• Rifugio Giusani od doma Rifugio Dibona

    Subota, 23. kolovoza 2014.
    PD Opatija iz Opatije organiziralo je dvodnevni  izlet i planinarenje u Italiju - Dolomiti, 23 i 24. kolovoza, 2014. Voditelj i organizator Boris Božić. Prijevoz  je organiziran sa dva osobna automobila. Na izlet se prijavilo 5 članova iz PD Opatija (ekipa u sastavu: Mirjana, Elena, Boris, Dionis i Dario) i 3 člana  PD Knezgrada iz Lovrana. – (Renato, Dino i moja malenkost).  Cilj dvodnevnog izleta i planinarenja je: prvi dan,  23. 08.2014. popeti se na vrh Monte Rite (2180 m), te posjeta  muzeju od Reinhold Messnera - „Messner Mountain Museum“. Drugi dan predviđen je za uspon na Tofanu di Rozes (3225 m).  Znameniti muzej, smješten je u srcu Dolomita, između Pieve di Cadore i Cortine d'Ampezzo, na planini Monte Rite (2181 m), od kuda je prekrasan panoramski pogled na veličanstvene vrhove Dolomita. Na žalost, zbog lošeg vremena (obilne kiše koja ne prestaje padati cijelo vrijeme puta ...

  • Uspon na Križ od doma Pogačnik i silazak do Aljaževa doma

    Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
    Treći dan našeg boravka na Kriški podi u Julijskim Alpama, predviđen je za uspon na Križ (2410 m) i povratak preko „bivka IV“ na Rušju ispod Dolkove špice do Aljažovog doma u dolini Vrata. Križ je smješten u srcu Julijskih Alpi. Nalazi se sjeverozapadno od doma Pogačnik i Kriški podi, na kojima se nalaze tri prekrasna visokogorska kraška jezera. Križ je smješten  između dva susjedna najbliža vrha – Razor (2601m) i 100 m višeg Stenara (2501 m). Na vrhu se nalazi metalna kutija sa upisnom knjigom i žigom. Za lijepa vremena otvara se lijepi pogled na najviše vrhove Julijskih Alpi. Ovog puta gusta magla spriječila je taj lijepi pogled na vrhove Julijskih Alpa.

  • Staza Ceria-Merlone/Poliške Špiki

    Nedjelja, 28. rujna 2014.
    Treći dan našeg boravka (28.09.2014.) u talijanskim zapadnim Julijskim Alpama, predviđen je za uspon po grebenskoj stazi „Ceria – Merlone“, slovenski „Poliški Špiki. Ona je posvećena alpinistima iz Trsta Celestino Ceria i Ruggero Merlone, koji su tragično stradali prilikom penjanja na Monte Rosa.
    Zašto naziv grebena „Poliški Špiki“?
    Neumorni tragač, a istraživač slovenskih imena u ovim planinama, Julijskih Alpa, Henrik Tuma,  pokušao je sačuvati od zaborava nazive lokalnih imena. Tako, je stari naziv za Montaž  (2753 m) - Špik (Špik Police), te dalje navodi imena vrhova po grebenu od zapada prema istoku. Špik nad Stražnjom Policom (2680 m), poznatiji kao sjeverni toranj Montaža, Špik od Lavina (2606 m), Špik nad Cijanerico (2461 m),  Špik Hude Police (2430 m), Špik nad Tratico, Špik nad Studencima (2392 m), Špik Teške police.

    Sljedeća na redu je Špik Nosy –Špik nad Nosom (2531 m), Špik nad Špranjo - preko proreza (2554 m). Stoga, u ...

  • Uspon na Razor i Planju od doma Pogačnik

    Nedjelja, 17. kolovoza 2014.
    Drugi dan našeg boravka u Julijskim Alpama (na Kriški podi), predviđen je za uspon na Razor i Planju. Razor sa svojom visinom od 2601 m, kao i susjedni vrh Planja 2453 m, smješteni su u srcu Julijskih Alpi i spadaju među više vrhove. Vrh Razora poprima oblik oštrih i vitkih šiljaka, koji završavaju u obliku piramide. Razor i Planja izdižu se iznad visoravni Kriških podi, gdje se nalaze 3 prekrasna jezera. Okružuju ih prijevoj Luknja sa istočne i Vršič sa zapadne strane, te dolina Krnice sa sjeverne i Trente sa južne strane.

