Putopisi: Otoci

Nedjelja, 9. svibnja 2021.
Vaclavov grebenski put  - je dobio ime po češkom turističkom vodiču Vaclavu Tupyju, koji je osmislio ovaj grebenski put i mnoge druge planinarske staze i šetnice na otoku Krku. Stoga, hodajući ovim stazama susrećemo se s mnogobrojnim specifičnim markacijama u raznim bojama. Naime, zbog nezainteresiranosti ili zbog nedostatka ljudi, nekoć uprava Grada Krka i Turističke zajednice pojedinih mjesta dale su pravo Česima da obilježe i održavaju staze na Krku te su šarene markacije i danas prisutne.
Ovaj grebenski put, kao i drugi dijelovi otoka, pod vremenskim utjecajem - tisućljetna bura i kiša oblikovala je i ogolila otok, stvarajući tako nazubljeni i oštri kamenjar različitih oblika i veličina prošaran travom i niskim raslinjem, uz nekoliko lokvi (kalića) i manjih travnatih zaravni okružene suhozidom.

 

Subota, 30. siječnja 2021.
Otok Krk, smješten je na sjevernom dijelu Jadranskog mora u Kvarnerskom zaljevu nedaleko od Rijeke, sa kopnom je povezan Krčkim mostom.  U središnjem i zapadnom dijelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni dio otoka čine kamenjar i pašnjaci. Brdovita ali pitoma unutrašnjost  ispresijecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje, planinarenje i biciklističke ture.  Na otoku Krku je uređeno i obilježeno 300 kilometara pješačkih i biciklističkih staza.

Pješačke staze podijeljene su u tri kategorije: šetnice, pješačke lagane i planinarske teže staze. Šetnice su obalne staze (prate obalu otoka i namijenjene su najširem krugu šetača), lagane pješačke staze (presijecaju unutrašnjost otoka), te teže i zahtjevnije (uključuju strmije dijelove i namijenjene su više planinarima). Iako je staza mnogo i sve su zanimljive, spomenimo Krčku obilaznicu kao „stazu svih staza“ koja povezuje sve označene pješačke staze. Povezane u cjelinu ...

Srijeda, 18. studeni 2020.
OTOK RAB,
sa susjednim otočićima čini rapsku otočnu skupinu koja je smještena na sjevernom dijelu Jadranskog mora između otoka Krka i Paga. Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, paralelno s kopnom Velebita i podvelebitskog primorja. Površina otoka iznosi 93,6 km². Najveća zračna dužina otoka Raba, proteže se od rta Gavranić do rta Sorinj, iznosi 22 km. Zahvaljujući svom nepravilnom obliku, širina je otoka različita. Tako se najuži dio otoka nalazi na južnom dijelu od rta Krkland do zaseoka Perčinić u Barbatu 3 km, dok se najširi dio od 10 km nalazi na sjevernom dijelu od rta Šilo u Loparu  do rta Kristofor na sjeverozapadu otoka.

Najviši vrh Kamenjak s nadmorskom visinom 408 m nalazi se na sjeveroistočnom rubu vršne ravne visoravni, na mjestu gdje se greben naglo spušta prema moru.  Ovaj sjeveroistočni dio Raba okrenut prema kopnu i Velebitu je krševit, surov, potpuno ogoljen i doima se poput pejsaža ...

Srijeda, 18. ožujka 2020.
Kanjon Triget se nalazi na istočnoj strani otoka Krka podno vrha Diviška, smješten unutar zaštićenog područja ornitološkog rezervata Kuntrep. Kanjon Triget je najatraktivniji i najveći otočni kanjon na Jadranu, koji je svojom veličinom i oblikom vrlo sličan Maloj Paklenici na južnom Velebitu. Od vrha Diviška, kanjon se spušta do morske uvale Jasenova u dužini preko 1,5 km, gdje se pri dnu uz more u odjecima visoke klisure izdižu do 200 m.

