• OTOK CRES Tramuntana: Porozina - Rt Jablanac - Porozina

    Nedjelja, 27. studeni 2016.
    PD Knezgrad iz Lovrana 27. studeni, 2016., organiziralo je jednodnevni izlet i planinarenje na otok Cres, njegov sjeverni dio na područje Tramuntane. Prijevoz je organiziran osobnim automobilima. Na izletu je sudjelovalo  25 planinara i planinarki Društva. Vodič i organizator – Pino Petričić.

    OTOK CRES (čakavski Cris, talijan. Cherso, antičko-latinski: Crepsa) smješten na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva - najveći je jadranski otok s površinom od  405,78 km², drugi po dužini 65,5 km poslije Hvara.  Najuži dio otoka širok je svega 2 km, a najširi 12 km. Za razliku od drugih otoka koji se pružaju sjeverozapad – jugoistok, otok Cres se pruža  u smjeru sjever – jug. Obala otoka je razvedena i duga oko 247,7 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istočni dio ovjenčani strmim i surovim stijenama.

  • Ferrata Hvadnik - Gozd Martuljek

    Srijeda, 30. Rujan 2017.
    Ferrata Hvadnik nalazi se u divljem klancu potoka Hladnik u Gozd Martuljku. To je jedna od ljepših, ne teških ferata. Na ishodištu pohoda nalazi se manje parkiralište za dva do tri automobila: Tu je postavljena informativna tabla sa osnovnim karakteristikama – dužina ferrate 500 m. Visinska razlika 250 m (na mojem gpx prikazana je visinska razlika 204 m), s težinom B/C (pretežno se težina odnosi s B poteškoćama samo na jednom mjestu C), prema tome ferrata nije zahtjevna. Obvezna uporaba ferrata seta i kacige. Ferrata je vrlo zanimljiva zbog višestrukih prelaza s jedne strane potoka na drugu stranu, od toga tri puta žičanim mostićima. Žičani mostići izgrađeni su od tri sajle. Jedna sajla za noge i dvije za ruke na koje se kvači osiguranje.

  • Cima della Vezzana 3129 m - od bivka Fiamme Gialle

    Petak, 25. kolovoza 2017.
    Cima della Vezzana
    , s nadmorskom visinom 3192 m najviši je vrh grupe Pale di San Martino u Dolomitima, smještena na sjevernom rubu lancu Pala. Iako najviši vrh skupina ipak se nekako nalazi u sjeni svog susjeda Cimon della Pala, najviše zbog njegovog atraktivnog šiljatog – piramidalnog oblika.  Ova dva vrha međusobno su odvojena prijevojem „Passo del Travignolo“ (2925 m), od kuda se lijepo vide pukotine malog glečera „Ghiaco del Travignolo“. Među planinarima  i alpinistima ova dva vrha su najpoznatija i najomiljenija u grupi Pale. Cima della Vezzana s bilo koje strane je promatrate, doima se vrlo impresivno, a posebice zapadna strana čije se litice strmoglavo – okomito spuštaju do ledenjaka Ghiaco del Travignolo.

  • Cimon della Pala - Preko ferrate Bolver-Lugli i Bivacco Fiamme Gialle

    Četvrtak, 24. kolovoza 2017.
    Neplanirani susret i poziv Morena Vrancicha da se pridružim njemu i Marku Buljanu na 3-dnevni izlet penjanja i planinarenja organiziranom u Dolomitima Italija – grupa Pale di San Martino, naravno, tom izazovu nisam mogao odoljeti. Izlet je osmišljen na slijedeći način:

    Prvi dan    -  obuhvaća dolazak od Rijeke do Passo Rolle   

    Drugi dan – Od Malga Fosse di sopra-pristupnom stazom preko ferrate Bolver-Luigli do bivka Fiamme Gialle i dalje  do vrha Cimon della Pala.  

    Treći dan  -  obuhvaća planinarenje i uspon na Cima della Vezzana, spust preko rifugio Rosseta do parkinga - Malga Fossa di sopra, te penjanje na 

                       granitnim – porfido stijenama na     penjalištu „Palestra Fiamme Gialle“ na Passo Rille, zatim povratak doma.

    Cimon della Pala,
    se nalazi na istočnoj granici Parka Naturale Paneveggio - Pale di San Martino, s nadmorskom visinom 3184 m je drugi najviši vrh grupe Pale di San Marino u Dolomitima. Bez ...

