadranova.
    Staza krša i kuša – staza od Novog Vinodolskog preko prvog brdovitog grebena Sv. Jurja, Drenina, Gavranove stijene, Soplja pa sve do Jadranova.
    Staza litica  ...

  • Tuhobić zimski uspon (Gornje Jelenje - Benkovac Fužinski)

    Ponedjeljak, 05. veljače 2018.

    Tuhobić je izdužena planina koja se pruža primorskim rubom goranske visoravni u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 8,5 km. Lokacija obuhvaća prostor od Gornjeg Jelenja do Benkovca Fužinskog s nekoliko karakterističnih vrhova razmještenih po hrptu: Straža (984 m) prema sjeverozapadu, Tuhobić (1109 m) u sredini hrpta, te Jelenčić (1106 m) prema jugoistoku. Prosječna nadmorska visina grebena varira između 950 i 1100 metara. Glavno obilježje visokog dijela planine - na srednjem dijelu (hrbat) su blagi oblici obrasli niskom travom, dok su niži dijelovi na južnom i sjevernom dijelu  prekriveni šumom.  Posebno je izrazita travnata padina sa primorske strane koja se blago spušta. Sjeverna strana prema Lepenici  je strma i šumovita. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između goranske i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva ...

  • Špilja Vrelo – Preradovićev vrh – Vrata

    Petak, 12. siječnja 2018.

    Preradovićevo brdo izdiže se iznad jezera Bajer u smjeru jugozapad – sjeveroistok u dužini 3 km od Špilje Vrelo do Vrata. Prosječna nadmorska visina grebena kreće se okvirno između 750 i 850 m. Na grebenu se nalaze 2 vrha: Bezimeni vrh s nadmorskom visinom 851 m i Preradovićev vrh 892,5 m s kojeg se pruža prekrasan pogled na sva 3 jezera Bajer, Lepenicu i Potkoš, na vrhove Bitoraj, Viševicu, Kobiljak, Medveđak, Ličko polje, mjesta Lič i Fužine. Značajno je napomenuti, da je u 19 stoljeću izgrađena staza do vrha, i to je bilo prvo uređeno šetalište u fužinarskom kraju. To je lijepo građena šetnica u dužini 2 km. Staza je podijeljena u 2 dijela. Prvi dio ide od odmorišta Čoka do Preradovića vrha. Drugi dio staze kreće od vrha po hrptu do Špilje vrelo. I ovaj dio staze naziva se „Staza jelena“.
    Uspon na Preradovićev ...

  • Lič – Viševica – Vagabundina koliba

    Četvrtak, 18. siječnja 2018.

    Viševica (1428 m) - ima stožasti travnat vrh koji strši iznad šumske vegetacije. S pravom se ubraja među najljepše vidikovce u Gorskom Kotaru, kako opsegom tako i ljepotom vidika. Ipak njeno najvažnije obilježje je bogatstvo šumskog plašta, koje zajedno sa susjednim bitorajskim šumama čini jedinstveno područje. Unatoč stalnim sječama, tu je još uvijek mnogo nedirnutih kutaka punih divljine i romantike. Obzirom, da se nalazi u sredini podjednako udaljena od Velebita, Bjelolasice, Risnjaka, Snježnika, Učke i otočnih vrhova Sjevernog Jadrana, s vrha promatrač ima osjećaj da se nalazi u središtu golemog prirodnog amfiteatra.

  • Bjelolasica – Grebenska kružna tura

    Subota, 14. kolovoza 2016.
    BJELOLASICA,

    kao najviša planina nalazi se unutar gorja Velike Kapele u istočnom dijelu Gorskog Kotara. Proteže se u smjeru od sjevera prema jugu u dužini 7 km. Kula je najviši vrh Bjelolasice, ujedno i najviša točka u cijelome Gorskom Kotaru. Ime je dobila po uskome svijetlom hrptu koji se ističe iznad šumskog pojasa osobito kad je pod snijegom. Greben Bjelolasice vapnenačke je građe i nije pretjerano kamenit, više je travnat i bogat raznolikim planinskim biljem i niskim šumskim raslinjem. Padine  su strme a odlikuju se gustim šumama, proplancima i prostranim livadama, a šumski putovi i ceste povezuju ih u jedinstveni šumski mozaik pružajući nezaboravan doživljaj ljubiteljima prirode, pješačenja, biciklizma, skijanja i drugim izletničkim i turističkim aktivnostima. Ovo šumsko područje poznato je prebivalište medvjeda, divlje svinje, vuka, divlje mačke ili risa.  Najviši vrh je Kula s nadmorskom visinom 1534 m, nalazi se na sjevernoj strani, na hrptu ...