     

     

  • Uspon na Bovški Gamsovec i Stenar

    Subota, 16. kolovoza 2014.
    Bovški Gamsovec
     s visinom 2392 m pripada  skupini Julijskih  Alpi, a u neposrednoj blizini Triglava. Njegov vrh je vrlo izraženi uzdužni uski greben koji se proteže od Pihavca prema Stenaru. Bovški Gamsovec je dobar izbor za planinare koji uživaju u laganom penjanju i nije suviše zahtjevna planina i ako se nipošto, ne smije podcjenjivati - nije za početnike i neiskusne. Na istočnoj strani ima dosta ispostavljenih mjesta, uskih polica, procijepa, doduše, osiguranih klinovima i sajlom. Sjeverna strana je izrazito travnata i strma padina, okrenuta prema Triglavu. Stoga, nije ni čudo  da na ovom dijelu planine možete sresti mnogo kozoroga i gamsa. Pretpostavljam, da je po tome i dobio ime „Gamsovec“. Stjenovita jugozapadna strana okomito se izdiže iznad Kriških podi. S vrha je dobar pogled na obližnje vrhove: Triglav , Pihavec, Stenar, Križ, Razor Planju, jezera na Kriških podi (gornje, srednje i donje), te na Pogačnikov planinarski dom.

  • Uspon na Ponce - Srednju, Visoku i Zadnju

    Ponedjeljak, 04. kolovoza 2014.
    Treći dan našeg boravka u Julijskim Alpama, predviđen je za uspon na tri različita vrha: Ponce,  Špik i Slemenovu špicu – odabir prema vlastitom nahođenju. Podijeljeni u tri grupe „A“, „B“ i „C“ . Grupa „A“ uspon na Ponce (Renato i ja, Mirko), grupa „B“uspon na Prisojnik (Fedor i Dino) i grupa „C“  (ostali) uspon na Slemenovu špicu. 

    Ponce su planinski greben u slovenskim Julijskim Alpama, koji se pruža u smjeru sjeveroistoka prema jugozapadu. To je granični greben između Italije i Slovenije. Greben je smješten između doline Tamara i Planice na slovenskoj strani i Mangartske doline ili Belopeške doline na talijanskoj strani. To je ujednačeni oštri greben, čiji vrhovi počinju iznad Planice sa Malom Poncom  1925 m, nastavlja dalje preko Vratca 1844 m na Visoku 2274 m, Srednju 2228 m i zadnju Poncu 2242 m. Greben se nastavlja dalje preko vrha Strug 2265 m, Vevnice ...

  • Uspon na Jalovec od Vršiča_spust do koča na Tamarju

    Nedjelja, 03. kolovoza 2014.
    Drugi dan našeg boravka (03.08.2014.) u Julijskim Alpama na Vršiču, previđen je za uspon na Jalovec. Jalovec je jedna od najljepših planina Julijskih Alpi. Njegov visoki greben smješten je na raskrižju triju alpskih dolina. Izdiže se iznad doline Tamar/Planice, Trente i Koritnice. Pogled iz svake doline pokazuje drugačiju sliku, ali svi oni dijele isti moćni vrh - koji se pri vrhu sužava i ima oblik kristala. Zato, nije ni čudo da je njegov lik dobio mjesto na grbu Slovenske planinarske organizacije i u planinarskom vodiču za Julijske Alpe, a time i najviše simboličko značenje. S visinom od 2645 m je šesta najviša planina u Sloveniji.  Slovenci  mu daju još jedan značajan epitet  i nazivaju ga „Kralj slovenskih gora“.  Sama ta činjenica je dovoljan  razlog da nas potakne na razmišljanje, te izazove  strahopoštovanje. Sa vrha se otvara izvanredan pogled na najviše vrhove Julijskih Alpi.

     

  • Ferrata - Hanzova pot na Maloj Mojstrovki

    Subota, 02. kolovoza 2014.
    PD Knezgrad iz Lovrana, tradicionalno, svake godine, organizira jedan veći izlet, odnosno planinarenje u jednu od susjednih zemalja ili država. Tako, i ove godine,  organiziran je 4 dnevni izlet u Sloveniju – Julijske Alpe u razdoblju 02. do 05. kolovoza, 2014. godine. Plan pohoda bio je uspon na: Malu Mojstrovku, Jalovec i Ponce. U dogovoru sa organizatorom izleta u manjim skupinama napravljeno je još nekoliko uspona: Prisojnik, Špik i Slemenova špica. Na izletu i planinarenju sudjelovalo je 31 planinar i planinarka. Prijevoz je organiziran osobnim automobilima. Voditelj i organizator izleta je Silvano Zorzenon. Izlet je protekao u dobroj organizaciji bez problema i poteškoća, stoga, Silvano moje čestitke.

