• Plase-Tuhobić-Jelenčić-Zlobin

    Četvrtak. 11. ožujka 2021.
    Tuhobić 
    je izdužena planina koja se pruža primorskim rubom goranske visoravni u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 8,5 km. Lokacija obuhvaća prostor od Gornjeg Jelenja do Benkovca Fužinskog s nekoliko karakterističnih vrhova razmještenih po hrptu: Straža (984 m), Tuhobić (1109 m), Strgarnica (1098 m), te Jelenčić (1106 m). Prosječna nadmorska visina grebena varira između 950 i 1100 metara. Glavno obilježje visokog dijela planine - na srednjem dijelu (hrbat) su blagi oblici obrasli niskom travom, dok su niži dijelovi na južnom i sjevernom dijelu  prekriveni šumom.  Posebno je izrazita travnata padina sa primorske strane koja se blago spušta do ruba šume. Sjeverna strana prema Lepenici  je strma i šumovita. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između goranske i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva kao na ...

  • Rt Kamenjak – staza orhideja

    Rt Kamenjak - staza orhideja
    Nedjelja, 7. ožujka 2021.

    Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag (puni naziv) je poluotok na krajnjem jugu Istre, dugačak oko 9 km, a širok od 500 do 1600 m, a proteže se u smjeru jugoistoka s vrlo razvedenom morskom obalom dugom oko 30 km prepune uvala, uvalica, rtova i plaža. Poluotok je isprepleten mrežom neasfaltiranih puteva markiranih i nemarkiranih puteljaka, staza koje vode i do najzabačenijih dijelova.
    Prekriven je uglavnom niskim raslinjem i makijom uz nešto borove šume i oranica. Na krajnjem jugu nalazi se sami rt Kamenjak, a u blizini, na moru prema zapadu, je i svjetionik Porer koji se nalazi na istoimenoj hridi. Sagrađen je 1846. i visok je preko 30 m. te je prekrasan  primjer kamene gradnje jadranskih svetionika još iz razdoblja vladavine Austro-Ugarske. Duž staze se nalaze predivne uvale i atraktivne plaže koje okružuju otočići medulinskog arhipelaga. Rt Kamenjak je znamenit po orhidejama i parku ...

  • Malo Libinje-PS Vlaški Grad-Sveto Brdo-PS Dušice-Malo Libinje

    Petak, 26. veljače 2021.
    Sveto brdo s nadmorskom visinom (1751 m) je drugi vrh po visini na Velebitu, nadvisuje ga samo 6 m viši Vaganski vrh udaljen desetak km. Nalazi se pri kraju južnog Velebita, a proteže u dužini 50 km od prijevoja Baške Oštarije, pa sve do Zrmanje. Vrh ima jedinstveni piramidalni oblik najupečatljiviji na Velebitu, izrazito vidljiv sa svih strana. Njegova istočna, kontinentalna  strana vrlo je strma a izdiže se 1200 m iznad visoravni Like, dok su jugoistočne i sjeverozapadne strane blaže, izdižu se iznad visoravni Libinje i Dušice.

    Sveto brdo je vrhunski vidikovac, najbolji na Velebitu i neosporno se može nazvati „Panoramski kralj Velebita“, koji ima 360 ° otvorene poglede u svim smjerovima. Zahvaljujući svojoj jedinstvenoj poziciji blizu kraja Južnog Velebita i najviših vrhova prema sjeveru,  s ovog vrha panoramski vidici su vrlo impresivni i raznoliki. Za lijepa vremena, odavde se može vidjeti cijela dužina Velebita ...

  • Ramića Dvori-Buljma-PS Struge-Vaganski Vrh- Ramića Dvori

    Četvrtak, 25. veljače 2021.
    Velebit 
    je naš najduži gorski lanac koji se proteže  u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 145 km od prijevoja Vratnik do rijeke Zrmanje, a Vaganski vrh  je najviši vrh Velebita s nadmorskom visinom od 1757 m. Nalazi se na jugoistočnom dijelu južnog Velebita. Poznati greben u dužini 10 km koji se proteže od Vaganskog vrha do Svetog brda na kojemu se nalaze 10 najviših vrhova koji prelaze visinu iznad 1700 m. Njegova istočna, kontinentalna  strana vrlo je strma a izdiže se nekoliko stotina metara iznad visoravni Like, dok su jugoistočne i sjeverozapadne strane blaže. Sam vrh je manji travnati greben s nekoliko vrhova slične visine, pa se ne doima najvišim vrhom Velebita.
    Na području južnog Velebita nalazi se Nacionalni park Paklenica, jedan od najatraktivnijih područja Velebita, gotovo neprohodno carstvo ljutog krša, prepunog opasnih, ovalnih, oštrih i nazubljenih vrletnih stijena, jama, vrtača, ponikvi…. S druge ...