  • Grossglockner via Stüdlgrat (alpinistički smjer)

    Srijeda, 30. kolovoza 2017.
    Grossglockne
    r, sa svojom visinom od 3798 m je najviši planinski vrh Austrije, a ujedno i cjelokupnog masiva Glockner grupe u središnjem djelu Hohe Tauern i istoimenog nacionalnog Parka.  Leži na granici provincija ("Bundeslaender") između istočnog Tirola (Južni Tirol pripada Italiji od 1919.) i Koruške (Kaernten) na sjeveroistoku.

    Planina ima oblik piramide (zvona) s dva vrha: veći Grossglockner (3798 m) i manji Kleinglockner (3770 m), međusobno su odvojeni uskim i ispostavljenim sedlom po imenu Glocknerscharte s 3766 m najviši usjek Austrije, a ujedno vrlo izložen dio uspona i prelaska preko njega. Na tom masivu Glockner grupe nalazi se najveći i najstariji Nacionalni park Hohe Tauern, koji se proteže preko saveznih pokrajina Tirola, Koruške i Salzburga i predstavlja doista raznovrsno čudo prirode. Sliku njegovog alpskoga krajolika čini preko 300 vrhova iznad tri tisuće metara, veliki alpski travnjaci, potoci, ledenjaci i slapovi. 

     

  • Veliki Oltar - Poldov Rovt (Vrata) - preko Brinove glave

    Petak, 18. kolovoza 2017.
    Veliki Oltar
    nalazi se u istočnim Julijskim Alpama u dijelu Martuljške skupine vrhova. To je planinski lanac koji se sa sjeverne strane izdiže iznad gornjeg dijela doline Gozd Martuljek, od kuda je i najljepši pogled na tu skupinu vrhova. Oltar je planina s dva vrha: Veliki Oltar s nadmorskom visinom (2621 m)  i Mali Oltar (2521 m). Veliki Oltar, nalazi se u centralnom dijelu grebena, koji se diže od sjeveroistoka počevši sa Vrtaski vrh, nastavlja prema zapadu preko Slemena, Kukove špice, Škrnatarice, Dovškog Križa do Velikog Oltara. Od V. Oltara  greben se dijeli  prema sjeverozapadu na Veliku  i Malu Poncu, Špik, Fridmanove police do Rusice. Prema jugozapadu greben nastavlja preko Visoki Rokav do Škrlatice.

    Veliki Oltar nudi tolike mogućnosti izazovnog planinarenja i penjanja neoznačenim putovima, stoga, je u posljednje vrijeme sve popularniji među planinarima, željnim bespuća. To nije planina za tvrdo penjanje. Može se reći, da ...

  • Velika Baba - Nova Centralna smer

    Subota, 29. srpnja 2017.
    Velika Baba
    , smještena je na sjevernoj strani glavnog grebena skupine Kamniško-Savinjskih Alpi na granici između Slovenije i Austrije. To je granični greben koji se nalazi između Jezerskog (2034 m) i Savinjskog sedla (2001 m). Velika Baba iako se nalazi u sjeni viših okolnih vrhova, vrlo je posjećena kako od strane planinara, tako isto, od alpinista. Postoje 2 obilježena planinarska - zahtjevna puta i 3 alpinistička smjera i to:

    VELIKA BABA – zapadna stijena

    1. Grapa med Veliko Babo in Ledinskim vrhom-Težina III/II,70°/40°-60° Dužina smjera 700 m. (1967.)

    2. Stari Središnji Smjer.  Težina IV M3,IV -  dužina smjera 700 m.

    3. Nova Centralna smer.  Težina  IV+ -  dužina smjera 700 m. (1994)

    Prva dva smjera alpinistima nisu posebno zanimljiva, stoga, je „Nova Cenralna smer“ - dugi alpski osigurani smjer izuzetno popularna među alpinistima, što je i naš današnji odabir. Smjer se ...

  • DINARA_ Planinarska kuća Pume – Sutina_ 08.07.2017

    Subota, 08. srpnja 2017.