  • Kružna tura: Petehovac - Štimčev vrh – Mali Petehovac - Črmažov vrh

    Srijeda, 25. svibnja 2016.

    Petehovac je (brdo) u širem smislu te riječi valovita visoravan koje se izdiže jugoistočno od Delnica s nekoliko vrhova preko 1000 m. Petehovac zauzima posebno mjesto u delničkom turizmu. Izuzetno je pogodan za šetnje, planinarenje, skijanje, a posebno za  turno skijanje prema Mrkopaljskom kraju. Na vrhu brda Petehovac –(Štimčev vrh ) nalazi se istoimeni „Planinski centar“ sa skijaškom stazom i vučnicom, te smještajno-ugostiteljskim objektom. S obližnjeg vidikovca pruža se veličanstven pogled na Delnice, Risnjak, slovenski Snežnik, a u daljini  i na slovenske Alpe.

  • Kružna tura - Okrugljak i Orlove Stijene

    Utorak, 17. svibnja 2016.

    Okrugljak, s nadmorskom visinom (886 m) smješten je u okrilju šume u sjeveroistočnom dijelu Gorskog kotara u sredini trokuta – predjela Kožanac i Dražice, te vrha Akrič (648 m) u blizini naselja Male Drage i Razdrto. Vrh je šumovit i nema vidikovca, a prepoznatljiv po svom stožastom obliku. Budući da s ceste Brod Moravice - Razdrto na vrh Okrugljaka vode dva uspona, jedan iz Male Drage, a drugi iz Razdrtog, planinarski izlet osmišljen je tako, da se napravi kružna tura na slijedeći način: popeti se na vrh Okrugljak  od Male Drage – spust u Razdrto. Od Razdrtog napraviti još jednu kružnu turu do vidikovca Orlove Stijene i bezimenog vrha u blizini vidikovca, te povratak na Razdrto i Male Drage i tako završiti dvije kružne ture u obliku nepravilne osmice i slova „V“, kao što je vidljivo na topo karti u  dužini 13,8 km.

  • Vagabundina koliba - Zagradski vrh – Vagabundina koliba (kružna tura)

    Nedjelja, 05. srpnja, 2015.

    Zagradski vrh (1187 m) je najviši vrh na uzdužnom pojasu primorskog ruba goranske visoravni. Nalazi se između Vinodolske zaravni i Viševice, te predstavlja  prijelazno područje između Vinodola i Velike Kapele. Sjeverna strana vrha je pod bukovom šumom, a primorska je gola. Vršni dio ima oblik lijepoga travnatog hrpta s kojeg se šire vidici prema Vinodolu, Riječkom zaljevu, Viševici, Liču i Fužinama. Na istočnom podnožju Zagradskog vrha, na visini od 950 m, pruža se područje lijepih livada gdje su Vinodolci imali svoje ljetne pastirske stanove zvane Zagradi, po kojima je ime dobio i sam vrh. Zagradski je vrh atraktivan i jednostavan za uspon i za one koji često ne planinare.

     

  • Viševice od Vrata preko Bitoraja do Vagabundine kolibe

    Petak, 29. svibnja 2015.

    Nad sjeveroistočnom obalom kvarnerskog primorja, iznad Bakarskog zaljeva i Vinodola uzdiže se jasno povezani niz primorskih vrhova koji tvore zemljopisnu i geološku cjelinu  Liburnijskog gorja ili gorskog lanca Bitoraja (u širem smislu) dužine oko 45 km, s više vrhova iznad 1.300 m: Burni Bitoraj, Viševica, Strilež i inima nižim na jugoistoku prema Senjskom Bilu.