  • Kanjon Velika Paklenica-Lugarnica-PD Paklenica-Ramića dvori

    Srijeda, 24.veljače 2021.
    Paklenica je jedan od 8 nacionalnih parkova u Hrvatskoj. Nalazi se na južnim padinama Velebita, površinom od 95 m². Jedini ulaz je iz Starigrada – Paklenica. Dvije osnovne aktivnosti u Nacionalnom parku Paklenica su planinarenje i penjanje. Park obiluje mnogobrojnim pješačkim stazama od šetnica, lakih do vrlo zahtjevnih planinarskih staza. Svatko prema svojim mogućnostima i potreba ima priliku zadovoljiti svoje adrenalinske potrebe. Paklenica je poznato svjetsko penjalište – ima preko 400 opremljenih i uređenih penjališta različitih težina i dužina. Najveći broj odnosi se na kratke sportske smjerove, a koji se nalaze u najužem dijelu kanjona.

  • Vrhovi Ćićarije – Žbevnica, Špičasti vrh i Gomila

    Nedjelja, 14.veljače 2021.
    Velika prostranstva i očuvana priroda brdovite Ćićarije nude brojne mogućnosti za planinarenje i uživanje u prirodi. Na zapadnom dijelu Ćićarije nalazi se posebno lijepi razgledni greben Žbevnica u blizini državne granice Hrvatske i Slovenije -  pruža se u smjeru Dinarskog gorja (sjeverozapad – jugoistok) od granice sa Slovenijom do sela Dana i Vodica te lokalne ceste koja vodi od Bresta prema Trsteniku u dužini 3,6 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh Žbevnica (1014 m), Špičasti vrh (957 m), te Progan (931 m) – (planinarski nije obrađen).
    Glavno obilježje grebena - prema sjeverozapadu su blagi oblici obrasli niskom travom (pašnjaci), dok su niži dijelovi na južnom i jugoistočnom dijelu strmi i prekriveni šumskim raslinjem. Pored navedenih vrhova u ovom planinarskom izletu pridodali smo i vrh Gomila s nadmorskom visinom (1027 m), a uspon na spomenuti vrh odabrali smo od sela Trstenik te silazak ...

  • Baška-Zarok - Vorganj - crkva Sv. Nikola - Bag - Baška

    Subota, 30. siječnja 2021.
    Otok Krk,
     smješten je na sjevernom dijelu Jadranskog mora u Kvarnerskom zaljevu nedaleko od Rijeke, sa kopnom je povezan Krčkim mostom.  U središnjem i zapadnom dijelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni dio otoka čine kamenjar i pašnjaci. Brdovita ali pitoma unutrašnjost  ispresijecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje, planinarenje i biciklističke ture.  Na otoku Krku je uređeno i obilježeno 300 kilometara pješačkih i biciklističkih staza.

    Pješačke staze podijeljene su u tri kategorije: šetnice, pješačke lagane i planinarske teže staze. Šetnice su obalne staze (prate obalu otoka i namijenjene su najširem krugu šetača), lagane pješačke staze (presijecaju unutrašnjost otoka), te teže i zahtjevnije (uključuju strmije dijelove i namijenjene su više planinarima). Iako je staza mnogo i sve su zanimljive, spomenimo Krčku obilaznicu kao „stazu svih staza“ koja povezuje sve označene pješačke staze. Povezane u cjelinu ...

  • Kastavska šetnica: Kastav-Breza-Škalnica-Klana-Kastav

    Nedjelja, 27. prosinca 2020.
    Nakon duže planinarske neaktivnosti, zbog loših vremenskih uvjeta, konačno, ukazao se jedan lijep i sunčan zimski dan kojeg smo iskoristili za izlet i planinarenje. Za tu priliku odabrali smo mjesto Kastav i poznate kastavske šetnice. Kastav je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka.

    Naime, u zaleđu grada Kastva nalaze se zelene oaze šuma Loze i Lužine, kroz koje su uređene tri kastavske šetnice – Puž (5,3 km), Zec (10,3 km) i Srna (16,4 km). Šetnice su obilježene potrebnim putokazima i informacijskim pločama, kao i posebnim turističkim oznakama, kako bi se razlikovale od uobičajenih crveno – bijelih planinarskih markacija. Kroz kastavske šume uređeni su i brojni planinarski putevi: Kastav - Klana; Kastav – izvor Rječine; Kastav – sjeverni Mačkov vrh – Veliko Židovje (dionica Riječke planinarske obilaznice).

