Putopisi: Zapadna Bosna

Kamešnica,
je najistočnija planina Dinarskog lanca uz granicu BiH i Hrvatske. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1854 m), dalje prema sjeverozapadu nižu se nekoliko značajnijih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), te Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m – Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m).

Kamešnica,
je najistočnija planina Dinarskog lanca uz granicu BiH i Hrvatske. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1854 m), dalje prema sjeverozapadu nižu se nekoliko značajnijih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), te Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m – Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m). Južni dalmatinski vrhovi na hrvatskoj strani Kamešnice svi su niži od 1600 m, a najviši je vrh na hrvatskoj strani Glavaš (1308 m). (info – Dinarsko gorje).
Kamešnica je planina koja očarava svojom pitomošću, ljepotom ...

Utorak, 08. svibnja 2018.
Prostorni gorski lanac Dinara – Kamešnica nakon Velebita (145 km), drugo je najduže gorje među Dinaridima koje se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini oko 110 km, uzduž hrvatsko-bosanske granice od vrela Zrmanje i Ličke Kaldrme pa sve do Buškog blata i Tijarice. Ovaj gorski lanac podijeljen je u 5 logičkih cjelina (opisano u prethodnom blogu – link: GREBEN KAMEŠNICE).

Troglavska skupina s najvišim vrhom Veliki Troglav (1913 m) kao masiv dugačka je 30, a široka 10 km. Granično je područje između Bosne i Dalmacije i poveznica između Dinare i Kamešnice. Udaljen je svega 2 km od Hrvatske granice i 22 km od naselja Uništa. Troglav je kao i što sam naziv govori, planinski splet koji se sastoji od tri vrha ili tri glave (Mali 1661 m, Srednji 1790 m i Veliki Troglav 1913 m), dok neki u njegovom imenu vide trag pred kršćanskog vjerovanja i staroslavenske ...

Ponedjeljak, 06. svibnja 2018.
Prostorni gorski lanac Dinara – Kamešnica nakon Velebita (145 km), drugo je najduže gorje među Dinaridima koje se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini oko 110 km, uzduž hrvatsko-bosanske granice od vrela Zrmanje i Ličke Kaldrme pa sve do Buškog blata i Tijarice. Duž toga dugog dinarskog lanca, najsjeverniji veći vrh je Veliki vrh na Vilici (1.654 m) sjeverno od Knina, a najviši je Troglav (1.913 m) sjeverno iznad Sinja i najistočniji Konj na Kamešnici (1.856 m) južno od Livna.
U tomu dugom rasponu se ovaj dinarski lanac može reljefno podijeliti glavnim poprečnim sedlima s pripadnim cestama na 5 logičnih gorskih cjelina: 1-najsjevernija planina Vilica (1654 m) do ceste Knin-Grahovo, 2-uža planina Dinara (1832 m) do kotline Uništa i sedla Privija, 3-srednji najveći i najviši greben Troglava (1913 m) do sedla Vaganj-Prolog, 4-istočnije planina Kamešnica (1856 m) i 5- od Voštana najjužnija gora Tovarnica (1285 m) kao krajnji jugoistočni ...

Srijeda, 09. svibnja 2018.
Kamešnica je najistočnija planina Dinarskog lanca uz granicu BiH i Hrvatske. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1854 m), dalje prema sjeverozapadu nižu se nekoliko značajnijih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), te Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m – Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m).
 

Četvrtak, 25. lipnja 2015.
Tradicionalno već treću godinu zaredom PD Obzova iz Krka (kao glavni organizator) u suradnji s još dva planinarska društva: Duga iz Rijeke i  Strilež iz Crkvenice njihovi voditelji Diana Matešić, Ivo Šporčić i Mirjana Mužević,  zajednički su organizirali 4 - dnevni izlet i planinarenje u Bosnu i Hercegovinu u razdoblju od 25. Do 28 lipnja, 2015. godine. Na izlet se prijavilo 49 planinara i planinarki iz 11 planinarskih društava. Od toga broj sudionika (članova) po Društvima izgleda ovako: Obzova 8, Duga 19, Strilež 11, Opatija 4, Kamenjak 1, Osorčica 1, Pljusak 1, Obruč 2, Knezgrad 1, Platak seniori 1. Izlet je protekao u najboljem redu, u dobroj i ležernoj atmosferi bez problema i poteškoća. Stoga se, ovim putem, želim zahvaliti u svoje ime  i u ime ostalih sudionika, organizatorima izleta Diani, Ivi i Mirjani, kao i našim vodičima HPD Kamešnice iz Livna – Magdaleni Čečuri, Marinu Vidoviću i ...