    Mojstrovka je dugi greben i manji dio grebena Julijskih Alpi, koji se pruža između Jaloveca i Vršiča u smjeru jugozapad – sjeveroistok. Mojstrovka ima 3 vrha: Mala Mojstrovka (2332 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Zadnja Mojstrovka (2354 ...

  • Greben Kanina: Bivak Elio Marussich-vrh Krnica-Visoki Kanin-spust ferratom Julia do doma Rifugio Gilberti

    Četvrtak, 02. kolovoza 2018.
    Planinski lanac Kanin
     nalazi se u Julijskim Alpama na granici između Italije i Slovenije. Ovaj masiv je odvojen od glavnog grebena Julijskih Alpa dubokim dolinama, a proteže se od Velike Babe na jugozapadu, preko Visokog Kanina do Velike Črnelske Špice i Rombona na istoku. Vrhovi ovog planinskog lanca su (od istoka prema zapadu), Rombon  (2208 m), Velika Črnelska Špica (2332 m), Lopa (2402 m), Prestreljenik (2499 m), Hudi Vršič (2461 m), Srednji Vršič (2543 m), Visoki Kanin (2587 m), Mali Kanin (2571 m),Velika Baba (2148 m) i Krnica (2441 m). Iako je planina predivna, nije toliko popularno odredište planinara koji radije biraju zvučnija planinska imena kao što su Triglav, Jalovec i Mangart… koji su u neposrednoj blizini.

    Ovaj planinski lanac svjetski je poznat po dubokim podzemnim špiljama – Sveto tlo za speleologe.Jer malo je na svijetu mjesta s toliko jama. Na Kaninu se nalazi ...

  • Južni Velebit-uspon na Tulove grede

    Tulove grede, (kako ih narod naziva još i Tulo, Tulovice), sa najvišim vrhom 1120 m su stjenovit greben izrazito strmih kukova izgrađen od vapnenačkih stijena koji se proteže u dužini od oko jednog kilometra, a sastavljen je od niza okruglih tornjeva, stupova, pukotina, procjepa, škrapa, žljebova, uskih prolaza, ponikvi i niza drugih neobičnih kraških oblika, što im daje posebnu čar i ljepotu.

     

  • Lička Plješivica - uspon na Poštak

    Poštak je izdvojena planina iznad rijeke Zrmanje na južnom dijelu lanca Ličke Plješivice. Prepoznatljiv je  po strmo odsječenom padinom ispod vrha. U cijelosti je prekriven travnjacima s malo šume. Planinarski je zanimljiv zbog neobičnih prirodnih kamenih skulptura u podnožju vrha sa zapadne strane. Naziv (po nekim izvorima) potječe iz vremena kada se pod planinom razmjenjivala pošta na granici Austro-Ugarske i Turske, a u kartama zna biti označen imenom Kečina kosa.

  • Pokljuški Gamsi_Parkiralište na pl. Javornik - Blejska koča - Debela Peč – Brdo

    Nedjelja, 6. srpnja 2014.
    PD Duga iz Rijeke organizirala je jednodnevni izlet i planinarenje u Sloveniju – POKLJUŠKI GAMSI. Organizator izleta Ivo Šporčić. Voditelji izleta: Grupe „A“- Danilo Harbić i njegov pomoćnik Željko Kokotović,  Voditelj „B“- grupe je Silvana Milić. Na izlet se prijavilo 49 planinara i planinarki. Pored Društva organizatora ( sa najviše članova), na izletu i planinarenju sudjelovalo je još 5 planinarskih društava i to: PD – Obzova iz Krka, Knezgrad iz Lovrana, te iz Rijeke –PD Učka, Kamenjak i Pljusak. Kao i na prethodnom izletu, sve pohvale organizatoru Ivi Šporčiću i vodičima. Cilj ovog izleta bio je popeti se na dio vrhova koji se nalaze u skupini  Pokljuških Gamsi.

    POKLJUŠKI GAMSI – to je skupina vrhova u istočnom dijelu Julijskih Alpi koji su smješteni između Pokljuke i doline Krme. To je neka vrsta obilaznice koja obuhvaća slijedeće vrhove: Blejska koča 1630, Okroglež 1965, Debela Peč 2014, Brdo 2009 ...

