• Krk - Obilaznica Putevima Dobrinjštine

    Planinarska obilaznica „PUTEVIMA DOBRINJŠTINE“ otvorena je 1999. godine. Njom upravlja Turistička zajednica općine Dobrinj.  Iako, obilaznicom upravlja Turističko društvo, uređenje i označavanje ove obilaznice provedeno je u suradnji s Komisijom za planinarske putove Hrvatskog planinarskog saveza, a obilaznicu održava HPD „Stanko Kempny“ iz Zagreba. Obilaznica ima 7 kontrolnih točaka: 1. Šilo, 2. Žestilac, 3. Gostinjac, 4. Sveti Vid, 5. Dobrinj, 6. Gornja Hlapa i 7. Županje.  Vrijeme potrebno za obilazak: 6 sati. Dužina puta: 18 km. Priznanje – značka.

    Dobrinjština je krajolik autohtone ruralne cjeline, to je prostrano, blago valovito zeleno područje sjeveroistočnog dijela otoka Krka na kojem se smjestilo 20 naselja, a među njima najveće naselje Dobrinj, kojeg su nekada stanovnici jednostavno nazivali Grad.

  • Vagabundina koliba – Zagradski vrh – pl. kuća Kurin

    Nedjelja, 15. ožujka 2015.

    Zagradski vrh s nadmorskom visinom  1187 m je najviši vrh na uzdužnom pojasu primorskog ruba goranske visoravni. Nalazi se između Vinodolske zaravni i Viševice, te predstavlja  prijelazno područje između Vinodola i Velike Kapele. Sjeverna strana vrha je pod bukovom šumom, a primorska je gola. Vršni dio ima oblik lijepoga travnatog hrpta s kojeg se šire vidici prema Vinodolu, Riječkom zaljevu, Viševici, Liču i Fužinama. Na istočnom podnožju Zagradskog vrha, na visini od 950 m, pruža se područje lijepih livada gdje su Vinodolci imali svoje ljetne pastirske stanove zvane Zagradi, po kojima je ime dobio i sam vrh. Zagradski je vrh atraktivan i jednostavan za uspon i za mlađe uzraste (djecu).

  • Greben Nanos_kružna tura - Lovska koča Strmec_Vojkova koča_Furlanovo zavetišče 08.03.2015.

    Nedjelja, 08. ožujka 2015.
    Nanos je visoki kraški greben
    smješten na zapadnom dijelu pokrajine Notranjske, koji dijeli sjeverni dio Slovenije od Primorja. To je 12 dug i 6 km širok  kraški plato, sa odrezanim strmim rubom koji se izdiže visoko (500 – 700 m) iznad gornjeg dijela Vipavske doline. Na južnom dijelu kraškog platoa izdiže se vrh „Pleša“ koji pored Snežnika dominira na zapadnom djelu pokrajine Notranjske. Vršni dio platoa oblikuju vrtače, zaravni i obli vrhovi, od kojih se na jugozapadu uzdiže najviši šumovit Suhi vrh 1313 m – (nezanimljiv za planinare).

    Prosječna visina grebena, okvirno, kreće se oko (1100 m). Zapadna polovica je niža i kreće se od 800 do 950 m i manje kamenita.  Zbog svojih botaničkih zanimljivosti (razni endemični biljni svijet) dio južnog i zapadnog obronka Nanosa, proglašen je 1987 godine Krajinskim parkom (Park prirode).  Nanosom prolazi Slovenski planinarski put, Evropski pješački put i  Slovenski ...

  • Snježnik – Zimski uspon od Platka - 2015.

