• Zimski uspon na Prisojnik

    Prisojnik (ili alternativno ime Prisank) je visoka planina u Julijskim Alpama u Sloveniji s nadmorskom visinom 2547 m. Nalazi se iznad prijevoja Vršič odakle počinje većina uspona na vrh. Masiv planine Prisojnik ima nekoliko vrhova. Na zapadnoj strani nalazi se Vrh kraj sten (2314 m), čije se stijene okomito spuštaju prema prijevoju Vršič. Dalje greben se nastavlja preko prednjeg okna prema vrhu Prisojnik. Prema jugu spuštaju se strme stjenovite padine u dolinu Trente. Prema istoku pruža se dugački greben koji se sastoji od nekoliko vrhova: Zvonik (2438 m) i Zadnji Prisojnik (2380 m), u nastavku dalje preko sedla Škrbina masiv Prisojnika spaja se s Razorom.

    Za Prisojnik već sam napisao ovaj tekst prilikom uspona Po Hanzovoj poti:

    Što je uspon na vrh neke planine teži i zahtjevniji, to je izazov veći. Beskrajno, uživam u tom izazovnom penjanju i ozračju planine koje spaja jezu, napor, umor, strah, opasnost,  ljepotu divljine i ...

  • Zimski uspon na Malu Mojstrovku (južna strana)

    Subota, 08. veljače 2020.
    Mojstrovka je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2333 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

    Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2333 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara grapa, strmih litica i više alpinističkih smjerova.

    Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

  • Zimski uspon na Triglav od Kredarice

    Subota, 11. siječnja 2020.
    Triglav
    je toliko poznat i popularan u planinarskim  krugovima  da o njemu nije potrebno puno pisati. Vrh je opisan u literaturi, mnogim knjigama, web portalima, blogovima i raznim putopisima. Stoga, ću samo napomenuti da je to najviši planinski vrh u Sloveniji i Julijskim Alpama  - visok 2864 m. Greben Triglava se pruža u smjeru jugoistok - sjeverozapad u dužini 850 m. Ima dva vrh Mali Triglav i Triglav. Triglav je najposjećeniji vrh u Republici Sloveniji i jedan od posjećenijih vrhova u Europi. Stoga, uvijek možete očekivati gužve, pa čak i u zimskim najtežim uvjetima. Podno njegova vrha nalazi se s južne strane dom Planika i s istočne strane nalazi se najveći „ Triglavski dom na Kredarici“ – popularan kod planinara kao „dom Kredarica“.

     

  • Mala Mojstrovka_Grebenec - Pocarska smer

    Nedjelja, 14. oktobra 2018.
    Mojstrovka
     je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2332 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

    Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2332 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara i strmih litica i više alpinističkih smjerova.

    Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

  • Mala Mojstrovka – alpinistički smjer Severna raz

    Petak. 12. oktobra 2018.
    Mojstrovka
     je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2332 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

    Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2332 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara i strmih litica i više alpinističkih smjerova.

    Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

  • Veliki Oltar - Poldov Rovt (Vrata) - preko Brinove glave

    Petak, 18. kolovoza 2017.
    Veliki Oltar
    nalazi se u istočnim Julijskim Alpama u dijelu Martuljške skupine vrhova. To je planinski lanac koji se sa sjeverne strane izdiže iznad gornjeg dijela doline Gozd Martuljek, od kuda je i najljepši pogled na tu skupinu vrhova. Oltar je planina s dva vrha: Veliki Oltar s nadmorskom visinom (2621 m)  i Mali Oltar (2521 m). Veliki Oltar, nalazi se u centralnom dijelu grebena, koji se diže od sjeveroistoka počevši sa Vrtaski vrh, nastavlja prema zapadu preko Slemena, Kukove špice, Škrnatarice, Dovškog Križa do Velikog Oltara. Od V. Oltara  greben se dijeli  prema sjeverozapadu na Veliku  i Malu Poncu, Špik, Fridmanove police do Rusice. Prema jugozapadu greben nastavlja preko Visoki Rokav do Škrlatice.

    Veliki Oltar nudi tolike mogućnosti izazovnog planinarenja i penjanja neoznačenim putovima, stoga, je u posljednje vrijeme sve popularniji među planinarima, željnim bespuća. To nije planina za tvrdo penjanje. Može se reći, da ...

