Putopisi

Petak, 19. srpnja 2019.
Hinterer Brochkogel (ranije također nazvan Pröchkogel) s nadmorskom visinom 3628 m, treća je najveća planina na bijelom grebenu u Ötztal Alpama u austrijskoj pokrajini Sjeverni Tirol. I ako je vrh šesti vrh po visini u Austriji, on je planinarski zanemaren zbog višeg i lako dostupnijeg susjeda Wildspitze s visinom  od 3774 m.
Hinterer Brochkogel ima oblik zaobljene piramide. Sjeverne, jugoistočne i jugozapadne strane su izražene  i strme padine, dok je južna strana blaža i preko nje vodi staza na vrh  „Via normale“, i ako nosi naziv via normale, ta staza ima na dva mjesta izražene poteškoće težine  po međunarodnoj ljestvici  (UIAA III+), gdje je potrebno dodatno osiguranje.

 

 

Nedjelja, 16. lipnja 2019.
GRAN PARADISO (u prijevodu Veliki raj),
s 4061 m nadmorske visine je najviša planina koja se u cijelosti nalazi na teritoriju Italije u području Graiskih Alpi (Graian Alps). Vrh se nalazi u istoimenom nacionalnom parku osnovan 1922. godine na granici Italije i Francuske udaljen 40-ak kilometara južnije od gradića Aosta na krajnjem sjeverozapadu Italije. Netaknuto područje parka pored Gran Paradisa obuhvaća veliku  skupinu visokih vrhova južno od Aoste.

Posljednjih godina, glečeri Gran Paradisa, kao i svi alpski glečeri, izgubili su veliki dio leda. Danas, kako bi stigli do ledenjaka, potrebno je od ishodišne točke rifugio Vittorio Emanuele II 1 h hoda do velike morene, od kuda zapravo, započinje snježni jezik ledenjaka. Budući da se radi o jednom izdvojenom 4-tisućnjaku oko kojeg u blizini nema visokih vrhova, stoga, neometan višim vrhovima s Gran Paradisa pruža se jedinstveni pogled na sve četiri strane svijeta. Posebice dojmljiv pogled pada ...

Srijeda, 19. lipnja 2019.

Breithorn - (njemački – široki rog) je planina – grebenski lanac u Peninskim Alpama s najvišim istoimenim vrhom- Breithorn s nadmorskom visinom 4164 m, smješten na granici Švicarske i Italije. Leži na glavnom lancu Alpa na pola puta između Matterhorna i Monte Rosa - nastavak masiva Monte Rosa. Ovaj se grebenski lanac pruža u smjeru istok – zapad u dužini od 3 km. Na tom grebenu Breithorn ima 5 vrhova - svi iznad 4000 m, od kojih je najviši Breithorn (4164 m) na kraju zapadnog grebena, Srednji vrh 4159 m, Istočni Breithorn 4106 m, Zapadni blizanac Breithorn 4139 m, te Roccia Nera 4075 m. 
Južne padine Breithorna umjereno su strme s najvišim nagibom od 35- 40 stupnjeva, uglavnom pri vršnom dijelu prije samog izlaska na greben po kojem se dolazi na vrh,  dok se sjeverna strana strmo obrušava do 1700 m.

Monte Rosa je planinski masiv smješten u istočnom dijelu Peninskih Alpa, koji se proteže u dužini 30 km u području između Italije i Švicarske, uvelike čineći tu granicu između tih država. Planina je uglavnom prekrivena vječnim snijegom i ledom (glečerima), osim pojedinih stjenovitih vrhova.

Monte Rosa sadrži 22 vrha iznad 4.000 metara. Najviši vrh na Monte Rosa je Dufourspitze (4634 m), to je ujedno i najviša planina u Švicarskoj, a drugi najviši vrh u Alpama. Od njega prema jugu nižu se slijedeći - od planinara često posjećeni vrhovi: Zumsteinspitze (4563 m), Signalkuppe - (tal. Punta Gnifetti) (4554 m), Parrotspitze (4432 m), Ludwigshohe (4341 m), Schwarzhorn – tal. Corno Nero (4321 m), Balmenhorn (4167 m)  i Vincentpiramide (4215 m).

Porijeklo imena
Masiv Monte Rosa najprije se zvao Rosa, no s vremenom u prošlosti to se ime potpuno povuklo pred dopunjenim nazivom „Monte Rosa“. Postoji nekoliko povijesnih teorija kako je i zašto taj lanac ...