    Nedjelja, 08. veljače 2015.
    Snježnik
    je izdvojeni planinski kraški greben u zaleđu Rijeke, na rubu gorskokotarske visoravni. Proteže se u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 10 km između Obruča ( Grobničkih Alpi) i Risnjaka. Najviši vrh Snježnik (1505 m) nalazi se na jugoistoku. Prema sjeverozapadu izdižu se još nekoliko značajnijih vrhova: Međuvrhi (1462 m), Guslica (1490 m), Planina (1426 m), te Jelenc (1442 m). Odlikuje se strmim travnatim padinama (livadama), ispod kojih se nastavlja visoka i gusta bukova šuma. Ime je dobio po velikim količinama snijega koji se, unatoč blizini mora, zadržava sve do kasnog proljeća. Sam vrh je kamenit ispod kojeg se nalazi planinarski dom „Snježnik“, nažalost, zapušten i devastiran. U neposrednoj blizini vrha nalaze se prirodna staništa krškog runolista, stoga, vršno područje Snježnika nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Risnjak. Osobitost ovog planinskog grebena dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između goranske i primorske klime. Tu ...

  • Mjesečev plato na Otoku Krku i vrhovi – Diviška – Hlam i Zakam

    MJESEČEV PLATO je krška – kamenita zaravan sa najvišim svojim vrhom Diviška 471 m. Nalazi se na jugozapadu otoka iznad kanjona Vrženica na prosječnoj nadmorskoj visini 380 m.  Naizgled, to izgleda kao kamena pustinja, no, to i nije tako. Tu ćemo sresti na ispaši stada ovaca, kržljave šumarke ograđene suhozidom, gdje se ovce za ljetnih vrućina tu sklanjaju. Tu ćemo sresti i mrgare – mjesto gdje pastiri obavljaju obilježavanje, prebrojavanje, striženje i mužnju ovaca. Tu su suhozidi koji se protežu u nedogled i razdvajaju pastirske posjede. Poseban primjer takvog razdvajanja je atraktivna Lokva Diviška, koja je podijeljena na 5 vlasnika, kao što je vidljivo na slici.

  • Zimski uspon - Liganj-Lužinski breg-Poklon 30.12.2014.

    Utorak, 30. prosinca 2014.
    Osvanuo je lijep i sunčan dan, kojeg je trebalo iskoristiti za planinarenje u zimskim uvjetima. U društvu sa Zoranom, odlučili smo napraviti zimski uspon stazom od Lignja preko Lužinskog brega do Poklona. I ako smo ovom stazom prošli više puta,  ni jedanput u zimskim uvjetima , gdje se visina snijega kreće od 30 do 60 cm. Stoga, iskoristit ću ovu priliku za opis staze uz pomoć turističko - planinarskog zemljovida „ĆIĆARIJA“ promoviran 22. prosinca, 2014. godine u Lanišću, na kojem su sve staze, kratice i spojnice obilježene brojevima. Detalje možete pogledati na službenim stranicama HPS_a  

    http://www.hps.hr/vijesti/599/predstavljen-turisticko-planinarski-zemljovid-cicarije/

  • Jelenčić i Tuhobić od Zlobina do Zlobina-(kružna tura)

    Srijeda, 17. prosinca, 2014.
    Tuhobić je izdužena planina koja se pruža primorskim rubom goranske visoravni u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 8,5 km. Lokacija obuhvaća prostor od Gornjeg Jelenja do Benkovca Fužinskog s nekoliko karakterističnih vrhova razmještenih po hrptu: Straža (984 m), Tuhobić (1109 m), Strgarnica (1098 m), te Jelenčić (1106 m). Prosječna nadmorska visina grebena varira između 950 i 1100 metara. Glavno obilježje visokog dijela planine - na srednjem dijelu (hrbat) su blagi oblici obrasli niskom travom, dok su niži dijelovi na južnom i sjevernom dijelu  prekriveni šumom.  Posebno je izrazita travnata padina sa primorske strane koja se blago spušta do ruba šume. Sjeverna strana prema Lepenici  je strma i šumovita. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između goranske i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva kao na ...

  • Grobničke Alpe_vrhovi: Ćunina glava_dom Hahlić_Pakleno južni vrh_Napa i Špilje

    Petak, 12. prosinca 2014.