  • Pokljuški Gamsi__Lipanski vrh – Mrežce – Debeli vrh – Veliki Selišnik

    Petak, 22. srpnja 2016.
    Drugi dan (22.07.2016.) našeg izleta i planinarenja u Sloveniji, predviđen je za obilazak 4 vrha u istočnom dijelu Julijskih Alpi, koji pripadaju  grupi vrhova pod jedinstvenim nazivom „POKLJUŠKI GAMSI“. To su slijedeći vrhovi: od ishodišta pohoda Blejska koča – Lipanski vrh – vrh Mrežce – Debeli vrh i Veliki Selišnik, te spust do Rudnog polja na Pokljuku. Na taj način završili bi obilazak svih vrhova koji spadaju u grupu Pokljuških Gamsi. To je neka vrsta obilaznice koja obuhvaća 12 slijedećih vrhova: Blejska koča 1630, Okroglež 1965, Debela peč 2014, Brdo 2009, Lipanski Vrh 1975, Mrežce 1965, Debeli Vrh 1962, Veliki Selišnik 1952, Viševnik 2050, Mali Draški vrh 2132, Veliki Draški vrh 2243, te Tosc 2275 m.

  • Viševnik - Veliki i Mali Draški vrh - Blejska koča - (Pokljuški Gamsi)

    Četvrtak, 21. srpnja, 2016.
    Pokljuški Gamsi – to je skupina vrhova u istočnom dijelu Julijskih Alpi koji su smješteni između Pokljuke i doline Krme. To je neka vrsta obilaznice koja obuhvaća slijedeće vrhove: Blejska koča (1630 m), Okroglež (1965 m), Debela Peč (2014 m), Brdo (2009 m), Lipanski Vrh (1975 m), Mrežce (1965 m), Debeli Vrh (1962 m), Veliki Selišnik (1952 m), Viševnik (2050 m), Mali Draški vrh (2132 m), Veliki Draški vrh (2243 m), te Tosc (2275 m). Naš dvodnevni cilj izleta i planinarenja bio je slijedeći
    Prvi dan: parkiralište Rudno polje preko planine Konjščica - Studorski preval - Veliki  i Mali Draški vrh – Srenjski preval – Viševnik - Blejska koča na planini Lipanca.
    Drugi dan: Blejska koča – Lipanski vrh – Mrežca – Debeli vrh – Veliki Selišnik, te spust - Kačji rob na Rudno polje.
    U Julijskim Alpama mnogo je lijepih i atraktivnih vrhova. Viševnik, Veliki i Mali Draški vrh,  ...

  • Zimski uspon na Tosc

    Nedjelja, 24. siječnja 2016.
    Među alpskim vrhovima mnogo je lijepih i atraktivnih. Tosc, svakako, spada u kategoriju vrhova koji  svakog planinara može oduševiti svojom ljepotom i širinom vidika, kako u zimskom, tako  u ljetnom periodu.  Tosc sa svojom nadmorskom visinom od (2275 m) je moćna planina, nalazi se u središtu Julijskih Alpa u Triglav grupi vrhova. Mnogi planinari Tosc nazivaju „balkonom Triglava“. To je raznolika – heterogena planina. Sjeverna strana padine je strma, gotovo okomita, dok je jugozapadna strana blaža i travnata. Pored ove blage strane Tosc na južnoj strani ima izrazito strmi usjek između stijena, pogodan za zimski uspon. Ima dva vrha: južni manji (2233 m) i sjeverni viši (2275 m).  I s jednog i drugog zastaje dah pri pogledu na „tatu“ Triglav. Između ta dva vrha Tosca vodi široka staza, po još širem grebenu. Tosc je prema sjeveroistoku povezan grebenom do Velikog i Malog Draškog vrha. U ...