  • Lovranska Draga-Babin grob-Vojak-Visoče-Lovranska Draga

    Nedjelja, 29. studenog 2020.
    Iako je o planini Učka dosta toga napisano, unatoč tome, kratak sažetak za one koji nedovoljno  poznaju ovu prelijepu planinu. Učka je izdvojeni planinski masiv koji se proteže sjeverno od Matulja - Veprinca, prijevoja Poklon, koji je odvaja od Ćićarije sve do Plominskog zaljeva na jugu u dužini 30 km, s najvišim vrhom Vojak 1401 m. Najveći dio masiva Učke proteže se od vrha Vojak, prema jugu s nekoliko značajnih i nižih vrhova: Brgud  908 m, Kremenjak 827 m, Šikovac 780 m i Sisol 835 m. U Hrvatskoj nema planine slične Učki. Strme padine na kojima se izmjenjuju stijene, šume i livade s dalekim i širokim vidikovcima, koji se pružaju sa njezinih vrhova, brojni izvori vode i naselja, izdvojen položaj, te blizina mora čine Učku jedinstvenom i posebnom.

    Tijekom povijesti Učka je imala nekoliko različitih imena. Caldiera je najstariji poznati naziv planine, tako su je zvali Istroromani ...

  • Otok Rab: staza - Uvala Mišnjak-Srednjak-Kamenjak-Mundanije

    Srijeda, 18. studeni 2020.
    OTOK RAB,

    sa susjednim otočićima čini rapsku otočnu skupinu koja je smještena na sjevernom dijelu Jadranskog mora između otoka Krka i Paga. Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, paralelno s kopnom Velebita i podvelebitskog primorja. Površina otoka iznosi 93,6 km². Najveća zračna dužina otoka Raba, proteže se od rta Gavranić do rta Sorinj, iznosi 22 km. Zahvaljujući svom nepravilnom obliku, širina je otoka različita. Tako se najuži dio otoka nalazi na južnom dijelu od rta Krkland do zaseoka Perčinić u Barbatu 3 km, dok se najširi dio od 10 km nalazi na sjevernom dijelu od rta Šilo u Loparu  do rta Kristofor na sjeverozapadu otoka.

    Najviši vrh Kamenjak s nadmorskom visinom 408 m nalazi se na sjeveroistočnom rubu vršne ravne visoravni, na mjestu gdje se greben naglo spušta prema moru.  Ovaj sjeveroistočni dio Raba okrenut prema kopnu i Velebitu je krševit, surov, potpuno ogoljen i doima se poput pejsaža ...

  • Južni Velebit - Malo Libinje-Vlaški grad-Sveto Brdo-Babin Vrh-Vlaški grad-Malo Libinje

    Petak, 13. studenog 2020.
    Osnovni cilj ovog planinarskog izleta bio je popeti se na Istočni Babin Vrh (1744 m), koji se nalazi na grebenu neposredno prije Svetog brda. Naglašeno Istočni, budući da postoji  još jedan Babin Vrh (1738 m) koji se nalazi u smjeru zapada od Vaganskog vrha, stoga je označen kao Zapadni Babin Vrh. Na putu prema spomenutom vrhu, popeli smo se i na vrh Vlaški grad i na Sveto Brdo. Istočni Babin Vrh nalazi se na glavnom velebitskom grebenu koji se pruža u smjeru sjeverozapad udaljen od Svetog brda 1,5 km. Na tom grebenu još su 4 izrazita bezimena vrha s nešto manjom nadmorskom visinom. Prva kota (1686 m), druga kota (1712 m), treća kota (1724 m), a kao četvrti i najveći u nizu je Istočni Babin vrh (1744 m), iza kojeg se na istom grebenu nalazi još jedan bezimeni izraženiji vrh – kota (1719 m).

  • Južni Velebit: Stajine-Babin Vrh-Vaganski vrh-Malovan-Stajine

    Ponedjeljak, 09. studenog 2020.
    Za ovaj planinarski izlet na Južnom Velebitu osmišljena je slijedeća kružna tura: Stajine – Marasovac – Istočni Babin vrh – Vaganski vrh – vrh Malovan. Od prijevoja Malovan kružno preko  visoravni Bunovac – izvora Vagan do Stajina. Cilj je bio popeti se na spomenuta tri vrha.