    Ovo za jadranske pomorce markantno primorsko gorje Liburnijskog krasa bilo je odavna važno zbog orijentacije na gornjem Jadranu, pa je vrlo dobro poznato već i ranim antičkim pomorcima kao grčki Hytmethos Oros, pa latinski Mons Lacinius i čak su ga Austrougari još zvali Liburnische Karst. Međutim, novijim nametnutim planinarskim stajalištem (s kontinentalnim pristupom), ovo značajno obalno gorje Liburnijskog krasa je ostalo nejasno i sporedno, pa su ga dosad popularno zbrkali kao navodno primorski niži dio kontinentalne Velike Kapele iz daljega istočnog zaleđa. U popularno-planinarskim prikazima se često vrh Burni Bitoraj (1.385 m) shvaća posebno kao manji ...

  • Vrata - Bitoraj - Viševica – Vagabundina koliba

    Petak, 29. svibnja 2015.

    Nad sjeveroistočnom obalom kvarnerskog primorja, iznad Bakarskog zaljeva i Vinodola uzdiže se jasno povezani niz primorskih vrhova koji tvore zemljopisnu i geološku cjelinu  Liburnijskog gorja ili gorskog lanca Bitoraja (u širem smislu) dužine oko 45 km, s više vrhova iznad 1.300 m: Burni Bitoraj, Viševica, Strilež i inima nižim na jugoistoku prema Senjskom Bilu.

    Ovo za jadranske pomorce markantno primorsko gorje Liburnijskog krasa bilo je odavna važno zbog orijentacije na gornjem Jadranu, pa je vrlo dobro poznato već i ranim antičkim pomorcima kao grčki Hytmethos Oros, pa latinski Mons Lacinius i čak su ga Austrougari još zvali Liburnische Karst. Međutim, novijim nametnutim planinarskim stajalištem (s kontinentalnim pristupom), ovo značajno obalno gorje Liburnijskog krasa je ostalo nejasno i sporedno, pa su ga dosad popularno zbrkali kao navodno primorski niži dio kontinentalne Velike Kapele iz daljega istočnog zaleđa. U popularno-planinarskim prikazima se često vrh Burni Bitoraj (1.385 m) shvaća posebno kao manji ...

  • Breza - Veli Rujnik – Sitovnik – Vagabundina koliba

    Utorak, 05. svibnja 1015.

    Svaka planina je lijepa (kao i žena), svaka je drugačija i svaka od njih skriva neke zamke kojih se treba bojati. Što je teže „osvojiš“, odnosno, što se teže popneš  - više ćeš na noj uživati. Meni osobno, posebno su interesantni planinski krajevi na kojima se dodiruju kontinentalni i morski utjecaji. Prelijep je to spoj kamena, livada, uvala, kontinentalnih šuma i veličanstvenih pogleda na more i otoke – može se reći, kombinacija bez premca.

  • Kružna tura - Lič_Medveđak_Kobiljak_Lič

    Četvrtak, 16. travnja 2015.

    Medveđak je usamljeni vrh u obliku stošca s nadmorskom visinom 1027 m.  Nalazi se na  granici Gorskog Kotara i Primorja, uzdignut na gornjem rubu strme padine koja se spušta prema Vinodolu. Iako je stotinjak metara  niži od susjednog Kobiljaka, privlačniji je od njega jer omogućava lijep vidik. Osim toga, sam vrh Medveđaka je kamenita glavica u obliku stožaca, dobro uočljiva s morske strane i iz Gorskog kotara. Sjeverna mu je strana pokrivena šumom, a južna gola i izložena suncu. Taj labirint šume i krša nekoć je bio pogodno stanište medvjeda pa je vrh vjerojatno po njima i dobio ime. Osim imena Medveđak, mogu se čuti i varijante Medviđak i Medvejak. Koristim ime „Medveđak“, budući je na svim tablama i smjerokazima, kao i na topografskoj karti upisano to ime.

    Kobiljak je kamenit greben obrastao gustom šumom iz koje izviruje nekoliko vrhova viših od tisuću metara. Njegov ...