  • Slemenova špica i Prednje Robičje od Vršiča

    Nedjelja, 01. studeni 2015.
    Od mog sedmodnevnog boravka u Sloveniji - Gozd Martuljku –  dva dana sam odvojio za izlet i planinarenje:  01. studenog  uspon na Slemenovu špicu i Prednje Robičje od Vršiča i 04. studenog, 2015. uspon na Golicu, od planine pod Golicu.
    Slemenova špica (Lat/Lon: 46.44608°N / 13.72694°E)  je vrh 1909, a susrećemo i visinu 1911 m nadmorske visine smješten u sredini između visokih vrhova Julijskih Alpa. Slemenova špica ima dvije izrazito dijametralno - suprotne strane. Južna strana je pitoma i travnata sa prekrasnim jezercima na Slemenu ispod sjeverne strane Male Mojstrovke, dok se padine sjeverozapadne strane strmo, gotovo okomito ruše u dolinu Tamar. Zbog svoje jedinstvene panorame, ovo područje je poznato kao jedno od najimpresivnijih vidika prema vrhu Jalovca, kao i prema ostalim vrhovima Julijskih Alpa. S vrha se mogu vidjeti najviši vrhovi Julica: Špik (2472 m), Škrlatica (2740 m), Jalovec (2645 m), Mangart ( 2678 m ...

  • Poldov rovt (dolina Vrata) - bivak II – Dovški križ- Poldov rovt

    Subota, 01. kolovoza 2015.
    Nakon provedena 2 dana u Julijskim Alpama u Italiji, treći dan našeg izleta i planinarenja predviđen je u Slovenskim Julijskim Alpama u dolini Vrata i uspon na Dovški Križ preko bivka II – od Poldovog Rovta.
    Dovški Križ s nadmorskom visinom od 2542 m, nalazi se u sredini Martuljške skupine vrhova. To je planina koja je skrivena među drugim vrhovima i nije ni otkuda posebno prepoznatljiva, kao ni posebno istaknuti vrh. S druge strane, nudi tolike mogućnosti izazovnog planinarenja neoznačenim putovima, stoga, je u posljednje vrijeme sve popularnija. To nije planina za tvrdo penjanje. Može se reći, da je to „Eldorado“ – raj za planinare koji uživaju u lakom penjanju (najviše do drugog stupnja). No, nipošto to nije planina za neiskusne planinare, zbog nekih kritičnih prolaza, usjeka, rasutog, oštrog i divljeg grebena. Između Dovškog Križa, Škrnatice i Široke Peči leži najveći usamljeni bazen u Julijskim Alpama ...

  • Uspon na Križ od doma Pogačnik i silazak do Aljaževa doma

    Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
    Treći dan našeg boravka na Kriški podi u Julijskim Alpama, predviđen je za uspon na Križ (2410 m) i povratak preko „bivka IV“ na Rušju ispod Dolkove špice do Aljažovog doma u dolini Vrata. Križ je smješten u srcu Julijskih Alpi. Nalazi se sjeverozapadno od doma Pogačnik i Kriški podi, na kojima se nalaze tri prekrasna visokogorska kraška jezera. Križ je smješten  između dva susjedna najbliža vrha – Razor (2601m) i 100 m višeg Stenara (2501 m). Na vrhu se nalazi metalna kutija sa upisnom knjigom i žigom. Za lijepa vremena otvara se lijepi pogled na najviše vrhove Julijskih Alpi. Ovog puta gusta magla spriječila je taj lijepi pogled na vrhove Julijskih Alpa.

  • Uspon na Razor i Planju od doma Pogačnik

    Nedjelja, 17. kolovoza 2014.
    Drugi dan našeg boravka u Julijskim Alpama (na Kriški podi), predviđen je za uspon na Razor i Planju. Razor sa svojom visinom od 2601 m, kao i susjedni vrh Planja 2453 m, smješteni su u srcu Julijskih Alpi i spadaju među više vrhove. Vrh Razora poprima oblik oštrih i vitkih šiljaka, koji završavaju u obliku piramide. Razor i Planja izdižu se iznad visoravni Kriških podi, gdje se nalaze 3 prekrasna jezera. Okružuju ih prijevoj Luknja sa istočne i Vršič sa zapadne strane, te dolina Krnice sa sjeverne i Trente sa južne strane.