Petak, 14. lipnja 2019.
Hintere Schwärze (talijanski Cima Nera) s nadmorskom visinom od 3628  metara  je četvrti najviši vrh u Ötztal Alpama. Nalazi se na glavnom grebenu u Schnalskammu – grebenu na jugu Ötztal Alpa točno na državnoj granici između austrijske pokrajine Tirol i talijanske provincije Južni Tirol. Hintere Schwärze nalazi se u trokutu vrhova koji ga okružuju: sjeverno Mutmalspitze (3522 m), istočno Roßbergjoch (3400 m) i jugozapadno Marzellspitze (3522 m).
Vrh je okružen ledenjacima – na sjeveroistoku leži Schalfferner, na jugu Roßbergfernera, koji se smanjuje zbog globalnog zatopljenja, a na sjeverozapadu Marzellferner. Padine koje se spuštaju prema južnome tirolskom dijelu su dio Parka prirode Texelgruppe. Južno od Venta, Hintere Schwärze udaljen je svega 10 km zračne linije, sjeverno 8 km od Karthaus u Val Senales. Zbog svoje visine i geografske dominacije, pogled s vrha je teoretski ograničen samo zbog zakrivljenost Zemlje.  

Petak, 7. lipnja 2019.

Planina Čabulja s nadmorskom visinom 1780 m zauzima središnji dio  u hercegovačkim planinama i predstavlja atraktivno i  iznimno kraško područje. Smještena je između rijeke Neretve i pritoka Drežanke s njene desne strane. Duboki kanjon rijeke Drežanke dijeli Čabulju od Čvrsnice. Sjeverne padine Čabulje strmo se spuštaju prema dnu kanjona Drežanke do 1500 m, dok su njezine jugozapadne i južne padine blago položene. Kanjon Drežnice zbog visokih i strmih padina poznat je kao "hercegovački Kolorado kanjon".

U užem smislu greben Čabulje pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 4 km. Na tom užem grebenu pored najvišeg vrha Velika Vlajina (1780 m), ističu se još nekoliko vrhova iznad 1600 m – Pjeskulja, Mala Vlajina (1686 m ), Velika Kosa ili Ošljar (1682 m), Medvjed (1677 m), Čavkovica (1622 m) i još nekoliko nižih vrhova.

Čabulja je uglavnom gola, krševita i bezvodna, sa malo obradive zemlje u uskim ...

Petak, 17. svibnja 2019.

Nakon više tjedne planinarske neaktivnosti, zbog dužeg kišnog razdoblja, čim se ukazao jedan sunčan dan, mala 2 člana ekipa (Jure i ja) odlučili smo 17. svibnja 2019. dan provesti u prirodi i na svježem zraku u neposrednoj blizini Rijeke u Grobničkim Alpama i popeti se na 6 vrhova: Sljeme 1263 m, Grleš 1331 m, Gornik 1318 m, Nebesa 1131 m, Klek (Primorski), 1210 m i Jasenovica 1338 m.
Područje Hahlići ili kako to planinari zovu „Grobničke Alpe“, čini skupina vrhova koji se nižu jedan pored drugoga, a svaki je drugačijeg  izgleda, što tom području daje posebnu slikovitost i ljepotu.. Osim planina tu se isprepliću livade, šume, kamenjari, kanjon Mudna dol, lokve, a centar te predivne oaze i odmor za svakog planinara je planinarski dom Hahlić.

Promina je usamljena i izdvojena planina od glavnog lanca Dinarskog gorja na sjeveru Dalmacije i kao otok dominira nad Petrovim poljem i Miljevačkom zaravni, jedina je dalmatinska planina bogata rudama, mineralima i vodom.  Pruža se u smjeru sjever – jug u dužini 10 km. Nalazi se između Knina na sjeveru i Drniša na jugu. Planina dominira cijelim krajolikom okolnog područja. Na sjeverozapadu je omeđena  kanjonom rijeke Krke i Miljevačkom  zaravni, na jugu kanjonom Čikole i na istoku Petrovim poljem.

Najviši vrh Promine  je Čavnovka na njenom središnjem dijelu s nadmorskom visinom 1148 m. Nedaleko od vrha prema jugoistoku je manji vrh – kota 1109 m, a prema sjeverozapadu Orlovac 1023 m. Ime Čavnovka je dobila po prastaroj Čavinoj kapelici koja je u davnoj prošlosti stajala na vrhu. Planina obiluje mnogobrojnim izvorima, fosilnim nalazištima, rudnim bogatstvom ugljena i gipsa. Do vrha vodi nekoliko planinarskih staza i makadamska šumska cesta. Pored planinarskih ...

MOSOR,
je planina duga 25 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok od prijevoja Klis do rijeke Cetine, koja polukružno obuhvaća istočni dio Mosora i čini prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom Biokovom s relativno uskim glavnim grebenom strmih padina a najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m).  Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol”(brdo) i “sor”(izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo-izvor. Iako nije među najvišim planinama  u Dinaridima ili na jadranskoj obali, Mosor ima dosta atraktivnih atributa koji privlače planinare.