  • Skrad-Skradski vrh-Vražji prolaz-Zeleni vir-Skrad

    Nedjelja, 29. ožujka 2015.

    ostalih mjesta u Gorskom Kotaru smjestio se u podnožju strmih padina Skradskog vrha. To je osamljeno, sa svih strana šumovito brdo  strmih padina sa nadmorskom visinom 1043 m.  Ispod vršnog grebena nalazi se travnata zaravan na kojoj je izgrađena kapelica Marijina Uznesenja na nebo i klupe za odmor ( klupe nisu vidljive – prekrivene su snijegom). Od Skrada i Skradskog vrha prema Ravnoj Gori nastavlja se gorska kosa dugačka oko 5 km na čijem je južnom kraju Javorova kosa. Skradski je vrh spojen uzdužnim putom preko Kicljevih jama i Kicljeva vrha s ravnogorskim krajem.   Nasuprot Skradskom vrhu, ispod Skrada, u 300 metara dubokom dnu prirodnog kanjona skriva se Vražji prolaz, jedan od najljepših prirodnih fenomena Gorskog kotara i Hrvatske. Njegov najatraktivniji dio je uzak kanjon potoka Jasle, a nedaleko od njega obrušava se impresivan slap potoka Curka ispred veličanstvenog špiljskog portala Zelenog vira. Osobit ugođaj cjelokupnom okruženju ...

  • Vagabundina koliba – Zagradski vrh – pl. kuća Kurin

    Nedjelja, 15. ožujka 2015.

    Zagradski vrh s nadmorskom visinom  1187 m je najviši vrh na uzdužnom pojasu primorskog ruba goranske visoravni. Nalazi se između Vinodolske zaravni i Viševice, te predstavlja  prijelazno područje između Vinodola i Velike Kapele. Sjeverna strana vrha je pod bukovom šumom, a primorska je gola. Vršni dio ima oblik lijepoga travnatog hrpta s kojeg se šire vidici prema Vinodolu, Riječkom zaljevu, Viševici, Liču i Fužinama. Na istočnom podnožju Zagradskog vrha, na visini od 950 m, pruža se područje lijepih livada gdje su Vinodolci imali svoje ljetne pastirske stanove zvane Zagradi, po kojima je ime dobio i sam vrh. Zagradski je vrh atraktivan i jednostavan za uspon i za mlađe uzraste (djecu).

  • Snježnik – Zimski uspon od Platka - 2015.

    Nedjelja, 08. veljače 2015.
    Snježnik
    je izdvojeni planinski kraški greben u zaleđu Rijeke, na rubu gorskokotarske visoravni. Proteže se u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 10 km između Obruča ( Grobničkih Alpi) i Risnjaka. Najviši vrh Snježnik (1505 m) nalazi se na jugoistoku. Prema sjeverozapadu izdižu se još nekoliko značajnijih vrhova: Međuvrhi (1462 m), Guslica (1490 m), Planina (1426 m), te Jelenc (1442 m). Odlikuje se strmim travnatim padinama (livadama), ispod kojih se nastavlja visoka i gusta bukova šuma. Ime je dobio po velikim količinama snijega koji se, unatoč blizini mora, zadržava sve do kasnog proljeća. Sam vrh je kamenit ispod kojeg se nalazi planinarski dom „Snježnik“, nažalost, zapušten i devastiran. U neposrednoj blizini vrha nalaze se prirodna staništa krškog runolista, stoga, vršno područje Snježnika nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Risnjak. Osobitost ovog planinskog grebena dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između goranske i primorske klime. Tu ...

  • Jelenčić i Tuhobić od Zlobina do Zlobina-(kružna tura)

    Srijeda, 17. prosinca, 2014.
    Tuhobić je izdužena planina koja se pruža primorskim rubom goranske visoravni u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 8,5 km. Lokacija obuhvaća prostor od Gornjeg Jelenja do Benkovca Fužinskog s nekoliko karakterističnih vrhova razmještenih po hrptu: Straža (984 m), Tuhobić (1109 m), Strgarnica (1098 m), te Jelenčić (1106 m). Prosječna nadmorska visina grebena varira između 950 i 1100 metara. Glavno obilježje visokog dijela planine - na srednjem dijelu (hrbat) su blagi oblici obrasli niskom travom, dok su niži dijelovi na južnom i sjevernom dijelu  prekriveni šumom.  Posebno je izrazita travnata padina sa primorske strane koja se blago spušta do ruba šume. Sjeverna strana prema Lepenici  je strma i šumovita. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između goranske i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva kao na ...

  • Uspon na Veliki Risnjak od Crnog Luga 18.03.2014.

