Putopisi

Dinara - Lišanjski vrh
Srijeda, 08. lipnja 2016.

Drugi dan našeg boravka na Dinari predviđen je za pohod od ishodišne točke planinarske kuće Puma (1630 m) na slijedeće vrhove i planinarska skloništa: Velika Duvjakuša (1708 m), Torlakova glava (1674 m), Snježnica (1664 m), planinarsko sklonište Josip Goreta (1530 m), Marin bunar (1400 m), Katunište (1402 m), Lišanjski vrh (1794 m), te planinarsko sklonište Rupe (1360 m). Dužina staze 20.7 km. Vrijeme gpx traga 8 h i 51 minuta. Minimalna visina 1311 m, maksimalna 1801 m. Visinska razlika pri usponu 1380 m, pri silasku 1635 m. Visina polazišta 1630 m. Visina odredišta 1794 m. Prosječan nagib 18%.
kao što je vidljivo iz analize gpx traga. Cilj je bio cjelodnevni boravak na planini i uživanje u ovoj nesvakidašnjoj ljepoti Dinare.

Troglav - 07.06. 2016.
Prostorni gorski lanac Dinara – Kamešnica nakon Velebita (145 km), drugo je najduže gorje među Dinaridima koje se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini oko 110 km, uzduž hrvatsko-bosanske granice od vrela Zrmanje i Ličke Kaldrme pa sve do Buškog blata i Tijarice. Duž toga dugog dinarskog lanca, najsjeverniji veći vrh je Veliki vrh na Vilici (1.654 m) sjeverno od Knina, a najviši je Troglav (1.913 m) sjeverno iznad Sinja i najistočniji Konj na Kamešnici (1.854 m) južno od Livna.

U tomu dugom rasponu se ovaj dinarski lanac može reljefno podijeliti glavnim poprečnim sedlima s pripadnim cestama na 5 logičnih gorskih cjelina: 1-najsjevernija planina Vilica (1654 m) do ceste Knin-Grahovo, 2-uža planina Dinara (1832 m) do kotline Uništa i sedla Privija, 3-srednji najveći i najviši greben Troglava (1912 m) do sedla Vaganj-Prolog, 4-istočnije planina Kamešnica (1856 m) i 5- od Voštana najjužnija gora Tovarnica (1285 m) kao krajnji jugoistočni ...

PD Knezgrad iz Lovran organiziralo je 2-dnevni izlet i planinarenje u Liku. Prvi dan 28.05.2016. predviđen je za uspon na Mrsinj Grad (kojeg smo odradili), drugi dan 29.05.2016. na Malu i Golu Plješivicu. Na izlet i planinarenje prijavilo se 15 planinara i planinarki. Našem izletu pridružio se Krešimir Horvat član PD Matica iz Zagreba. Ovom prilikom želim vam predstaviti  manje poznati i lijepi planinski masiv -  Ličku Plješivicu i njene vrhove Malu i Golu Plješivicu.

 

Nedovoljno poznato, ali vrlo zanimljivo brdo Mrsinj nalazi se iznad Korenice na prijelazu između Male Kapele na sjeveru i Ličkog sredogorja na jugozapadu. Od Male Kapele dijeli ga prijevoj Pogledalo iznad Škorove drage (887 m). Na istočnom podnožju nalazi se Korenica i Koreničko polje. Prema jugu spušta se do prijevoja Ljubova (n/v 980 m). Glavni hrbat Mrsinja proteže se u smjeru sjever – jug, s nekoliko podjednako visokih vrhova.
 

Srijeda, 25. svibnja 2016.

Petehovac je (brdo) u širem smislu te riječi valovita visoravan koje se izdiže jugoistočno od Delnica s nekoliko vrhova preko 1000 m. Petehovac zauzima posebno mjesto u delničkom turizmu. Izuzetno je pogodan za šetnje, planinarenje, skijanje, a posebno za  turno skijanje prema Mrkopaljskom kraju. Na vrhu brda Petehovac –(Štimčev vrh ) nalazi se istoimeni „Planinski centar“ sa skijaškom stazom i vučnicom, te smještajno-ugostiteljskim objektom. S obližnjeg vidikovca pruža se veličanstven pogled na Delnice, Risnjak, slovenski Snežnik, a u daljini  i na slovenske Alpe.

Utorak, 17. svibnja 2016.