Položaj pored velikog grada i prometnog središta (Split), prekrasan planinarski dom i nekoliko skloništa, dobro označene i obilježene staze, te nekoliko izvora vode. Osim toga,  divan pogled prema moru i otocima, na urbana područja - Split, Solin, Trogir, Kaštela, Omiš -  na obalne planine poput Biokova i Omiške Dinare ili prema unutrašnjosti na planine poput Dinare, Troglava, Kamešnice i Čvrsnice. Pogled se pruža i na ...

Srijeda, 15. veljače 2017.

Lijep i sunčan zimski dan za današnji izlet i planinarenje odabrali smo mjesto Platak, poznato i omiljeno riječko skijalište. Platak je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka. Naime, na Platku - PD Kamenjak iz Rijeke (u suradnji s Goranskim sportskim centrom i PGŽ) markirali su i završili sa radovima u siječnju 2014. tri planinarske šetnice u dužini 23 km. Šetnice su obilježene posebnim turističkim oznakama, kako bi se razlikovale od uobičajenih crveno – bijelih planinarskih markacija, koje se također nalaze na pojedinim dijelovima staze
 

Platak je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka i doista je tako. Iz toga razloga, radi što boljeg upoznavanja prirodnih ljepota i manje poznatih vrhova na području Platka – mala ekipa od 3 člana (Renata, Jure i ja, Mirko), za tu priliku odlučili smo napraviti kružnu turu i popeti se na slijedeće vrhove: Jasenovica, Klek, Nebesa, Crni vrh i  povratak Krapanjskom cestom do  Platka.

Sva četiri vrha smještena su na istočnom dijelu Grobničkih Alpa, a istovremeno mogu se pripisati široj okolici Platka, obzirom da su prilazi orijentirani na Platak i šumsku cestu Kripanj – Platak. Za ove vrha može se reći da imaju iste karakteristike. Naime, jugozapadne padine su stjenovite, a sjeverne i sjeveroistočne strane šumovite, dok je sami greben prošaran travom i kamenjarom. Ovi vrhovi ne ističu se svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer ...

Nedjelja, 31.03.2019.

Na Podgorju Velebita iznad Živih Bunara, smjestile su se Male Brisnice na prosječnoj nadmorskoj visini 515 m. Selo je orijentirano  u pravcu sjeverozapad – jugoistok u dužini okvirno 500 m, gledano od ulaska u selo do Božine kuće – (koju uz dopuštenje vlasnika koriste lovci, pa se često naziva i Lovačka kuća). Selo je smješteno na rubu plodne zaravni koja se nekada obrađivala – danas, zaraslu samoniklom borovom šumom. Omeđena je sa sjeverne strane kamenjarom i manje poznatim vrhovima, glavicama i kukovima. S primorske strane omeđena je izduženim hrptom s najvišim Jadrijevim vrhom (523,5 m). Do Malih Brinica od Živih Bunara  laganim hoda stiže se za 2 h.

Srijeda, 12. prosinca 2018.
VELA PLIŠ,
je greben u zaleđu Rijeke koji se pruža u smjeru sjeverozapad - jugoistok u dužini 4,5 km od prijevoja između Mličnog vrha i vrha Vela Pliš do vrha Telcar, odnosno, iza kojeg se spušta na nadmorsku visinu 700 m. Na njegovom hrptu ističu se četiri karakteristična vrha: glavni vrh Vela Pliš (1141 m), Mala Pliš (959 m), Glog (n/v 900 m), te Telcar (832 m). Karakteristika grebena u odnosu na visinu, primijetiti je da se od najvišeg vrha V. Pliš sa nadmorskom visinom od 1141 m spušta postupno i završava na 700 m iza Telcara. Cijeli greben je gol prošaran kamenjarom i travom.
Mnogo je ovakvih lijepih vrhova u riječkom zaleđu koji se ne ističu svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i neometani višim vrhovima.

Nedjelja, 18. studeni 2018.

Za današnji izlet i planinarenje odabrali smo mjesto Platak, poznato i omiljeno riječko skijalište. Platak je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka. Odabrana ruta-Veliko Snežno-Jelenc-Brankov vrh, te spust kružno do Velikog Snežnog.
Jelenc s nadmorskom visinom 1442 m nalazi se na krajnjem grebenu sjeverozapadnog ogranka Gorskog Kotara smješten između vrha Planine i Brankova vrha, bolje reći u nizu vrhova koji se protežu od Risnjaka, Snježnika, Guslice, Planine - Jelenc i spada među krajnje vrhove zanimljiv s planinarske perspektive.