    Utorak, 18. ožujka 2014.

    Planinski masiv Risnjak spada u planine Dinarskog gorja a sastoji se od više planinskih vrhova i spada u najljepše hrvatske planine. Bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta vidljivo je na svakom koraku. Planina je dobila ime po Risu, koji obitava u njezinim šumama.
    Veliki Risnjak nalazi se unutar Nacionalnog parka Risnjak i drugi je vrh po visini u Gorskom Kotaru, poslije Bjelolasice, a 82. vrh je na popisu najviših vrhova u Hrvatskoj.  Risnjak, Snježnik i izvor Kupe biseri su Nacionalnog parka. Masiv Risnjaka svojim stjenovitim vrhom dominantno se izdiže iznad zelenih gorskih šuma. Jedan je od najslikovitijih vrhova i najljepših vidikovaca u Gorskom Kotaru i u Hrvatskoj. Vidik sa vrha otvoren je u svim smjerovima. Dobro se vidi Kvarnerski zaljev sa otocima, Učka, Ćićarija, Snježnik, Slovenski Snežnik, Bjelolasica, Velebit, kao i Schlosserov dom.

  • Vagabundina kolib - Zagradski vrh - pl. kuća Kurin - Vagabundina koliba (kružna tura)

    Srijeda, 03. srpnja 2013.

    Prije odlaska na brod, Sandro, zaljubljenik u prirodu, planine i planinarenje, traži jedan slobodan dan, da se ode u planine i da sa njihovih vrhova gleda more, a ne planine sa mora, jer kako sam kaže dosta mu je gledanja planina sa mora. Tako, tri dana prije njegovog odlaska na more, okupila se ekipa u sastavu: Sandro, Desa, Zdrave, Zoran i ja, Mirko i krenuli u Gorski Kotar na kružnu turu: Vagabundina koliba – Zagradski vrh – Planinarska kuća Kurin i nazad do Vagabundine kolibe. Vožnju automobilom odabrali smo preko Bribira, a povratak preko Fužina. Na putu prema odredištu iznad Bribira zaustavljamo se na vidikovcu sa kojeg je prekrasan pogled na more, otok Krk, Novi Vinodolski i njegovo zaleđe.

  • Uspon na Klek i Klečicu od Bjelskog Bjelsko

    Srijeda, 19. lipnja 2013.

    Klek, kao planina opisan je u mnogim planinarskim knjigama i vodičima, kao i na mnogim web stranicama i blogovima. Stoga, nema potrebe više o Kleku pisati, već samo nekoliko osnovnih natuknica, kao podsjetnik.
    Klek s nadmorskom visinom 1180 m je istaknuta planina na rubu Velike Kapele, iznad grada Ogulina. Klek se u planinarskoj literaturi često naziva kolijevkom hrvatskog planinarstva i alpinizma tako da će i oni željni adrenalina doći na svoje. Svojim osebujnim izgledom privlači mnoge znatiželjnike, putnike i istraživače. Njegova vršna stijena koja se izdiže iznad šumskog bila visoka je 200 m. Stoga, je oduvijek bila inspiracija narodnoj mašti, pa su za njega vezane mnoge priče i legende. Jednu priču zabilježio je u 17. stoljeću slovenski povjesničar i znanstvenik Johann Weichard Valvasor. Naime, zabilježio je narodno vjerovanje da se za vrijeme olujnih noći na samom vrhu Kleka, u ponoć, skupljaju vještice, vile i vilenjaci iz cijeloga svijeta, a ...

  • Greben - Kolovratske stijene

    Četvrtak, 06. lipnja 2013.

    Kolovratske stijene su usamljeni i rastrgani stjenoviti greben pri samom kraju Velike Kapele. Kao prirodni slijed nastavak su južno od Bijelih i Samarskih stijena. Stjenoviti vršni greben Kolovratskih stijena proteže se u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 3 km, kojega krase dva izrazita vrha: Zapadni vrh, ujedno je i najviši vrh Kolovratskih stijena  sa nadmorskom visinom od 1099 m i Južni vrh sa 1091 m. Planinarski manje popularna destinacija zbog neposredne blizine daleko ljepših i atraktivnijih Bijelih stijena i Samarskih stijena.

  • «
  • 1 (current)
  • 2
  • »