Nedjelja, 11. veljača 2018.
Na zapadnom dijelu Ćićarije nalazi se posebno lijepi razgledni greben Žbevnica u blizini državne granice Hrvatske i Slovenije - pruža se u smjeru Dinarskog gorja ( sjeverozapad – jugoistok) od granice sa Slovenijom do lokalne ceste koja vodi od Bresta prema Trsteniku u dužini 3,6 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh Žbevnica (1014 m), Špičasti vrh (957 m), te Progan (931 m) – (planinarski nije obrađen).
Glavno obilježje grebena - prema sjeverozapadu su blagi oblici obrasli niskom travom (pašnjaci), dok su niži dijelovi na južnom i jugoistočnom dijelu strmi i prekriveni šumskim raslinjem.
Iznad sela Bresta, oko 35 minuta ispod vrha, nalazi se planinarska kuća Žbevnica na 851 m nadmorske visine. To je kuća HPD-a Planik iz Umaga, čiji je članovi otvaraju po najavi.
Žbevnica s lokalne ceste u blizini Lanišća
PRISTUP VOZILOM (do sela Brest)
Iz Ike krenuli smo u 7 h prema tunelu Učka. Izlaskom iz tunela ulazimo u Istarsku županiju. Vožnju nastavljamo do skretanja za Buzet i Lupoglav (naplata tunelarina -30 km). Od naplatnih kućica slijedimo cestu prema Lupoglavu do prvog raskrižja cestovnih pravaca. Tu skrećemo desno na lokalnu cestu koja dalje vodi kroz brojna sela do Bresta, od kuda je početna točka uspona na Žbevnicu.
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Uobičajeno polazište je mjesto na ulasku u selo Brest - parkiralište pored velike kuće, nalik na staru školsku zgradu (706 m), Planinarska kuća Žbevnica (851 m/) vrh Žbevnica (1014 m), Špičasti vrh (957 m), te spust kružnom turom do parkinga sela Brest (706 m). Dužina staze 7,5 km. Vrijeme gpx traga 3 h i 5 minuta. Minimalna visina 706 m, maksimalna 1016 m. Visinska razlika pri usponu 815 m, pri silasku 806 m. Visina polazišta 706 m. Visina odredišta 1014 m. Prosječan nagib 30%
Velika prostranstva i očuvana priroda brdovite Ćićarije nude brojne mogućnosti za planinarenje i uživanje u prirodi. Stoga, smo ovog puta izabrali vrh Žbevnica, najpoznatiji i najposjećeniji vrh u Istri poslije Vojaka, a ujedno to je i najzapadniji hrvatski vrh, viši od tisuću metara (1014 m). Sam put do planinarskog doma nije dug, svega 500 m s visinskom razlikom od 150 m. Staza je dobro markirana i majstorski trasirana s više serpentina koje ublažuju strmi uspon. Do doma se stiže za nekih 15 minuta, za neke i do pola sata.
Parkiralište na ulazu u selo Brest, od kuda započinje uspon na Žbevnicu
Na samom početku staze bez snijega
Blaži – polegnuti dio staze dobro dođe za početno zagrijavanje prije oštrijeg uspona
Stjenoviti dio staze, iznad koje je postavljeno osiguranje užetom
Osigurani kratki dio staze
Planinarska kuća Žbevnica
Smještena je podno vrha Žbevnice u lijepoj borovoj šumi na 851 m nadmorske visine na južnoj strani strme padine Žbevnice. To je obnovljena i vrlo lijepa planinarska kuća HPD-a Planik iz Umaga, otvara se prema potrebi i najavi. Pred kućom su na padini brojne klupe za odmor, a u blizini u šumi nalazi se izvor vode koji ljeti zna presušiti.
Ispred kuće - zajednička fotka peteročlane ekipe PD Knezgrad iz Lovrana
Smještena je podno vrha Žbevnice u lijepoj borovoj šumi na 851 m nadmorske visine na južnoj strani strme padine Žbevnice. To je obnovljena i vrlo lijepa planinarska kuća HPD-a Planik iz Umaga, otvara se prema potrebi i najavi. Pred kućom su na padini brojne klupe za odmor, a u blizini u šumi nalazi se izvor vode koji ljeti zna presušiti.