Biološka raznolikost rezervata ostala je očuvana zahvaljujući teškoj dostupnosti i neprohodnosti kanjona. Iz tog razloga ovoj iskonskoj „divljini“" dana je prilika da se u njoj nesmetano odvijaju prirodni procesi. U naravi Triget se u prvom dijelu sastoji od 3 kraka koji se sastaju u jednoj točki udaljenoj 0,5 km od mora. Od ove točke pa dalje, Triget se  strmoglavo spušta do mora pokazujući  svu svoju opasnu i raskošnu ljepotu divljine. Na ovom dijelu ...

Nedjelja, 27. studeni 2016.
PD Knezgrad iz Lovrana 27. studeni, 2016., organiziralo je jednodnevni izlet i planinarenje na otok Cres, njegov sjeverni dio na područje Tramuntane. Prijevoz je organiziran osobnim automobilima. Na izletu je sudjelovalo  25 planinara i planinarki Društva. Vodič i organizator – Pino Petričić.

OTOK CRES (čakavski Cris, talijan. Cherso, antičko-latinski: Crepsa) smješten na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva - najveći je jadranski otok s površinom od  405,78 km², drugi po dužini 65,5 km poslije Hvara.  Najuži dio otoka širok je svega 2 km, a najširi 12 km. Za razliku od drugih otoka koji se pružaju sjeverozapad – jugoistok, otok Cres se pruža  u smjeru sjever – jug. Obala otoka je razvedena i duga oko 247,7 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istočni dio ovjenčani strmim i surovim stijenama.

Portafortuna je popularno penjalište u Baški. Smješteno između Bašćanske drage i Punta. Penjalište se nalazi ispod Treskavca, udaljeno desetak kilometara od Baške. Sezona penjanja tu traje od ožujka pa sve do studenog. Od parkirališta za pristup stijenama  je potrebno oko 20 minuta. Parking će vam biti lakše pronaći ako obratite pozornost na staru, plavu zgradu (bivši disco Portafortuna), koji se nalazi nasuprot parkirališta.

OTOK RAB,
sa susjednim otočićima čini rapsku otočnu skupinu koja je smještena na sjevernom dijelu Jadranskog mora između otoka Krka i Paga. Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, paralelno s kopnom Velebita i podvelebitskog primorja. Površina otoka iznosi 93,6 km². Najveća zračna dužina otoka Raba, proteže se od rta Gavranić do rta Sorinj, iznosi 22 km. Zahvaljujući svom nepravilnom obliku, širina je otoka različita. Tako se najuži dio otoka nalazi na južnom dijelu od rta Krkland do zaseoka Perčinić u Barbatu 3 km, dok se najširi dio od 10 km nalazi na sjevernom dijelu od rta Šilo u Loparu  do rta Kristofor na sjeverozapadu otoka.

ZMAJEVA ŠPILJA,
skrivena daleko od očiju ljudi na  južnim padinama otoka Brača, smjestila se  iznad  malog sela Murvice, u prekrasnom, još neokrnjenom tipično sredozemnom okolišu. Poznata i pod nazivom Dragonjina špilja (od lat. dragos - zmaj), svojom veličinom, okolnim krajolikom, a posebno klesanim reljefima u svojoj unutrašnjosti, zaslužuje osobitu pažnju. Ime je dobila po zmaju uklesanom u stijeni. Nalazi se na visini od 307 metara nad morem , i oko 1 km zapadno od najvišeg vrha otoka, podno Vidove gore 780 m. Od svih tih samotnih mjesta na otoku najveću pozornost oduvijek je privlačila Zmajeva špilja. Njezina posebnost odražava se u veličanstvenoj unutrašnjosti s uklesanim reljefima, po nekima najvrijednijim djelima na otoku.