Srijeda, 14. studeni 2018.  

Jesensko, kao i zimsko vrijeme nije naklonjeno za češće odlaske na planinarenje. Stoga, čim se ukaže jedan lijepi dan bez padalina želimo ga iskoristiti i otići u planine. Srijeda, 14. 11. 2018. Ognjen Lončar - Ogi i ja, ovog puta odabrali smo područje Hahlića. Za one koji ne znaju, područje Hahlića nalazi se u zaleđu Rijeke, a planinari ga najčešće nazivaju Grobničke Alpe. To je lanac vrhova koje možete vidjeti iznad Grobničkog polja. Kada ga vidite, biti će vam jasno zašto se tako zove.

To je skupina vrhova koji se niži jedan za drugim, a svaki je drugačijeg sastava i izgleda što tom području daje posebnu draž i ljepotu. Evo tih 16 vrhova sa njihovim imenima i nadmorskim visinama:
Obruč 1377, Fratar 1353, Pakleno 1340, Osoje 1338, Grleš 1331, Gornik 1318, Sljeme 1263, Suhi Vrh 1250, Trstenik 1243, Štulac 1212, Dnić 1190, Vidalj 1184, Ćunina Glava ...

Nedjelja, 04. studenog 2018.
Ruta: Martinščica-vrh Sopalj-Sv Kuzam-greben Rebar – vrh Točila -Hrastenica-Orehovica
Mala ekipa od 7 članova PD Knezgrada i 1 člana iz PD Opatija, odlučila je lijepi jesenji dan provesti u prirodi na  manje poznatim vrhovima i šetnicama u zaleđu Rijeke. Naime, u našoj neposrednoj blizini u zaleđu Rijeke smjestio se manje poznati gorski predjel iznad Kostrene, odnosno Martinščice  s vrhovima Mali i Veliki Solin, Sopalj (287 m) iznad Bakra, te greben REBAR iznad Drage s najvišim vrhom Točila (359 m).
Vidici s ove lagane šetnice i grebena Rebar možda se ne mogu mjeriti s onima što se pružaju s Učke, Snježnika ili Risnjaka, niti se njihove znamenitosti ne mogu uspoređivati, ali ono što ova staza pruža kojom se u jednom dijelu prolazi poznatom šetnicom „Mlikaričin put“ od Hrastenice do Orehovice, toliko je drugačije i raznolikije što ovoj stazi daje posebnu ljepotu i draž.
Mnogo je ovakvih lijepih ...

Ponedjeljak, 22. oktobra 2018.
Lastoni di Firmin ili Ladinski- Lastoi de Forminu je planinski masiv dio grupe Croda da Lago – Cernera, koji s najvišim vrhom Ponta dei Lastoi dosežu maksimalnu visinu 2657 m. Nalazi se na graničnom grebenu između Cortine d'Ampezzo i općina San Vito di Cadore u istočnim Dolomitima. Pruža se u smjeru istok – zapad između skupine Croda da Lago i prijevoja Passo Giau (2236 m), jednim od najviših cestovnih prolaza Dolomita. Croda da Lago,  je jedan  od devet planinskih sustava Dolomita koji su priznati kao UNESCO SVJETSKA BAŠTINA i zahtijevaju najbolju brigu i poštovanje. 

Impozantna i visoka 350 m sjeverna stijena dugog grebena okomito se izdiže iznad livada i šumskog pojasa bora i ariša iznad ceste koja spaja Cortinu i passo Giau, stvarajući na taj način iznenađujuće lijepi kontrast. Na ovoj zapadnoj i atraktivnoj strani nalazi se veliki broj alpinističkih smjerova i penjališta u dolomitskom stilu. Nasuprot ...

Srijeda, 18. listopada 2017.

Vrh Pliš s nadmorskom visinom 933 m nalazi se na manjem širokom grebenu koji se proteže u smjeru Jugoistok – sjeverozapad u dužini 3 km -  od vrha Kukulj  pa sve do Malog Liščića. Greben se izdiže iznad naselja Laze i Lisca u blizine granice između Hrvatske i Slovenije. Na planinarskom putu koji prolazi ovim grebenom nalaze se 3 vrha - Kukulj (814 m), Pliš (933 m) i Grmada (940 m). Greben je uglavnom travnat - prošaran niskim raslinjem, a vrhovi su prekriveni kamenjarom, osobito Grmada.

 

 

 

 

 

Nedjelja, 14. oktobra 2018.
Mojstrovka je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2332 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2332 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara i strmih litica i više alpinističkih smjerova.

Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

Petak. 12. oktobra 2018.
Mojstrovka je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2332 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2332 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara i strmih litica i više alpinističkih smjerova.

Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...