     

     

  • Uspon na Bovški Gamsovec i Stenar

    Subota, 16. kolovoza 2014.
    Bovški Gamsovec
     s visinom 2392 m pripada  skupini Julijskih  Alpi, a u neposrednoj blizini Triglava. Njegov vrh je vrlo izraženi uzdužni uski greben koji se proteže od Pihavca prema Stenaru. Bovški Gamsovec je dobar izbor za planinare koji uživaju u laganom penjanju i nije suviše zahtjevna planina i ako se nipošto, ne smije podcjenjivati - nije za početnike i neiskusne. Na istočnoj strani ima dosta ispostavljenih mjesta, uskih polica, procijepa, doduše, osiguranih klinovima i sajlom. Sjeverna strana je izrazito travnata i strma padina, okrenuta prema Triglavu. Stoga, nije ni čudo  da na ovom dijelu planine možete sresti mnogo kozoroga i gamsa. Pretpostavljam, da je po tome i dobio ime „Gamsovec“. Stjenovita jugozapadna strana okomito se izdiže iznad Kriških podi. S vrha je dobar pogled na obližnje vrhove: Triglav , Pihavec, Stenar, Križ, Razor Planju, jezera na Kriških podi (gornje, srednje i donje), te na Pogačnikov planinarski dom.

  • Uspon na Ponce - Srednju, Visoku i Zadnju

    Ponedjeljak, 04. kolovoza 2014.
    Treći dan našeg boravka u Julijskim Alpama, predviđen je za uspon na tri različita vrha: Ponce,  Špik i Slemenovu špicu – odabir prema vlastitom nahođenju. Podijeljeni u tri grupe „A“, „B“ i „C“ . Grupa „A“ uspon na Ponce (Renato i ja, Mirko), grupa „B“uspon na Prisojnik (Fedor i Dino) i grupa „C“  (ostali) uspon na Slemenovu špicu. 

    Ponce su planinski greben u slovenskim Julijskim Alpama, koji se pruža u smjeru sjeveroistoka prema jugozapadu. To je granični greben između Italije i Slovenije. Greben je smješten između doline Tamara i Planice na slovenskoj strani i Mangartske doline ili Belopeške doline na talijanskoj strani. To je ujednačeni oštri greben, čiji vrhovi počinju iznad Planice sa Malom Poncom  1925 m, nastavlja dalje preko Vratca 1844 m na Visoku 2274 m, Srednju 2228 m i zadnju Poncu 2242 m. Greben se nastavlja dalje preko vrha Strug 2265 m, Vevnice ...

  • Uspon na Jalovec od Vršiča_spust do koča na Tamarju

    Nedjelja, 03. kolovoza 2014.
    Drugi dan našeg boravka (03.08.2014.) u Julijskim Alpama na Vršiču, previđen je za uspon na Jalovec. Jalovec je jedna od najljepših planina Julijskih Alpi. Njegov visoki greben smješten je na raskrižju triju alpskih dolina. Izdiže se iznad doline Tamar/Planice, Trente i Koritnice. Pogled iz svake doline pokazuje drugačiju sliku, ali svi oni dijele isti moćni vrh - koji se pri vrhu sužava i ima oblik kristala. Zato, nije ni čudo da je njegov lik dobio mjesto na grbu Slovenske planinarske organizacije i u planinarskom vodiču za Julijske Alpe, a time i najviše simboličko značenje. S visinom od 2645 m je šesta najviša planina u Sloveniji.  Slovenci  mu daju još jedan značajan epitet  i nazivaju ga „Kralj slovenskih gora“.  Sama ta činjenica je dovoljan  razlog da nas potakne na razmišljanje, te izazove  strahopoštovanje. Sa vrha se otvara izvanredan pogled na najviše vrhove Julijskih Alpi.

     

  • Ferrata - Hanzova pot na Maloj Mojstrovki

    Subota, 02. kolovoza 2014.
    PD Knezgrad iz Lovrana, tradicionalno, svake godine, organizira jedan veći izlet, odnosno planinarenje u jednu od susjednih zemalja ili država. Tako, i ove godine,  organiziran je 4 dnevni izlet u Sloveniju – Julijske Alpe u razdoblju 02. do 05. kolovoza, 2014. godine. Plan pohoda bio je uspon na: Malu Mojstrovku, Jalovec i Ponce. U dogovoru sa organizatorom izleta u manjim skupinama napravljeno je još nekoliko uspona: Prisojnik, Špik i Slemenova špica. Na izletu i planinarenju sudjelovalo je 31 planinar i planinarka. Prijevoz je organiziran osobnim automobilima. Voditelj i organizator izleta je Silvano Zorzenon. Izlet je protekao u dobroj organizaciji bez problema i poteškoća, stoga, Silvano moje čestitke.