BRAČ,
(čakavski: Broac, latin. Brattia, talij. Brazza) je jadranski otok u srednjoj Dalmaciji ispred Splita. To je najveći srednjodalmatinski otok. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 12 km. S ukupnom površinom od 395 km² je treći otok po veličini na Jadranu (nakon Krka i Cresa). Ukupna dužina obale otoka Brača iznosi 175 km, a odlikuje se razvedenošću, osobito s brojnim dubokim i privlačnim uvalama u sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu otoka. Sjeverna je obala niža i razvedenija, dok je južna strmija i u većem dijelu nerazvedena. Brač je bogat i nadaleko poznat po svom vrsnom bijelom  kamenu, još od antičkih vremena, pa do danas upotrebljavanim u građevinarstvu po cijelome svijetu. Na otoku prevladava kras- vapnenac s karakterističnim kraškim oblicima: krška polja ispunjena vapnenačkom crvenicom, kamenite zaravni, doci, vrtače, ponikve, škrape, jame i špilje. Do sada je poznato preko 180 jama i oko 40 špilja.

BRAČ je najveći srednjodalmatinski otok. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 12 km. S ukupnom površinom od 395 km² je treći otok po veličini na Jadranu, s najvišim vrhom – Vidovom gorom (780 m). To je ujedno i najveći vrh jadranskog otočja. Ukupna dužina obale otoka Brača iznosi 175 km, a odlikuje se razvedenošću, osobito s brojnim dubokim i privlačnim uvalama u sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu otoka. Sjeverna je obala niža i razvedenija, dok je južna strmija i u većem dijelu nerazvedena. Zbog prevladavanja vapnenca, otok Brač je bogat i nadaleko poznat po svom vrsnom bijelom i sivom kamenu, još od antičkih vremena, pa do danas upotrebljavanim u građevinarstvu po cijelome svijetu. Na otoku prevladava kras- vapnenac s karakterističnim kraškim oblicima: krška polja ispunjena vapnenačkom crvenicom, kamenite zaravni, doci, vrtače, ponikve, škrape, jame i špilje. Do sada je poznato preko 180 jama i oko 40 špilja.

Otok Krk, smješten je na sjevernom dijelu Jadranskog mora u Kvarnerskom zaljevu nedaleko od Rijeke, sa kopnom je povezan Krčkim mostom.  U središnjem i zapadnom dijelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni dio otoka čine kamenjar i pašnjaci. Brdovita ali pitoma unutrašnjost  ispresijecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje, planinarenje i biciklističke ture.  Na otoku Krku je uređeno i obilježeno 300 kilometara pješačkih i biciklističkih staza. Više detalja o planinarskim stazama možete pročitati na blogu  „Uspon na Obzovu“. 

Planinarska obilaznica „PUTEVIMA DOBRINJŠTINE“ otvorena je 1999. godine. Njom upravlja Turistička zajednica općine Dobrinj.  Iako, obilaznicom upravlja Turističko društvo, uređenje i označavanje ove obilaznice provedeno je u suradnji s Komisijom za planinarske putove Hrvatskog planinarskog saveza, a obilaznicu održava HPD „Stanko Kempny“ iz Zagreba. Obilaznica ima 7 kontrolnih točaka: 1. Šilo, 2. Žestilac, 3. Gostinjac, 4. Sveti Vid, 5. Dobrinj, 6. Gornja Hlapa i 7. Županje.  Vrijeme potrebno za obilazak: 6 sati. Dužina puta: 18 km. Priznanje – značka.

Dobrinjština je krajolik autohtone ruralne cjeline, to je prostrano, blago valovito zeleno područje sjeveroistočnog dijela otoka Krka na kojem se smjestilo 20 naselja, a među njima najveće naselje Dobrinj, kojeg su nekada stanovnici jednostavno nazivali Grad.

MJESEČEV PLATO je krška – kamenita zaravan sa najvišim svojim vrhom Diviška 471 m. Nalazi se na jugozapadu otoka iznad kanjona Vrženica na prosječnoj nadmorskoj visini 380 m.  Naizgled, to izgleda kao kamena pustinja, no, to i nije tako. Tu ćemo sresti na ispaši stada ovaca, kržljave šumarke ograđene suhozidom, gdje se ovce za ljetnih vrućina tu sklanjaju. Tu ćemo sresti i mrgare – mjesto gdje pastiri obavljaju obilježavanje, prebrojavanje, striženje i mužnju ovaca. Tu su suhozidi koji se protežu u nedogled i razdvajaju pastirske posjede. Poseban primjer takvog razdvajanja je atraktivna Lokva Diviška, koja je podijeljena na 5 vlasnika, kao što je vidljivo na slici.