    Treći dan našeg boravka na Dinari predviđen je za silazak od pl. kuće Pume do Sutina i povratak doma. Ishodišna točka voda pohoda je planinarska kuća Pume. Ova kuća smještena je u blizini Velike Duvjakuše podno Rosića glavice na 1630 m nadmorske visine - najviši planinarski objekt u RH. To je zidana katnica kapaciteta 20 ležaja u potkrovlju. U prizemlju se nalazi opremljena velika kuhinja s blagovaonicom sa zatvorenom verandom u kojoj je smještena cisterna s pitkom vodom. Ispred kuće je nadstrešnica s velikom ograđenom terasom s prekrasnim vidicima koji se pružaju od najviše planinarske kuće u Hrvatskoj.

  • Dinara - ježevići_Crvene grede_pl. skl. Josip Goreta

    Četvrtak, 06. srpnja 2017.

    Prostorni gorski lanac Dinara – Kamešnica nakon Velebita (145 km), drugo je najduže gorje među Dinaridima koje se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini oko 110 km, uzduž hrvatsko-bosanske granice od vrela Zrmanje i Ličke Kaldrme pa sve do Buškog blata i Tijarice. Duž toga dugog dinarskog lanca, najsjeverniji veći vrh je Veliki vrh na Vilici (1.654 m) sjeverno od Knina, a najviši je Troglav (1.913 m) sjeverno iznad Sinja i najistočniji Konj na Kamešnici (1.854 m) južno od Livna.
    U tomu dugom rasponu se ovaj dinarski lanac može reljefno podijeliti glavnim poprečnim sedlima s pripadnim cestama na 5 logičnih gorskih cjelina: 1-najsjevernija planina Vilica (1654 m) do ceste Knin-Grahovo, 2-uža planina Dinara (1832 m) do kotline Uništa i sedla Privija, 3-srednji najveći i najviši greben Troglava (1912 m) do sedla Vaganj-Prolog, 4-istočnije planina Kamešnica (1856 m) i 5- od Voštana najjužnija gora Tovarnica (1285 m) kao krajnji jugoistočni ...

  • Uspon na Gran Paradiso (4061 m) od Pont Valsavarench

    Ponedjelkak, 17. srpnja 2017.
    Već duže vrijeme kuhala se ideja o odlaska na Gran Paradiso. Bolje reći, ideja se rodila protekle godine prilikom „prečenja Ponci“. I konačno došao je i taj dan odluke da se krene na Gran Paradiso. Okupila se šesteročlana ekipa iz 2 planinarska Društva: 3 člana iz PD Opatija iz Opatije i 3 člana iz PD Knezgrada iz Lovrana. Zbog dužine puta koja od Opatije do Pont Valsavarenche iznosi 700 km  odlučili smo se na 3-dnevni izlet od 16. – 18.  Srpnja, 2017.
    GRAN PARADISO (u prijevodu Veliki raj),
    s 4061 nadmorske visine je najviša planina koja se u cijelosti nalazi na teritoriju Italije u području Graiskih Alpi (Graian Alps). Vrh se nalazi u istoimenom nacionalnom parku osnovan 1922. godine na granici Italije i Francuske udaljen 40-ak kilometara južnije od gradića Aosta na krajnjem sjeverozapadu Italije. Netaknuto područje parka pored Gran Paradisa obuhvaća veliku  skupinu visokih ...

  • Krofička i strelovec od koče pod Ojstricom

    Srijeda, 23. lipnja 2017.
    Krofička (2083 m)
    je planina u istočnom dijelu Kamniško-Savinjskih Alpi. Zajedno s vrhom Ute (2029 m) i susjednim Strelovcem (1764 m) oblikuje barijeru – greben između Logarske doline i Robanove koti. Od Škrbine s kojim je povezan sa susjednom Ojstricom, greben se postupno spušta prema sjeveroistoku do vrha Strelovec, koji je posljednji vrh značajan za planinare. Ostali vrhovi Savinjske doline prekriveni su šumom i u planinarskom smislu nisu zanimljivi. Sa sjeverozapadne strane Krofičke, stijene su strme i krušljive i postupno prelaze u šumovite predjele, gdje u gornjem dijelu prevladava ariš (macesen), a u nižim predjelima prelazi u mješovitu šumu bukve i smreke.