Okrugljak, s nadmorskom visinom (886 m) smješten je u okrilju šume u sjeveroistočnom dijelu Gorskog kotara u sredini trokuta – predjela Kožanac i Dražice, te vrha Akrič (648 m) u blizini naselja Male Drage i Razdrto. Vrh je šumovit i nema vidikovca, a prepoznatljiv po svom stožastom obliku. Budući da s ceste Brod Moravice - Razdrto na vrh Okrugljaka vode dva uspona, jedan iz Male Drage, a drugi iz Razdrtog, planinarski izlet osmišljen je tako, da se napravi kružna tura na slijedeći način: popeti se na vrh Okrugljak  od Male Drage – spust u Razdrto. Od Razdrtog napraviti još jednu kružnu turu do vidikovca Orlove Stijene i bezimenog vrha u blizini vidikovca, te povratak na Razdrto i Male Drage i tako završiti dvije kružne ture u obliku nepravilne osmice i slova „V“, kao što je vidljivo na topo karti u  dužini 13,8 km.

Na jugoistočnom dijelu Velebita nalazi se manje poznata planina Tremzina. Pruža se polukružno u smjeru sjeverozapad - jugoistok od Vučjaka do Trnovačkih brda u dužini 3,5 km, s dva istaknuta vrha međusobno povezana manjim prijevojem. Na sjeverozapadnom dijelu nalazi se Čardak (1175 m), a na jugoistočnom Oklinak ( 1187 m). Udaljenost između ova dva vrha 1 km.

 

Skupila se mala četveročlana ekipa (Katica, Matija, Zoran i moja malenkost) i odlučila lijep i sunčan dan provesti u prirodi u našoj neposrednoj blizini i popeti se na Crni vrh (n/v 1335 m) i primorski Klek (n/v 1214 m). Obadva vrha smještena su na istočnom dijelu Grobničkih Alpa, a istovremeno mogu se pripisati široj okolici Platka, obzirom da su prilazi orijentirani na Platak i šumsku cestu Kripanj – Platak. Za oba vrha imaju iste karakteristike. Naime, jugozapadne padine su stjenovite, a sjeverne i sjeveroistočne strane šumovite, dok je sami greben prošaran travom i kamenjarom. Ovi vrhovi ne ističu se svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i razgledni. 
Planinarska tura osmišljena je da se napravi kružna tura na slijedeći način: popeti se na Crni vrh zapadnom, a silazak  sjevernom stranom, te uspon na Klek sjevernom, a  spust ...

Nedjelja, 17. travnja 2016.
Planinski lanac Karavanke se proteže u dužini 120 km u smjeru zapad – istok. Počinju od tromeđa Austria-Slovenija-Italija, točnije od Koruškog sedla Thorl-Maglern (Vrata Megvarje) na zapadu i završava istočno na padinama kod grada – Slovenj Gradec. Planinski lanac Karavanke, zajedno s Kamničko-Savinjskim Alpama čine prirodnu granicu između Koruške i Gorenjske. Isto tako, Karavanke su granični dio Slovenije i Austrije s najvišim vrhom –Stolom (2236 m), koji dominira i privlači poglede sa svih strana. Od Stola prema istoku ističe se vrh Vrtača (2180 m) čiji razdrt i strm greben plijeni svojom divljom ljepotom. Taj vrh je nezaobilazan cilj svakog planinara - zaljubljenika u planine koji pohode Karavanke. Prema zapadu od Stola ističu se vrhovi: Golica/Kahlkogel (1835 m.), Hruški vrh- Klek (1776 m.), Dovška Baba/Frauenkogel (1891 m.), te ljepotica Karavanki Kepa/Mittagskogel (2143 m.) i niz manjih  vrhova do tromeđe.

Od mog trodnevnog boravka u Sloveniji ...

Lička Plješivica je izduženi planinski masiv – greben čiji se manji dio nalazi na granici sa Bosnom i Hercegovinom kod Bihaća. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini 100 km od Plitvičkih jezera do izvora Zrmanje i dijeli Liku od Pounja. Istočne strmine Plješivice padaju u duboki kanjon gornje Une, a na zapadnoj strani su Koreničko, Lapačko, Kamensko i Krbavsko polje.

 

 

Nedjelja, 03. travnja 2016.
Greben Čaven nalazi se u Primorskoj ili Slovenskom primorju nad Vipavskom dolinom. Raspon planine tvori južnu granicu Trnovske šume, područje naglašeno  Dinarskim karakteristikama s brojnim kraškim fenomenima kao što su ponikve, škrape, utori, žljebovi, travnata i šumovita područja s golim stijenama, pećinama i tipovima vegetacije, što ukazuje o  teškim vremenskim uvjetima. Njegov najviši vrh je Veliki Modrasovec (1535 m), a Kucelj najrazgledniji vrh s nadmorskom visinom (1237 m), s kojeg se otvara širok pogled na Vipavsku dolinu, Alpe i na Jadransko more. Na greben Čaven moguć je pristup iz više pravaca (3 osnovna pravca) vode od Stomaža, Lokavca i Predmeje. Naš odabir je uspon na Kucelj  od Predmeje. Isto tako, do koče na Čavenu može se stići i automobilom.