  • Kudin most na rijeci Krupi i vrh Krčmar

    KUDIN MOST
    je puno više od običnog mosta i prijelaza preko njega, poučna je to staza koja obilazi najljepši dio modro-zelene Krupe, uključujući i Deveterac, devet sedrenih kaskada s velikim slapom. Suho zidani most od klesane sedre izgrađen je na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, te  je među najstarijim prijelazima rijeke, a po legendi izgradio ga je zaljubljeni Kude, kako bi lakše posjećivao izabranicu svog srca na drugoj obali. Po njemu, most i danas nosi ime te je zaštićeni spomenik kulture. Kudin most je dugačak 109 metara prosječne širine 1,5m. Sastoji se od 12 lukova s dva propusta za vodu.

  • Uspon na Čvrsnicu - vrh Pločno - kružna rura od Masne Luke do jezera Blidinje

    Petak, 20. lipnja 2014.
    Drugi dan našeg boravka u Hercegovini na Blidinju, predviđen je za uspon na Čvrsnicu – vrh Pločno.
    Čvrsnica je planinski lanac smještena u sjevernom dijelu Hercegovine, sa najvišim vrhom Pločno 2227 m. Pruža se u smjeru od zapada prema istoku. Čvrsnica je okružena desnom obalom rijeke Neretve na  istoku i njenim pritokom Doljanke, koju dijeli od Prenja,  sa sjevera Dražanka, a sa južne strane Dugo polje i jezero Blidinje, te sa zapadne strane planina Vran.

    Planina se sastoji od nekoliko platoa – Plasa i Muharnice na sjeveru, te Male Čvrsnice na jugu. Ima više od deset vrhova iznad 2000 metara, tu su i poznate vertikalne litice – (Pesti brdo, Veliki kuk, Mežnica stijene, Strmenica….). Ona također, uključuje je i jezera Blidinje, Crepulja i Crvenjak, te kanjon Diva Grabovica, koji se usijeca 6 km u planinu. Zbog svoga položaja Čvrsnica je i u vojnom i strateškom pogledu ...

  • Uspon na Veliki Vran - od Kedžere

    Četvrtak, 19. lipnja 2014.
    Vran je izdvojeni planinski lanac, koji se proteže u smjeru od jugozapada  prema sjeveroistoku u obliku raširene (izdužene) potkove. Planina Vran izdiže se između Čvrsnice i Ljubuše, iznad Duvanjskog i Dugog polja, u četverokutu između naselja Rame, Tomislavgrada, Jablanice i Posušja. Postoje dvije priče koje se vezuju kako je Vran dobio ime. Jedna govori da se tako zove zato što planina ima izuzetno taman izgled kada se gleda iz Polja. Druga priča vezuje se za ptice Vrane, koje su nekada u velikom broju naseljavale podnožje planine. Ime Vran, često se veže uz narodnog junaka - hajduka Mijata Tomića, čiji je život i djelovanje usko povezano sa ovom planinom u kojoj je nalazio svoje utočište.

    Poznata je i po legendi o Divi Gabrovčevoj. Preko Vrana su vodile mnoge (duhanske) staze, kojima su Ramljanci nosili duhan iz Hercegovine i tako pokušali nešto zaraditi za svoju obitelj. Najviši vrh planine ...

  • Na putu do Blidinja – motela Hajdučke Vrleti

    Četvrtak, 18. lipnja 2014.
    PD Obzova iz Krka i PD Duga iz Rijeke i njihovi voditelji Diana Matešić  i Ivo Šporčič,  zajednički su organizirali 4 dnevni izlet i planinarenje u Bosnu i Hercegovinu u razdoblju od 19. Do 22 lipnja, 2014. godine. Na izlet se prijavilo 50 planinara i planinarki. Pored Društva organizatora ( sa najviše članova), na izletu i planinarenju sudjelovalo je još 9 planinarskih društava i to: PD - Strilež Crkvenica, Planik Umag, Osorčica M. Lošinj, Opatija iz Opatije, Knezgrad iz Lovrana, te iz Rijeke PD - Kamenjak, Učka, Pljusak i Obruč. Izlet je protekao u najboljem redu, u dobroj i ležernoj atmosferi bez problema i poteškoća. Stoga se, ovim putem, želim zahvaliti u svoje ime  i u ime ostalih sudionika, organizatorima izleta Diani i Ivi na dobro odrađenoj i uspješnoj organizaciji. Veselim se najavi, da će iduće godine u isto vrijeme ista ekipa, organizirati izlet i planinarenje u Hercegovini.  Prijevoz ...