    Matija i moja malenkost, odlučili smo provesti lijep i sunčan dan,  u našoj neposrednoj blizini na području Hahlića, ili kako to planinari rado nazivaju Grobničkim Alpama. Ovog puta odabrali smo slijedeću rutu: Od Podkilavca, odnosno, od „Ovčarije“ -  kuće za uzgoj ovaca – Pod Planinu – Ćunina glava – dom Hahlić – Pakleno Južni vrh – Napa – Špilje, te povratak po Kolci. Prije dvadesetak dana posjetili smo područje Hahlića i vrhove sa istočne strane, ovog puta odlučili smo posjetiti vrhove sa zapadne strane. Posebnu zanimljivost ovog područja predstavlja kanjon Mudne doli i Pakleno. Budući sam u nekoliko blogova opisivao područje Hahlića, ovog puta nema potrebe, a posebice zbog toga što je područje Grobničkih Alpi opisano na mnogim blogovima, web stranicama, a i u literaturi. Dobar opis cijelog područja Hahlića , njihovih vrhova i kolnog pristupa možete potražiti na web stranici Jadranka Popovića „Gpx-om po hrvatskim

  • OTOK KRK – uspon na Veli Vrh- Brestovice- Obzovu- Zminj- Veli Hlam- Stara Baška

    Otok Krk (400 km²) smješten je na sjevernom djelu jadranskog mora u Kvarnerskom zaljevu nedaleko od Rijeke, sa kopnom je povezan Krčkim mostom.  U središnjem i zapadnom dijelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni dio otoka čini kamenjar i pašnjaci.

    Brdovita ali pitoma unutrašnjost  ispresijecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje, planinarenje i biciklističke ture.  Na otoku Krku je uređeno i obilježeno 300 kilometara pješačkih i biciklističkih staza.

  • Grobničke Alpe_vrhovi: Sljeme_Grleš_Gornik i Nebesa

    Petak, 21. studeni 2014.

    Nakon jednomjesečne planinarske neaktivnosti, zbog dužeg kišnog razdoblja, stoga, čim se ukazao jedan sunčan dan, mala ekipa od 3 člana (Matija, Slavko i ja, Mirko) odlučili smo 21. studenog dan provesti u prirodi i svježem zraku u neposrednoj blizini Rijeke u Grobničkim Alpama i popeti se na 4 vrha: Sljeme 1263 m, Grleš 1331 m, Gornik 1318 m i Nebesa 1131 m.
    Područje Hahlići ili kako to planinari zovu „Grobničke Alpe“, čini skupina vrhova koji se nižu jedan pored drugoga, a svaki je drugačijeg  izgleda, što tom području daje posebnu slikovitost i ljepotu. Evo tih 16 vrhova sa njihovim imenima i nadmorskim visinama: Obruč 1377, Fratar 1353, Pakleno 1340, Osoje 1338, Grleš 1331, Gornik 1318, Sljeme 1263, Suhi Vrh 1250, Trstenik 1243, Štulac 1212, Dnić 1190, Vidalj 1184, Ćunina Glava 1157, Nebesa 1131 i Hahlić 1097 m. Osim planina tu se isprepliću livade, šume, kamenjari, kanjon ...

  • Uspon na Marmoladu – vrh Punta Piena

    Subota, 04. listopada 2014.
    Moj trodnevni boravak u Bolzanu kod obitelji i prijatelja Daniele i Sergia Babića. Sergio, strastveni planinar, skijaš i turno skijaš - istinski zaljubljenik u prirodu i planinarenje, a posebice u Dolomite, organizirao je dvodnevni nezaboravni izlet i planinarenje u Dolomitima. Prvi dan, 04.10.2014., kao poslasticu predvidio je uspon na Marmoladu – vrh Punta Penia (3343 m). Drugi dan 05.10.2014. predviđena je lakša, ali duža tura i uspon na tri vrha: Zandleser kofel (2422 m), Kleiner Peitlerkofel (2813 m) i Peitlerkofe (2874 m).