  • Velika planina - vrh Gradišče od parkirališta Srednji pot (Mačkin kot)

    Subota, 24 lipnja 2017.
    VELIKA PLANINA
     je naziv za kraški planinski plato u Kamniško-Savinjskim Alpama sjeveroistočno iznad Kamnika -  površine 5,8 km². Nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini od 1500 m, s najvišim vrhom Gradišče 1666 m. Površina Velike planine obuhvaća više manjih planina: Mala planina, Gojška planina, planina Dovja ravan, planina Marjanine njive, planina Konjščina…  .Granice Velike planine protežu se od planine Dol na sjeveru do planine Kisovac na jugu. Od  vrha Ušivec  na istoku iznad planine Raven do vrha Rigalj na zapadu.

    To je najveća planina i pastirsko naselje u Sloveniji. Naselje posebice oživi u lipnju, kada pastiri izvode stoku na ispašu i drže je do rujna. Pastiri su planinu naselili u srednjem vijeku, što dokazuje najstariji arheološki nalaz iz 16 stoljeća. Pronađena je bajta, dimenzija i oblika gotovo identična  trenutnoj „Preskar bajti – kolibi“.  Andrej Preskar, 1945. sagradio je  bajtu na zgarištu postojeće na isti ...

  • Austrija - Karavanke - Hochobir / Ojstrc

    Četvrtak, 22. lipnja 2017.
    Šire područje sjevernih Karavanki na Austrijskoj strani naziva se Obir. Četvrti najviši vrh Karavanki je Hochobir s visinom od 2139 m, na Slovenskom Ojstrc (zbog oštrog stožca) ili samo Obir, smjestio se zapadno od Bad Eisenkappele – Željezne Kapele iznad rijeke Drave i nudi jedan od najljepših panoramskih pogleda u grupi Karavanke. Prema jugu travnate padine Hochobira blago se spuštaju do šumskog predjela, prema sjeveroistoku strmo se ruše stjenovite kamene litice. Sjeverni masiv Obira granica je rijeka Drava.

  • Gradiška tura Vipava – dugi sportski osigurani smjer

    Utorak, 20. lipnja 2017.
    Na ovom blogu prikazat ću kombinaciju planinarenja i penjanja. Naime, doline Vipave okružena je strmim i okomitim stijenama koje privlače kako penjače, tako isto, i planinare. Za planinare nude se tri izuzetno lijepe staze „GRADIŠKE TURE“ i to:

    1. Vipava  centar   - Gradiška Tura__Lako označena staza cca 2 h hoda.
    2. Gradišče - Gradiška Tura__Srednje zahtjevna staza cca 1 h i 15 min hoda.
    3. Gradišče - Gradiška Tura__Vrlo zahtjevna staza cca 1 h i 15 min hoda. . Gradiška Tura je vrh, koji se nalazi iznad grada Vipave, na zapadnoj strani planine Nanos. Sa vrha je prekrasan vidik na Vipavsku dolinu, Trstelj, Čaven i Golake.

    Ovom prilikom Fedor i ja, odradit ćemo veliki dio Gradiške Ture koja je označena kao vrlo zahtjevna staza. Radi se o ferrati postavljenoj po vrlo uskom i okomitom grebenu. Vrlo je zanimljiva za početnike i za one koji su se već okušali u ...

  • Uspon na Storžič – kroz Žrelo

    Četvrtak, 15. lipnja 2017.
    Storžič,

    sa svojom nadmorskom visinom  2132 m je najviši vrh u zapadnom dijelu Kamniško-Savinjskih Alpi u Sloveniji. Vrh je dobio ime po svom izgledu – lijepo oblikovani stožac. Po svojem izgledu prepoznatljiv je sa svih strana, kako izbliza, tako isto izdaleka. Južna strana oblikovana je strmim travnatim padinama prošarana kamenjarom, a donja polovica obrasla je šumom. Sjeverna strana je kamenita i vrlo okomita spušta se do doline Lomčice. Zapadna strana odlikuje se lijepim stjenovitim grebenom koji se postupno spušta do Male i Velike Poljane (1410 m).

    Zbog svoje visine i izolirane pozicije Storžič je izniman vidikovac. Kako Storžičeva nadmorska visina prelazi svoje susjede, pogled s vrha se otvara i daleko prema jugoistoku, zapadu i sjeveru. Za lijepa vremena jasno se mogu vidjeti Grossglockner i Hochalmspitze. Lijepo se mogu vidjeti Julijske Alpe s Triglavom i ostalim susjednim vrhovima. Vrlo lijep pogled se pruža na Kamnik i Savinjske ...