Otok Krk (400 km²) smješten je na sjevernom djelu jadranskog mora u Kvarnerskom zaljevu nedaleko od Rijeke, sa kopnom je povezan Krčkim mostom.  U središnjem i zapadnom dijelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni dio otoka čini kamenjar i pašnjaci.

Brdovita ali pitoma unutrašnjost  ispresijecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje, planinarenje i biciklističke ture.  Na otoku Krku je uređeno i obilježeno 300 kilometara pješačkih i biciklističkih staza.

Otok Krk (400 km2 ) leži preko puta grada Rijeke, sa kopnom ga povezuje Krčki most. Prekriven je uvijek zelenim borovim šumama,  smokvama, maslinama  i prije svega vinovom lozom. Brdovita ali pitoma unutrašnjost  ispresijecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje, planinarenje i biciklističke ture.  Na otoku Krku je uređeno i obilježeno 300 kilometara pješačkih i biciklističkih staza. Ovog puta za planinarenje odabrali smo područje Vrbnika i stazu „Putovima Frankopana“.
Vrbnik se nalazi na istočnoj strani otoka Krka, nasuprot Novom Vinodolskom na kopnu. Smješten je na litici koja se strmo uzdiže 50-ak metara iznad mora. Vrbničke pješačke staze predstavljaju dio opsežnog projekta pod nazivom „otočka transverzala“ i kao takve nadopunjavaju krčku turističku ponudu.  Vrbnička otočna transverzala sastoji se od 4 pješačke staze u dužini 75 km, a to su:

 

Otok Lošinj smješten je na sjevernom Jadranu  u Kvarnerskom zaljevu. Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok. Po veličini je 11. otok na Jadranu dug 33 km - širine koja varira između 4.70 km na sredini otoka do 0,25 km kod Malog Lošinja. Dužina obale je 112.7 km
Umjetno je razdijeljen na dva dijela na predjelu Privlaka, gdje je Lošinj najuži. Tu je napravljen umjetni kanal - dug je 70 m i širok 8 m, kako bi se izbjeglo sidrenje u buri izloženim sjevernim lošinjskim uvalama, odnosno da bi se izbjeglo zaobilaženje velikog dijela otoka kada se kanilo s istoka doploviti u Mali Lošinj, bez iskrcavanja robe u Velom Lošinju.  

Kako PD Knezgrad nije imalo plan pohoda za vikend, na jutarnjoj subotnjoj kavi u Iki sa Neviom i Zoranom, razmišljamo, kako bi bilo dobro nedjeljni sunčani dan iskoristiti i napraviti nekakav dobar izlet u Istru, ili u bližoj okolici nekakav uspon. Dilema je, dali otići na festival i degustaciju pršuta u Tinjan. Ili  uspon na Osorščicu. Prevladalo je mišljenje da nedjelju iskoristimo za uspona na Osorščicu na otoku Lošinju. Našem izletu pridružili su se Zdrave i Desa.

Četvrtak, 05. Srpnja, 2012

OTOK CRES (čakavski Cris, talijan. Cherso, antičko-latinski: Crepsa) smješten na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva - najveći je jadranski otok s površinom od  405,78 km², drugi po dužini 65,5 km poslije Hvara.  Najuži dio otoka širok je svega 2 km, a najširi 12 km. Za razliku od drugih otoka koji se pružaju sjeverozapad – jugoistok, otok Cres se pruža  u smjeru sjever – jug. Obala otoka je razvedena i duga oko 247,7 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istočni dio ovjenčani strmim i surovim stijenama. Najviši vrhovi otoka su Gorice (648 m) i Sis (638 m). Cres karakteriziraju veliki kontrasti između sjevernog submediteranskog dijela s visokim i gustim šumama hrasta medunca, graba, brijesta i kestena i srednjeg i južnog mediteranskog dijela koji obiluje pašnjačkim goletima i gustom makijom.