    Marmolada  - „Kraljica Dolomita“ je naziv za skupinu vrhova u sjeveroistočnoj Italiji, s najvišim vrhom u Dolomitima - Punta Penia (3343 m). Sastoji se od grebena koji se pruža od zapada prema istoku. Tu je nekoliko značajnijih vrhova koji se izdižu iznad 3000 m: Punta Rocca (3309 m), Punta Ombretta (3247 m), Monte Serauta (3069 m), te Pizzo Serauta (3035 m )… ...

  • Uspon na Zendleser kofel i Peitlerkofel

    Nedjelja, 05. listopada 2014.
    Drugi dan mog boravka u Bolzanu (05.10.2014.) predviđen je za uspon na tri vrha: Zendleser kofel (2422 m), Kleiner Peitlerkofel (2813 m) i Peitlerkofel (2874 m).
    Peitlerkofel/Sas de Putia (talijanski naziv) je najsjeverniji osamljeni vrh u Dolomitima, smješten između Gadertal na istoku i Vilnößtal na zapadu. Zbog svog udaljenog i izoliranog položaja od ostalih planinskih skupina u Dolomitima, kao i zbog strmih litica sa sjeverne strane, naziva se i „Sjeverozapadni kamen Dolomita“.  Iz tog razloga, vrh je poznat po lijepom razgledu sa kojeg se pružaju prekrasni panoramski vidici na okolne Dolomitske vrhove prema središnjim Alpama na sjeveru i zapadu. Nerijetko, Peitlerkofel je motiv koji se koristi za foto kalendare i razglednice. Planina se sastoji od dva vrha, Grosser Peitlerkofel (2875m) i Kleiner Peitlerkofel (2813m), koji su odvojeni dubokim sedlom.  

    Za uspon na vrh najčešće se koriste dva osnovna smjera: Od Zanser ...

  • Uspon na Lagazuoi - staza Militare Kaiserjager steig (strada Militare)

    Subota, 20. rujna 2014.
    Drugi dan našeg boravka u Dolomitima – (Corvari) predviđen je za uspon na vrh Lagazuoi 2778 m sa sjeverne strane Grupe Sella po stazi (strada Militare – Austrian Militari) Kaiserjager steig od Passo Valparola, te povratak kroz tunel – „Galeria Lagazuoi“  do Passo Folzarego. Uspon ovom stazom vodi nas u povijest  i središte ratnih zbivanja za vrijeme Prvog svjetskog rata između zaraćenih strana Austro-Ugarske i Italije.  Rat se vodio visoko u planinama. Tada obe zaraćene strane intenzivno izgrađuju osigurane putove  - ferrate, kopaju rovove, bunkere i tunele, kako bi na taj način osigurali dopremu opreme i zauzeli strateške položaje.

    Prijevoj Passo Falzarego, je zasigurno, jedan od takvih strateških položaja iznad kojeg je Austro-Ugaraska vojska podigla utvrde na vrhu Piccolo Lagazuoi, a Italijani poduzeli jednu ne uobičajenu vojnu akciju – iskopavši tunel dužine 1100 m, kako bi došli ispod utvrde - digli je u zrak i potjerali ih ...

  • Uspon na Jof Fuart/Viš _stazom Anita Goitan

    Subota, 27. rujna 2014.
    Drugi dan našeg boravka u Julijskim Alpama u Italiji, predviđen je za uspon na Jof Fuart/Viš  (2666 m)- kružnom turom  stazom Anita Goitan. Jof Fuart sa svojim susjednim vrhom Jof de Montasio /Montaž 2753 m, spadaju u najviše vrhove u skupini zapadnih Julijskih Alpi u Italiji. Njegov greben obuhvaća manju skupinu vrhova koji ga okružuju: Sa sjeverne strane okružuje ga Veliki Naboid/Nabois Grande i prijevoj Škrbina Nabois, prema zapadu njegovi obronci spuštaju se u dolinu  Špranje, prema jugozapadu do prijevoja Forcella Mose/Škrbina zadnje Špranje, obronci južne strane spuštaju se do doline Rio del Lago/Jezerska dolina. Prema istoku nižu se nekoliko visokih i lijepih  vrhova: Madri dei Camosci / Gamsja Mati /2503 m, Torre / Kolo  2463 m, Innominata 2463 m i Cima di Riofreddo / Divja Koza 2507 m.