  • Sklonište Josip Goreta_Jankovo brdo_Troglav_Velika Duvjakuša_Pl. kuća Pume

    Petak, 07. srpnja 2017.

    Drugi dan našeg boravka na Dinari predviđen je za pohod od ishodišne točke Pl. skl. Josip Goreta (1530 m) na slijedeće vrhove: Snježnica (1664 m), Jankovo brdo (1780 m), Troglav (1913 m), Velika Duvjakuša (1708 m), te planinarska kuća Pume (1630 m). Dužina staze 14,7 km.

    Aktivno vrijeme hoda 4 h i 54 minuta. Vrijeme stajanja4 h i 29 minuta. Ukupno provedeno vrijeme 9 h i 24 minuta. Savladana je visinska razlika pri usponu 993 m, pri spustu 925 m, kao što je vidljivo na zaslonu gps uređaja. Cilj je bio cjelodnevni boravak na planini i uživanje u ovoj nesvakidašnjoj ljepoti Dinare.

  • Bačića kuk-Budakovo brdo-Prikinuto brdo-Visibaba

    Dabarski kukovi su stjenoviti greben na srednjem Velebitu, koji se protežu oko 10 km u blagom luku od vrha Bačića kuka (1304 m) na sjeverozapadu do Ljubičkog brda (1320) na jugoistoku iznad Baških Oštarija. Bijeli, kameni tornjevi nepravilnih oblika, izranjaju, iznad šumskog zelenila  ( što plićih -  što dubljih) Duliba i Dabrova. (Dabar je stari uvriježeni naziv za duboku šumsku dolinu ili provaliju u obliku korita, dok su Dulibe manje ili veće zaravni omeđene šumskim zelenilom).

     

  • OTOK KRK- Penjalište „portafortuna“ Alpinistički klub PUT - Rijeka

    Portafortuna je popularno penjalište u Baški. Smješteno između Bašćanske drage i Punta. Penjalište se nalazi ispod Treskavca, udaljeno desetak kilometara od Baške. Sezona penjanja tu traje od ožujka pa sve do studenog. Od parkirališta za pristup stijenama  je potrebno oko 20 minuta. Parking će vam biti lakše pronaći ako obratite pozornost na staru, plavu zgradu (bivši disco Portafortuna), koji se nalazi nasuprot parkirališta.

  • DABARSKI KUKOVI – PENJANJE dugih sportskih smjerova

    Dabarski kukovi su stjenoviti greben na srednjem Velebitu, koji se protežu oko 10 km u blagom luku od vrha Bačića kuka (1304 m) na sjeverozapadu do Ljubičkog brda (1320) na jugoistoku iznad Baških Oštarija. Bijeli, kameni tornjevi nepravilnih oblika, izranjaju, iznad šumskog zelenila  ( što plićih -  što dubljih) Duliba i Dabrova. (Dabar je stari uvriježeni naziv za duboku šumsku dolinu ili provaliju u obliku korita, dok su Dulibe manje ili veće zaravni omeđene šumskim zelenilom).

     

  • Noćno planinarenje i sportsko penjanje u sklopu opće planinarske škole

    PD Opatija - Opatija opća planinarska škola
    Planinarsko društvo Opatija u okviru svojih aktivnosti organiziralo je „Opću planinarsku školu“ kao osnovni oblik obrazovanja planinara. Škola je organizirana  po pravilniku HPS-a.  Školu pohađa 38 planinara i svima je uručen „Planinarski udžbenik“ od Alana Čaplara, kao i zamke. Kroz školu polaznici proširuju i dopunjuju svoja dosadašnja i usvajaju nova znanja, tehnike i vještine, neophodne za sigurno kretanje u planini. Završena Opća planinarska škola uvjet je za upis u škole i tečajeve iz planinarskih specijalnosti (alpinističke, sportsko-penjačke, speleološke, markacijske i vodičke). Gradivo je podijeljeno u dvije cjeline:

    Teorijski dio – odnosi se na predavanja koja se održavaju srijedom u 19,00 sati u prostorijama Vile Antonio u Opatiji  uz projekcije slajdova s planinarskom tematikom, te dogovori za izlete i vježbe.

    Praktični dio – odnosi se na vježbe koje se izvode na cjelodnevnim izletima tijekom vikenda na planinama, uglavnom na području Učke. Sastavni dio vježbi ...