    Mojstrovka je dugi greben i manji dio grebena Julijskih Alpi, koji se pruža između Jaloveca i Vršiča u smjeru jugozapad – sjeveroistok. Mojstrovka ima 3 vrha: Mala Mojstrovka (2332 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Zadnja Mojstrovka (2354 ...

  • Pokljuški Gamsi_Parkiralište na pl. Javornik - Blejska koča - Debela Peč – Brdo

    Nedjelja, 6. srpnja 2014.
    PD Duga iz Rijeke organizirala je jednodnevni izlet i planinarenje u Sloveniju – POKLJUŠKI GAMSI. Organizator izleta Ivo Šporčić. Voditelji izleta: Grupe „A“- Danilo Harbić i njegov pomoćnik Željko Kokotović,  Voditelj „B“- grupe je Silvana Milić. Na izlet se prijavilo 49 planinara i planinarki. Pored Društva organizatora ( sa najviše članova), na izletu i planinarenju sudjelovalo je još 5 planinarskih društava i to: PD – Obzova iz Krka, Knezgrad iz Lovrana, te iz Rijeke –PD Učka, Kamenjak i Pljusak. Kao i na prethodnom izletu, sve pohvale organizatoru Ivi Šporčiću i vodičima. Cilj ovog izleta bio je popeti se na dio vrhova koji se nalaze u skupini  Pokljuških Gamsi.

    POKLJUŠKI GAMSI – to je skupina vrhova u istočnom dijelu Julijskih Alpi koji su smješteni između Pokljuke i doline Krme. To je neka vrsta obilaznice koja obuhvaća slijedeće vrhove: Blejska koča 1630, Okroglež 1965, Debela Peč 2014, Brdo 2009 ...

  • Uspon na Prisojnik po Hanzovovom poti, a Spust po Kopiščarjevom poti

    Četvrtak, 22. kolovoza 2013.
    Ljetni period je vrlo pogodan za planinarenje u Alpama. Svake godine u Kamniško -Savinjskim   i Julijskim  Alpama provedem najmanje 7 do 10 dana. Tako i ove godine nastojim iskoristiti lijepi dan i popeti se na jedan od vrhova. Ovog puta izbor je pao na Prisojnik  ili (Prisank) – (uspon po Hanzovoj poti, a spust po Kopišćarjevoj kroz Prednje okno). Tim više, što nisam ostvario plan uspona na Prisojnik 2011, zbog svoje osobne nezgode koja se dogodila na Špiku i prijeloma zgloba desne noge. Kada mi se to dogodilo mislio sam u prvom trenutku da više nikada neću planinariti. No, kako je vrijeme prolazilo i nakon mog oporavka,  shvaćam, da sam duboko i neizlječivo  inficiran u planine i planinarenje.

    Što je uspon na vrh neke planine teži i zahtjevniji, to je izazov veći. Beskrajno, uživam u tom izazovnom penjanju i ozračju planine koje spaja jezu, napor ...

  • Uspon na Krn - ferrata - smjer Silva Korena

    Utorak, 09. srpnja 2013.
    U nedjelju na jutarnjoj kavi u Iki skupila se manja grupa planinara  (Desa, Zdrave, Fedor i ja). Neizostavna teme - planinarenje. Gdje ste bili i gdje idemo ovaj tjedan?. Desa kao iz topa ispali Julijske Alpe - Krn. Prijedlog je prihvaćen. Kao stari i iskusni planinar (apsolvirao Alpe), Zdrave dobiva zadatak da organizira izlet za 2 dana i to utorak i srijedu (09 i 10 srpnja), pod uvjetom da je anticiklona i lijepo vrijeme. Razrađuju se pravci uspona. Konačan dogovor: Prvi dan 09. srpnja Fedor i ja, uspon od Drežnice na Krn: smjer Silva Korena (ferrata). Ostala ekipa Lepena – Krn. 

    Drugi dan, 10. srpnja Krn – Batognica, preko Piramide na Peski, Krnskog jezera do doma dr. Klementa Juga na Lepeni. Okrenuli smo nekoliko telefonskih brojeva da nam se još netko iz našeg PD pridruži ovom izletu. No, kako je to radni tjedan većina planinara radi ili ...

  • «
  • 1 (current)
  • 2
  • »