    Zbog kulturne raznolikosti, za ovu planinu susrećemo više naziva i različitih značenja. Tako, primjerice, susrećemo Jof ...

  • Sella Nevea - Uspon od parkirališta na planini Pecol do doma - Rifugio Corsi

    Petak, 26. rujna 2014.
    PD Opatija organiziralo je trodnevni  izlet i planinarenje u Italiju – Julijske Alpe, od 26 do 28. rujna 2014. Voditelj i organizator Boris Božić. Prijevoz  je organiziran sa dva osobna automobila. Na izlet se prijavilo 6 članova iz PD Opatija (ekipa u sastavu: Mirjana, Davorka, Boris, Dionis, Savo i Franjo) i 2 člana  PD Knezgrada iz Lovrana – (Silvano i moja malenkost). Cilj trodnevnog  izleta i planinarenja je: prvi dan,  26. 09. 2014. od Sella Nevea doći do Rifugio Guido Corsi (1874 m), gdje je organiziran smještaj. Drugi dan predviđen je za uspon na Jof Fuart/Viš (2666 m) stazom „Anita Goitan“. Treći dan previđen je za uspon po grebenu – stazom „Ceri-Merlone“ i spust do parkirališta Sella Nevea. 

  • Uspon na vrh Pisciadu po ferrati Brigata Tridentina

    Petak, 19. rujna 2014.
    Prethodni tjedan posjetio sam Dolomite -  Grupu Sella i uspon sa južne strane na Piz Boe 3152 m, najviši vrh ove grupe. Ovog puta, u dvodnevnom izletu u društvu Saše Rodića odabrali smo sjevernu stranu Grupe Sella. Prvi dan - uspon na vrh Pisciadu 2985 m po „FERRATI  BRIGATA TRIDENTINA“, te drugi dan - uspon na vrh Lagazuoi 2778 m, po stazi (strada militare) „KAISERJAGER“

    Grupa Sella je izdvojeni planinski masiv u centru Dolomita sa skupinom vrhova, okružen sa 5 dolomitskih prijevoja - prolaza:  Passo Pordoi, Passo Gardena, Passo Sella, Passo di Valparola i Passo Campolongo. Skupina je podijeljena na dva dijela: Val Lasties prema Val di Fassa i Val Mesdi prema Val Badia. Na njenim rubovima izdižu se brojni vrhovi, lijepo vidljivi iz dolina kojim su okruženi. Najviši vrh skupine je Piz Boe s 3152 m nadmorske visine. Ostali značajniji  vrhovi: Mesules 3000 m, Cima Pisciadu' 2985 m, Piz ...

  • Uspon na Piz Boe od Passo Pordoi

    Petak, 08. kolovoza 2014.
    U prethodnom blogu napisao sam – „tko jednom zagrize i osjeti taj slasni zalogaj Dolomita na planinarski način, taj se njima ponovo vraća“. Takav je slučaj i sa mnom.  Nije proteklo ni 7 dana od prvog planinarskog posjeta Dolomitima i uspona na Tofanu di Rozes, evo mene ponovo u Dolomitima – Grupi Sella. Naime, priključio sam se jednodnevnom izletu (30. 08. 2014.) koji je organiziralo PD Obruč iz Jelenja – uspon na Piz Boe. Organizator i voditelji izleta Vedran i Romina. Na izletu je sudjelovalo 47 planinara i planinarki, najviše ih je bilo iz društva organizatora 40, iz PD Knezgrad 3, PD Opatije 1, te 3 člana – gosti, koji nisu članovi planinarskog društva. Prijevoz je organiziran autobusom. Krenulo se iz Jelenja u pola noći (24 h). Na odredište Passo Pordoi stigli smo u jutro u 7 sati. Passo Pordoi   je najviši i najfrekventniji  gorski ...