    Babin Vrh u naravi je izduženi greban u dužini  1 km s tri vrha - zapadni najviši vrh s nadmorskom visinom 1738 m, srednji 1725 m te istočni s 1626 m. Nalazi se na uzdužnom  glavnom grebenskom lancu koji se pruža u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu – od Vaganskog vrha prema Visočici. Ovi vrhovi nisu posebno označeni imenima, već samo nadmorskim visinama na topografskim kartama. Stoga, često dolazi do zablude u visinama. Gore navedene visine nalaze se na službenim kartama Hrvatske geodetske uprave RH - na TK25 i na HOK karti.
    Babin vrh je dugi niz godina smatran najvećim vrhom Velebita ...

  • Južni Velebit: Medak – Badanj – Medak

    Subota, 07. studenog 2020.
    Vrh Badanj s nadmorskom visinom (1.638 m)
    nalazi se na južnom dijelu Velebita, između njemu najbližih vrhova - Štirovca sa istočne te vrhova prema sjeverozapadu  Visibabe, Golubnjače i Velike Čelakuše iznad grebena Javornik. Sa Ličke strane iznad Medaka te sa primorske strane iznad Velikog Rujna. Gledano s udaljenosti i s različitih pozicija, vrh mijenja svoj izgled, od  stožastog oblika gledano s istočne strane, oblik posude badnja (kace) sa sjeverne strane, po čemu je (pretpostavka) i dobio ime te izduženi greben s jugozapadne strane, što u naravi i jeste greben dugačak 300-tinjak metara na kraju kojega prema sjeveru s jednom istaknutom točkom koja predstavlja vrh Badanj.

  • Bunovac-Liburnija-Brundo-Vaganski vrh-Bunovac-Južni Velebit

    Utorak, 03. studenog 2020.
    Velebit
    je naš najduži gorski lanac koji se proteže  u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 145 km od prijevoja Vratnik do rijeke Zrmanje, a Vaganski vrh  je najviši vrh Velebita s nadmorskom visinom od 1757 m. Nalazi se na jugoistočnom dijelu južnog Velebita. Poznati greben u dužini 10 km koji se proteže od Vaganskog vrha do Svetog brda na kojemu se nalaze 10 najviših vrhova koji prelaze visinu iznad 1700 m. Njegova istočna, kontinentalna  strana vrlo je strma a izdiže se nekoliko stotina metara iznad visoravni Like, dok su jugoistočne i sjeverozapadne strane blaže. Sam vrh je manji travnati greben s nekoliko vrhova slične visine, pa se ne doima najvišim vrhom Velebita.
    Na području južnog Velebita nalazi se Nacionalni park Paklenica, jedan od najatraktivnijih područja Velebita, gotovo neprohodno carstvo ljutog krša, prepunog opasnih, ovalnih, oštrih i nazubljenih vrletnih stijena, jama, vrtača, ponikvi…. S druge ...

  • Vagabundina koliba-Zagradski vrh-LK Kalac-Kanculova glava-Kobiljak_Lič

    Subota, 31. listopada 2020.
    Zagradski vrh (1187 m)
     je najviši vrh na uzdužnom pojasu primorskog ruba goranske visoravni. Nalazi se između Vinodolske zaravni i Viševice, te predstavlja  prijelazno područje između Vinodola i Velike Kapele. Sjeverna strana vrha je pod bukovom šumom, a primorska je gola. Vršni dio ima oblik lijepoga travnatog hrpta s kojeg se šire vidici prema Vinodolu, Riječkom zaljevu, Viševici, Liču i Fužinama. Na istočnom podnožju Zagradskog vrha, na visini od 950 m, pruža se područje lijepih livada gdje su Vinodolci imali svoje ljetne pastirske stanove zvane Zagradi, po kojima je ime dobio i sam vrh. Zagradski je vrh atraktivan i jednostavan za uspon i za one koji često ne planinare.

  • Kružna tura - Sunger-Brestova draga-Bitorajske bijele stijene-Brestova draga-Sunger

    Nedjelja. 01.11.2020.
    Bitoraj ili Burni Bitoraj je gora
    - izduženi greben u zapadnom dijelu Gorskog Kotara, koji se proteže u smjeru sjeverozapada prema jugoistoku u dužini 5 km, od Jukina dolca do Jožina Plana – sedla Javorje.  Vrh Bitoraj s nadmorskom visinom (1386 m) je skupina stijena koje strše iznad šumskog zelenila koja prekriva cijelu planinu. Vrh je ujedno jedini vidikovac na grebenu Bitoraja. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između kontinentalne i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva kao na Bitoraju. Na ovoj lokaciji sjeveroistočni vjetar – bura često dostiže orkanske razmjere, stoga je Bitoraju priskrbila i ime Burni Bitoraj. Ova planina je vrlo zanimljiva po brojnim i raznolikim oblicima vapnenačkih stijena, a posebno se ističu Bitorajske bijele stijene.