Četvrtak, 17. ožujka 2016.

Rijeka Mirna (tal. Fiume Quieto, lat. Ningus Flumen), nalazi se na području poluotoka Istre, duga je 52 km. Izvire u jugozapadnom dijelu Ćićarijskog pobrđa. Razgranato izvorište je na visini 250 m u usječenim jarcima, nešto južnije od Huma i zaseoka Erkovčići. Nakon 11 km u smjeru Buzeta njezin gornji, kanjonski tok spušta se u dolinu ispod grada na 52 m nadmorske visine. Od Buzeta do ušća ulijeva se u Jadransko more (zaljev Luka Mirna) 3 km zapadno od Novigrada. Na tom dijelu tok rijeke ima vrlo blagi pad pa je za srednjega vodostaja razmjerno miran, po čemu je vjerojatno rijeka dobila ime.

Glavni pritoci: Draga -Rečina, Butoniga (Botonega, Brtonigla) i Bračana (Bracan). Teče kaskadno kanjonom kroz vapnenac i fliš -  (fliš- je nataloženi sediment nastao od krupnozrnatih i sitnozrnatih stijena različita sastava i veličine zrna), na taj način stvarajući niz što većih, što manjih slapova, od ...

Četvrtak, 10. ožujka 2016.

Kamenjak,
je mala izdvojena skupina strmih vapnenačkih litica i vrhova koji se izdižu iznad šumskog pojasa sjeveroistočno od Grobničkog polja, okružena sa zapadne i sjeverne strane Lujzianom - starom cestom Rijeka – Zagreb, te s južne strane autocestom. Greben Kamenjaka pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini 1,5 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh V. Kamenjak ili V. Kamičina (838 m), bezimeni srednji vrh (787 m viši je 20 m od M Kamenjaka, ali nije planinarski obrađen), te M. Kamenjak ili M. Kamičina (767 m), koji je najatraktivniji i s najljepšim pogledom, a njegove strme litice s jugoistočne omogućavaju alpinističko penjanje.

Nedjelja, 21. veljače 2016.

Pd  Knezgrad organiziralo je izlet i planinarenje na području Crikvenice – „Ljubavna cesta“. Na izletu je sudjelovalo 12 planinara i planinarki. Naziv Ljubavna cestica je nastao tridesetih godina prošlog stoljeća sve češćim dolascima ljubavnih parova u taj romantični ambijent. Naime, tih godina na području Sopaljske, izrađene su stazice, skupno nazvane Ljubavna cestica. Prepostavlja se da je staza djelo ing. Ante Premužića ili prof. ing. Alfonsa Kaudersa, a na osnovi dokumenata prevladava mišljenje da je autor ing. Premužić.
 

Petak, 05. veljače 2016.
Nakon Dolomita i Julijskih Alpa, po treći puta ove godine - nastavljam obilazak manje poznatih vrhova i planinarskih putova u zaleđu Rijeke.  Mala , heterogena ekipa od 8 članova  - sastavljena iz 3 planinarska društva (Knezgrada, Učke i Viškova).  Ovog puta odabrali smo „Hermanov put“. Izvorno, staza započinje u Krasici, a završava na Škrebutnjaku.  Staza je dobila ime po poznatom riječkom planinaru, ljubitelju prirode i planina, zaslužnom za razvoj planinarstva  gosp. Hermanu Žudiću, članu PD Kamenjak iz Rijeke, kasnije i članom Seniora iz Rijeke –(sekcija HPD Platka). Staza je koncipirana na način da nema uspona niti na jedan vrh, već prolazi između njih. Stoga, s Hermanovog puta mogući su usponi na Velu Piš, Veliko Lukovište, Svib, Matusajnu i Trebestin.

Nedjelja, 24. siječnja 2016.
Među alpskim vrhovima mnogo je lijepih i atraktivnih. Tosc, svakako, spada u kategoriju vrhova koji  svakog planinara može oduševiti svojom ljepotom i širinom vidika, kako u zimskom, tako  u ljetnom periodu.  Tosc sa svojom nadmorskom visinom od (2275 m) je moćna planina, nalazi se u središtu Julijskih Alpa u Triglav grupi vrhova. Mnogi planinari Tosc nazivaju „balkonom Triglava“. To je raznolika – heterogena planina. Sjeverna strana padine je strma, gotovo okomita, dok je jugozapadna strana blaža i travnata. Pored ove blage strane Tosc na južnoj strani ima izrazito strmi usjek između stijena, pogodan za zimski uspon. Ima dva vrha: južni manji (2233 m) i sjeverni viši (2275 m).  I s jednog i drugog zastaje dah pri pogledu na „tatu“ Triglav. Između ta dva vrha Tosca vodi široka staza, po još širem grebenu. Tosc je prema sjeveroistoku povezan grebenom do Velikog i Malog Draškog vrha. U ...