  • Dabarski kukovi-Kiza-Žuti kuk-Vranji kuk-Široki kuk-Butinovača

    Dabarski kukovi su stjenoviti greben na srednjem Velebitu, koji se protežu oko 10 km u blagom luku od vrha Bačića kuka (1304 m) na sjeverozapadu do Ljubičkog brda (1320) na jugoistoku iznad Baških Oštarija. Bijeli, kameni tornjevi nepravilnih oblika, izranjaju, iznad šumskog zelenila i ( što plićih -  što dubljih) Duliba i Dabrova (Dabar je stari uvriježeni naziv na duboku šumsku dolinu ili provaliju u obliku korita, dok su Dulibe manje ili veće zaravni omeđene šumskim zelenilom).

     

  • Ždrilski kuk i jama Sladovača od Baških Oštarija

    Ždrilski kuk s nadmorskom visinom 1165 m, ( ma i drugi naziv “Matijin kuk“) samo za internu uporabu nekolicine planinara), smješten je istočno od Baških Oštarija. Pripada južnoj skupini velebitskih vrhova. Prilaz je moguć iz više smjerova: od Baških Oštarija, Brušana, iz Sušnja ili Kubusa, te sa morske strane od Rudelinke. Mi smo odabrali uspon od Baških Oštarija ( bivša osnovna škola). Ovaj vrh se smatra jednim od ljepših vidikovaca na južnom Velebitu, pored Konjevače, samo što je ovaj bliži moru pa je vidik još izraženiji. Kameniti vrh  izdiže se iznad Ždrila i šumskog zelenila, sa vršnim grebenom u dužini 150 do 200 m. Ovaj vrh je KT 3 planinarskog puta Velebno. 

  • Uspon na Nanos od Razdrtog

    Nedjelja, 01. lipanj 2014.
    Nanos je visoki kraški greben smješten na zapadnom dijelu pokrajine Notranjske, koji dijeli sjeverni dio Slovenije od Primorja. To je 12 km dug i 6 km širok  kraški plato, sa odrezanim strmim rubom visokim 500 do 700 m imenovanim „Pleše“ koji pored Snežnika dominira na zapadnom djelu pokrajine Notranjske. Vršni dio platoa oblikuju vrtače, zaravni i obli vrhovi, od kojih se na jugozapadu uzdiže najviši šumovit Suhi vrh 1313 m – ( nezanimljiv za planinare ). Prosječna visina grebena, okvirno, kreće se oko 1100 m. Zapadna polovica je niža i kreće se od 800 do 950 m i manje kamenita.  Zbog svojih botaničkih zanimljivosti ( razni endemični biljni svijet) dio južnog i zapadnog obronka Nanosa, proglašen je 1987 godine Krajinskim parkom (Park prirode).  Nanosom prolazi Slovenski planinarski put, Evropski pješački put i  Slovenski geološki put.  Za planinare najzanimljiviji je južni vrh Pleša (1262 m), gdje je ispod samog vrha  ...

  • Uspon na Vremščicu

    Nedjelja, 1. lipnja 2014.
    Ovaj jednodnevni izlet u Sloveniju u društvu Deana Jurčića, predviđen je kao lagana planinarska tura, koja u svom planu ima uspon na 3 manja vrha: Vremščicu 1027 m, Nanos - vrh Pleše 1246 m i vrh  Sv. Trojica 1106 m. Na koncu, kada smo sve to skupa zbrojili, ispada, da i nije tako lagana tura.

    VREMŠČICA 1027 m je planinski greben u pokrajini Notranjske, koji se proteže između Senožeče, Pivke i Divače, sa najvišim vrhom planine trostrukog imena: Velika Vremščica, Vrbanov vrh i brdo Sv. Urbana. Kod mještana je udomaćen izraz vrha „brdo Sv. Urbana“. Vrh je ime dobio po kapelici posvećena tom svecu – (zaštitnika pastira), smještene 500 metara ispod samog vrha. Sjeverna strana grebena prekrivena je šumom bukve i jele, dok su padine sa južne strane prekrivene širokim travnjacima, pogodnim za uzgoj stočarstva, koje se u posljednje vrijeme obnavlja. Uspon na Vremščicu moguć je iz ...