  • Selo Slavica – vrh Velika Slavica - selo Slavica

    Nedjelja, 25. listopada 2020.
    Velika Slavica
    s nadmorskom visinom (1120 m) je vrh koji pripada južnom dijelu Gorskog kotara, planina koja se smjestila  istočno iznad naselja Slavica i južno od vrha Voltica (1110 m) na Maloj Slavici. Vrh je manja kamena glavica sa svih strana obrasla crnogoričnom šumom. S jugoistočne  strane izdižu se visoke i okomite stijene, preko kojih uspon nije moguć. Pristup na vrh moguć je samo s istočne strane. Na tom vršnom grebenu uspon se odvija između visokih stijena po serpentinama do samog vrha. S vrha se pružaju lijepi vidici na naselja Slavica, Sunger, Mrkopalj te na Risnjak, Snježnik, kao i na veliki dio Gorskog Kotara.

  • Kružna tura - Vagabundina koliba-Strilež-Viševica-Vagabundina koliba

    Nedjelja, 18. listopada 2020.
    Strilež
    je u naravi greben na Velikoj Kapeli koji se proteže u smjeru istok – zapad u dužini jednog kilometra. Nalazi se na polovici puta između Lišnjakove drage i vrha Viševice.  Greben ima dva vrha istočni (1369 m) i zapadni  15 metara viši (1384 m), koji se nalazi 600 m dalje od istočnog vrha u visokoj bukovoj šumi bez ikakvih vidika. Stoga, je istočni vrh uzet kao vršna točka ovog grebena, zbog lijepih i otvorenih vidika. S ovog vrha i njegova vidikovca pružaju se lijepi panoramski pogledi na Ravne, Ličko polje, Bjelolasicu, Bijele i Samarske stijene, Učku, Velebit te na more i otoke. Od ovog vrha uzdužni greben prema zapadu je kamenit i obrastao u bukovu šumu bez ikakvih vidika.

    Potrebno je napomenuti da se naziv ovog grebana Strilež razlikuje od naziva Strinež na službenim kartama TK25 DGU (Hrvatske geodetske uprave), kao i na karti ...

  • Luka Krmpotska-Crni vrh (Černi vrh)-Kolevratske stijene-Kolevrat-PK Vinište-Klenovica

    Četvrtak, 08. listopada 2020.
    Črni vrh
    , službeni je naziv Crni vrh s nadmorskom visinom 1169 m smjestio se zapadno između Kolevratskih stijena i južno od Ričičkog bila. Podno samog vrha koji se izdiže prema sjeveru, proteže se stjenoviti dio zvan  Biljevine koji se pruža u smjeru istok-zapad u dužini 500 m., dok se šumoviti predio grebena proteže  u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini 900 m. Vrh je obilježena gomilom kamenja u koje je zabodena čelična cijev na kojoj je pričvršćena kutija s upisnom knjigom i planinarskim žigom, pored koje je na kamenu ispisan naziv vrha i  visina. To nije najviša točka. Ista se nalazi  sjeverozapadno 50-ak m u visokoj šumi bez vidika, pa je ova točka izabrana kao vrh, zbog otvorenih vidika koji se pružaju od sjeveroistoka do jugozapada.
    Ovaj vrh je i KT nove planinarske obilaznice „Trejset i pet“, osnovana 2020. Detaljnije o novoj obilaznici možete pronaći na web stranici ...

  • Obilaznica Podgorske staze na Srednjem Velebitu

    Subota, 19.09.2020.
    Gotovo svako veće naselje podno Velebita ima od davnina uhodane staze i lijepo građene putove u svojem zaleđu, kojima su pastiri gonili svoja stada u hladnije i plodnije predjele Velebita. Na tim predjelima izgrađeni su ljetni stanovi, u kojima su boravili veći dio godine sve do prvih snijegova. Takve staze ima i malo mjesto Cesarica i Čačići.
    Naziv Cesarica pored istoimenog imena sela, predstavlja primorsku padinu srednjeg Velebita koja se proteže od mora do Kurozeba. Ovaj dio srednjeg Velebita za planinare bio je dugo vremena neopravdano zapostavljen i zanemaren, sve dok PD Kamenjak iz Rijeke 2011. godine nije uredio obilaznicu pod nazivom „Podgorske staze na srednjem Velebitu“ i na taj način nama planinarima približili nesvakidašnju iskonsku i divlju ljepotu Velebita.
    U planinarskom smislu ovaj predjel srednjeg Velebita za svakog planinara je zanimljiv i poželjan da se na njega dođe. Slika ispred, iza i oko nas je ...