  • Ferrata Lipella - uspon na Tofanu di Rozes

    Nedjelja, 24. kolovoza 2014.
    Drugi dan, našeg boravka u Dolomitima, predviđen je za uspon na Tofanu di Rozes (3225 m) po ferrati Lipella, spust po via normale, te povratak doma. Dolomiti, magično planinsko područje na sjeveroistoku Italije, koje se proteže više od stotinu kilometara od rijeke Adige na zapadu, do doline Piave di Cadore na istoku, današnjim je generacijama simbol skijaške i penjačke meke, nevjerojatne prirodne ljepote zaštićene UNESCO-ovom listom.
    Teško je zamisliti veličanstveniji ambijent i prirodnu ljepotu od Dolomita – raj za planinare i alpiniste. Pitoma prelijepa naselja u gustoj mreži dolina ispresijecane cestovnim pravcima i prijevojima, iznad njih pojas šuma, a zatim pašnjaci. Iznad pašnjaka stjenoviti vrhunci, gromade, zidovi, tornjevi i klisure, litice, neopisivih oblika, tuneli prokopani za vrijeme Prvog svjetskog rata.  Dakle, Dolomiti, nisu beskrajni planinski lanac, nego malene gorske skupine prepoznatljivih vrhova i specifičnih oblika, međusobno odvojene dubokim dolinama i sedlima. Spomenimo samo snježnu kosinu Marmoladinog ...

  • Rifugio Giusani od doma Rifugio Dibona

    Subota, 23. kolovoza 2014.
    PD Opatija iz Opatije organiziralo je dvodnevni  izlet i planinarenje u Italiju - Dolomiti, 23 i 24. kolovoza, 2014. Voditelj i organizator Boris Božić. Prijevoz  je organiziran sa dva osobna automobila. Na izlet se prijavilo 5 članova iz PD Opatija (ekipa u sastavu: Mirjana, Elena, Boris, Dionis i Dario) i 3 člana  PD Knezgrada iz Lovrana. – (Renato, Dino i moja malenkost).  Cilj dvodnevnog izleta i planinarenja je: prvi dan,  23. 08.2014. popeti se na vrh Monte Rite (2180 m), te posjeta  muzeju od Reinhold Messnera - „Messner Mountain Museum“. Drugi dan predviđen je za uspon na Tofanu di Rozes (3225 m).  Znameniti muzej, smješten je u srcu Dolomita, između Pieve di Cadore i Cortine d'Ampezzo, na planini Monte Rite (2181 m), od kuda je prekrasan panoramski pogled na veličanstvene vrhove Dolomita. Na žalost, zbog lošeg vremena (obilne kiše koja ne prestaje padati cijelo vrijeme puta ...

  • Uspon na Križ od doma Pogačnik i silazak do Aljaževa doma

    Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
    Treći dan našeg boravka na Kriški podi u Julijskim Alpama, predviđen je za uspon na Križ (2410 m) i povratak preko „bivka IV“ na Rušju ispod Dolkove špice do Aljažovog doma u dolini Vrata. Križ je smješten u srcu Julijskih Alpi. Nalazi se sjeverozapadno od doma Pogačnik i Kriški podi, na kojima se nalaze tri prekrasna visokogorska kraška jezera. Križ je smješten  između dva susjedna najbliža vrha – Razor (2601m) i 100 m višeg Stenara (2501 m). Na vrhu se nalazi metalna kutija sa upisnom knjigom i žigom. Za lijepa vremena otvara se lijepi pogled na najviše vrhove Julijskih Alpi. Ovog puta gusta magla spriječila je taj lijepi pogled na vrhove Julijskih Alpa.