Nedjelja, 17. siječnja 2016.
Drugi dan našeg boravka u Dolomitima - predviđen je za doček izlaska sunca na vrhu Monte Rite u zimskim uvjetima, jednim od najspektakularnijih pogleda u Dolomitima. Izlazak  sunca doživljavamo u  nezaboravnoj igri svjetla, tame, boja i oblaka koji se nadvisuju nad udaljenim vrhovima Dolomita. Iako, Monte Rite nije visok vrh svega (2183 m) svojim povlaštenim položajem smješten je u amfiteatru – srcu  dolomitskih vrhova, koji  omogućava neometani vidik u krugu 360° od kuda se vidi 70 % dolomitskih vrhova -  (Bosconero, Sasolungo di Cibiana, Monte Civetta, Marmolada, Monte Pelmo, Tofana di Rozes, Sorapis, Antelao…).  Da ne nabrajam više, spisak je predugačak. Naime, Iz panoramske razglednice koju sam kupio u domu Dolomites nabrojao  sam 98  vrhova s nadmorskom visinom i nazivom vrha.

Pored tog spektakularnog pogleda, ovaj se vrh diči s još jednom čuvenom atrakcijom  – Muzej u oblacima - (Messner Mountain Museum ili talijanski Museo nelle nuvole). Sigurno ...

Subota, 16. siječnja 2016.
Mala četveročlana ekipa (Mirjana, Dubravka, Dionis i ja), odlučila je  provesti dva dana u Dolomitima - kombinacija izleta i planinarenja, te doživjeti dolomitske vrhove u zimskim – snježnim uvjetima. Osnovni cilj popeti se na vrh Monte Rite, najrazgledniji vrh u srcu Dolomita.  Iako, nije visoki vrh svega (2183 m) svojim povlaštenim položajem omogućava neometani vidik u krugu 360° od kuda se vidi 70 % Dolomitskih vrhova. Sigurno ima puno mjesta na svijetu sa spektakularnim pogledom, ali je vjerojatno malo mjesta u prirodi, a još manje muzeja na 2181 m nadmorske visine do kojih se može doći cestom ili pješice planinarskom stazom.

MONTE RITE,
je izdvojena planina visoka 2183 metara u južnom Dolomitima u pokrajini Belluno - Comune di Valle di Cadore u Italiji. Smjestila se  iznad prijevoja - forcelle Cibiana s južne strane, s istočne strane omeđena je dolinom Pieve di Cadore, sa sjeverne strane Vodo di Cadore, te sa zapadne ...

Srijeda, 13. siječnja 2016.

Mala ekipa od 5 članova PD Knezgrada i 1 člana iz PD Učka, odlučila je lijepi i sunčan zimski dan provesti u prirodi na  manje poznatim vrhovima. Naime, u našoj neposrednoj blizini na području između Učke, Grobničkih Alpi, Gorskog Kotara i Velebita (svima nama poznatih gorja i njihovih vrhova) smjestio se manje poznati gorski predjel koji ljepotom ni malo ne zaostaje za već spomenutim planinama i njihovim vrhovima. Na granici između Gorskog Kotara i Primorja nalazi se nekoliko vrhova, koji sa svojim položajem i prelijepim vidikovcima nadmašuju mnoge poznatije vrhove to su: Svib (613 m), Ljubibelj (705 m),Trebestin (542 m), Matusajna (610 m) i Veliko Lukovište (656 m). Vidici s tih vrhova možda se ne mogu mjeriti s onima što se pružaju s Učke, Snježnika ili Risnjaka niti se njihove znamenitosti ne mogu uspoređivati, ali ono što oni pružaju toliko je drugačije i raznolikije što ...

ZMAJEVA ŠPILJA,
skrivena daleko od očiju ljudi na  južnim padinama otoka Brača, smjestila se  iznad  malog sela Murvice, u prekrasnom, još neokrnjenom tipično sredozemnom okolišu. Poznata i pod nazivom Dragonjina špilja (od lat. dragos - zmaj), svojom veličinom, okolnim krajolikom, a posebno klesanim reljefima u svojoj unutrašnjosti, zaslužuje osobitu pažnju. Ime je dobila po zmaju uklesanom u stijeni. Nalazi se na visini od 307 metara nad morem , i oko 1 km zapadno od najvišeg vrha otoka, podno Vidove gore 780 m. Od svih tih samotnih mjesta na otoku najveću pozornost oduvijek je privlačila Zmajeva špilja. Njezina posebnost odražava se u veličanstvenoj unutrašnjosti s uklesanim reljefima, po nekima najvrijednijim djelima na otoku.