Kod doma na stablu bora pričvršćen je smjerokaz s natpisom vrha i vrijeme hoda
Na stazi kroz kamenjar kroz miješanu bukovu i borovu šumu
Postupno izlazi se iz šume, gdje nas staza dovodi podno vršnog grebena, od kuda se pružaju lijepi vidici prema Istri
Pogled na unutrašnjost Istre. Vidik nije najidealniji, prisutna je sumaglica
Podno vršnog grebena
Izlaskom na greben. Puše jaka bura
Po hrptu prema vrhu
Vrh Žbevnica (1014 m)
Dolaskom na hrbat i vrh Žbevnice stiče se dojam da niste na visini višom od 1000 m. Razlog tome što je hrbat prostran i zaobljen, prekriven niskom travom pogodnom za ispašu. Najviša točka Žbevnice označena je kamenim kupom na kojem je ispisan naziv vrha s nadmorskom visinom i da je to istaknuta točka IPP (Istarskog Planinarskog Puta). U neposrednoj blizini vrha u kamen je ugrađen metalni tuljac sa žigom.
Iako je dan sunčan, sumaglica onemogućuje vidik kakav inače Žbevnica pruža, a pogled pruža na široko okolno područje, neometani višim vrhovima. Ovaj vrh je posebno razgledan, s njega se pruža pogled na cijeli greben Ćićarije na Učku, na najveći dio poluotoka središnje Istre do mora. U idealnim uvjetima u dosegu su slovenske, talijanske Alpe, te Dolomiti. U neposrednoj blizini lijepo se vidi, Tršćanski zaljev, slovenski Slavnik i Snežnik. Kamo god se okrenete vidici su fenomenalni.
Istočni greben Žbevnice s istaknutim vrhom Gomila prekriven snijegom
Pogled prema sjeveru
Pogled na slovenski Slavnik
Šibani hladnom burom, na vrhu se malo zadržavamo. Prema zadanom cilju nastavljamo do Špičastog vrha prema Sloveniji stazom zvanom „Sarkomanov put“ – Golič (1 h i 30 min). Staza je dobro označena, prekrivena ledenom korom, koja se lomi pod nogama, a škripanje podsjeća kao da hodate po stiroporu. Od vrha staza gubi pedesetak metara na visini, te nas dovodi do raskrižja putova: lijevo odvaja se staza za pl. kuću i Brest, mi nastavljamo ravno u pravcu zapada. Od tu nastavljamo blagim usponom do manjeg neimenovanog vrha, te sa njega slijedi spust do podnožja Špičastog vrha.
Kod zadnje markacije podno vrha, napuštamo Sarkomanov put i započinjemo uspon južnom stranom na Špičasti vrh, gdje stižemo u 10 h i 10 minuta. Špičasti vrh s nadmorskom visino 957 m je nazapadniji vrh grebena Žbevnice. Nalazi se nedaleko od slovenske granice.
Smjerokaz - na vrhu Žbevnica
Pogled unazad na stazu kojom smo prošli
Pred nama i oko nas predivna snježna panorama okupana u suncu
Prema neimenovanom vrhu između vrha Žbevnice i Špičastog vrha
Na manjem vrhu smješten između Žbevnice i Špičastog vrha
Dolazak na Špičasti vrh (957 m)
S ovog vrha, kao i s cijelog hrpta pogledi su jednako lijepi i očaravajući. Jednostavno, ovaj grebem treba ponoviti bez snijega.
Pogled sa Špičastog vrha prema Sloveniji
Povratak do ishodišta vodi istim putom do raskrižja podno vrha Žbevnica. Tu se staza odvaja desno za planinarski dom i Brest. Nakratko, staza prolazi golim obronkom podno vrha, zatim ulazi u gustu i visoku borovu šumu, te izlazi na prostranu livadu. U nastavku staza vodi makadamskom cestom preko planinarskog doma do Bresta.
Pri spustu s Špičastog vrha
Na stazi kroz borovu šumu
Izlazak na široku prostranu livadu. Tu staza skreće ulijevo na šumsku cestu
Preko livade na šumsku cestu, koja dalje potpuno polegnuto vodi do planinarskog doma
Po makadamskoj cesti
Dolazak u planinarski dom Žbevnica. Tu smo napravili dužu pauzu za odmor i ručak, a nakon toga spust po makadamu do Bresta, gdje i završava naše današnje planinarenje.
Na šumskoj cesti prema Brestu. U koliko se želi skratiti uspon na Žbevnicu, ovom cestom do doma može se stići osobnim automobilom
Dolazak na parkiralište
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, topo karti, vertikalni profil staze, te link albuma fotografija, koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D - profil staze