Planina Šator je planinski greben koji se pruža u smjeru  istok – zapad  dug okvirno 20 i širok 10 km. Nalazi se na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, između Grahova i Glamoča, odnosno, na rubovima Livanjskog i Glamočkog polja. Šator je najvjerojatnije dobio ime zbog svog piramidalnog oblika, a i zbog krševitih bijelih stijena krečnjaka. Najviši vrh planine Veliki Šator s nadmorskom visinom (1872 m) nalazi se na zapadno dijelu grebena, dok je na njegovom istočnom kraju, ponešto izdvojen od ostalih vrhova, Mali Šator (1768 m).

 Južne padine Šatora su travnate, u proljeće prekrivene mnoštvom cvjetnica, dok sjeverne padine karakterizira strme litice, sipari i klekovina. Šator je jedina planina u okruženju koja obiluje vodom, što je u prošlosti doprinijelo razvoju stočarstva. Nažalost, danas, nekada poznati Šatorski pašnjaci obrastaju makijom i niskim raslinjem.  

Utorak, 03. rujna 2013
U društvu sa Matijom Perićem - član HPd - Učka iz Rijeke na desetodnevnom izletu i planinarenju preko BiH_a, i Dalmacije do Dubrovnika. Na tom putovanju popeli smo se na 6 planinskih vrhova, koje ću opisati svakog posebno (Troglav i Veliki Šator u BiH_u, Sokolić i Sv. Rok na Biokovu, Sv. Ilija na Pelješcu, te Ilin Vrh na Snježnici kod Dubrovnika). Plan prvog dana (02.09.2013) bio je dolazak u Livno i smještaj kod Tomislava Čečure u njegovoj obiteljskoj kući. Dolaskom u Livno, Ivo Čeko nas je dočekao u Forumu, uz poznato i tradicionalno livanjsko gostoprimstvo, a potom smo nastavili zajedničko druženje kod Tomislava do kasno u noć.

Ponedjeljak, 08. kolovoz 2012.
Planina Cincar  s najvišim istoimenim vrhom Cincar s nadmorskom visinom (2006 m), nalazi se u jugozapadnoj Bosni i to je najzapadniji Dinarski vrh viši od 2000 m.  Leži na prostranoj visoravni između četiri najveća kraška polja u BiH: na jugozapadu je Livanjsko polje, na jugoistoku Duvanjsko polje, na sjeverozapadu Glamočko polje i na sjeveroistoku Kupreško polje.

Južne i jugozapadne strane obrasle su planinskim pašnjacima, a sjeverne gustom uglavnom crnogoričnom šumom. Visoravni i planinske padine iznad Livanjskog i Glamočkog polja na nadmorskim visinama iznad 1100 m, pa do oko 1300 m, prekrivene su travnatim površinama koje su služile (danas u manjoj mjeri) za ispašu velikog broja ovaca. (Izvor: Dinarsko gorje)

Nedjelja, 07. listopada 2012.
Kamešnica je najistočnija planina Dinarskog lanca uz granicu BiH i Hrvatske. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1856 m), dalje prema sjeverozapadu nižu se nekoliko značajnijih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), te Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m – Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m).

Južni dalmatinski vrhovi na hrvatskoj strani Kamešnice niži su od 1600 m, a najviši je vrh na hrvatskoj strani Glavaš (1308 m). Kamešnica je planina koja očarava svojom pitomošću, ljepotom travnatih ...

Subota, 06. listopada 2012
PD Knezgrad Lovran organiziralo je izlet u Bosnu i Hercegovinu od 06 do 08. listopada 2012., posjet Livnu i uspon na Kamešnicu i Cincar. Vodič izleta Adriano Kosmić. Na izlet se prijavilo 18 planinara i planinarki. Planinarski izlet osmišljen je na sljedeći  način:

Privi dan - 06.10. 2012. - posjet Sinju i Svetištu Gospe Sinjske, zatim dolazak u Livno i upoznavanje grada i starogradske jezgre.

Drugi dan -  07.10.2012. - predviđen za uspon na Kamešnicu – vrh Konj i

Treći dan -  08.10. 2012 predviđen je za uspon na Cincar.