Putopisi: Otoci

OTOK UGLJAN-Planinarska ruta:
Turkija-Šćah-Željina pećina-Sv. Mihovil-Trajektno pristanište Preko
Nedjelja, 01. prosinca 2024.
PD Knezgrad Lovran, organiziralo je jednodnevni izlet i planinarenje na otoku Ugljan. Na izlet se prijavilo 39 planinara i planinarki. Pored Društva kao organizatora (s najviše članova), izletu se pridružila i jedna planinarka iz PD Lisina Matulji te 10-ak prijatelja ljubitelja prirode i pješačenja.
Podijeljeni smo u 2 grupe: Grupa „A“, i  „B“.  Grupa „A“ započinje uspon od trajektnog pristaništa Preko na Sv. Mihovil i povratak kružnom turom.  Grupa „B“ od zaselka Turkija-Vrh Šćah-Željina pećina-Sv. Mihovil-trajektno pristanište Preko.
Nekoliko crtica o otoku:
Otok Ugljan, smješten je u Zadarskom arhipelagu, preko puta Zadra. Proteže se u smjeru sjeverozapad - jugoistok u dužini od 24 km i širini od 3-4 km. Dužina obalne linije iznosi nešto više od 70 km. Brdovita visoravan smještena je na središnjem dijelu otoka s najvišim vrhom Šćah (286 m). Zapadna strana otoka je strma ...

Nedjelja, 26. studeni 2023.
Otok Cres je smješten u Kvarnerskom zaljevu i najsjeverniji je otok Jadranskog akvatorija, također najveći hrvatski otok s površinom 405,7 km2 (veći za pola četvornog kilometra od otoka Krka) Drugi je po dužini nakon Hvara te drugi najviši nakon Brača. Prosječna širina otoka iznosi 30 km, a najuži dio, kod prijevoja Križić, širok je svega 2 km. Otok Cres uvršten je u Nacionalnu ekološku mrežu, koja predstavlja područja važna za europsku ekološku mrežu »Natura 2000«.

Cres je najrjeđe naseljen otok Jadrana, u tom nenaseljenom dijelu nalazi se više stotina napuštenih kapela, pastirskih stanova i putova, sela i zaselaka te zapuštenih pašnjaka ograđenim tisućljetnim suhozidinama, zbog toga je stvoren za ljude koji vole prirodu, mir, aktivnost, nadahnuće, istraživanje, pješačenje ili penjanje. Svatko prema svojim mogućnostima može zadovoljiti svoje adrenalinske potrebe. U planinarskom smislu ovaj sjeveroistočni dio otoka – predjel Tramuntane za planinare je najatraktivniji i najzanimljiviji ...

Otok Pag,
je peti najveći i najrazvedeniji otok s najduljom obalnom crtom (602,47 km) u Jadranskom moru. Pag je i najgoliji otok, zbog slabe pokrivenosti vegetacijom nekih dijelova, čiji se kameniti krajobraz s aromatičnim biljem često uspoređuje s Mjesečevom površinom ili s Marsom. Pag je prepoznatljiv po Paškoj čipki, Paškom siru, solani i jedinstvenim  „Kamenim dinama“.
Pored toga, Pag ima najatraktivnije trail i planinarske staze kao što su: Druga strana Mjeseca-zajednički je to naziv za tri staze: Sv. Jure-Zaton i Mikula te staza Sv. Vid, a tu je i neizostavna trail staza Life on Mars.

Davne 1971. godine, David Bowie se zapitao postoji li život na Marsu u svojoj kultnoj pjesmi „Life on Mars“. Da je znao, možda bi odgovor našao na otoku Pagu na jednoj od spomenutih staza i najljepše trail staze u Hrvatskoj, koja upravo nosi ime po njegovoj pjesmi-„Life on Mars“. To je sada i neizostavna planinarska staza ...

Nedjelja, 02. travnja 2023.
Sveti Vid je najviši vrh na otoku Pagu s nadmorskom visinom (349 m). Ponosno, strši poput širokog stošca iznad Paške uvale. Na vrhu se nalazi kapelica - crkva Sv. Vida izgrađena u 14 stoljeću, po čemu je i vrh dobio istovjetno ime. Sjeveroistočne padine Sv. Vida strmo se uzdižu (liticama i siparima) od mora - Paškog zaljeva do vrha, dok su jugozapadne padine duge i blago se spuštaju do mora na drugu stranu otoka. Na grebenu, neposredno u blizini Sv. Vida nalaze se još dva nešto niža vrha. Prema sjeverozapadu - vrh Bašanić (303 m), a prema jugoistoku - vrh Crna glava (316 m). U sjeveroistočnom podnožju Sv. Vida nalazi se mali travnati pojas s nekoliko livada, iznad kojih raste crni hrast (Quercus ilex), dok u južnom podnožju uz more, nalazi se zeleni pojas (zaštićen od bure), većinom od borova, maslina i drugog mediteranskog raslinja.

Ako ste došli na Pag ...

Subota, 01. travnja 2023.
Otok Pag je peti najveći otok u Jadranskom moru. Otok, koji zaslužuje epitet „4 naj“:
1. Najgoliji otok, zbog slabe pokrivenosti vegetacijom nekih dijelova, čiji se kameniti krajobraz s aromatičnim biljem često uspoređuje s Mjesečevom površinom.
2. Najrazvedeniji otok s najduljom obalnom crtom, (dugačkom 302,47 km).
3. Najljepše i najatraktivnije trail i planinarske staze.
4. Najpoznatiji po Paškoj čipki, Paškom siru, solani i jedinstvenim „kamenim dinama“.
Za ovaj planinarski izlet odabrali smo slijedeću rutu - „Druga strana Mjeseca“- zajednički je to naziv za tri staze u blizini grada Paga, staze poredane po težini od najteže do najlakše: Sveti Jure - Zaton – Mikula.
Za ove tri atraktivne staze treba zahvaliti Alanu Crljenku paškom planinaru i zaljubljeniku u prirodu i u svoj otok, koji je, po svom idejnom projektu izgradio ove staze u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Paga i direktoricom Vesnom Karavanić, koja je, prepoznavši vrijednost projekta, financirala ...

Petak, 24. lipnja 2022.
Otok Vis razmjerno je malen i brdovit otok i jedan od najudaljenijih srednjedalmatinskih otoka. Dug je 18, a širok 9 km. Na zapadnoj strani otoka Visa iznad grada Komiže izdiže se polukružni stjenoviti greben s najvišim vrhom Hum s nadmorskom visinom (587 m). Nažalost, vrh nije dostupan jer se na njemu nalazi vojni objekt kojemu je pristup za civile zabranjen. U neposrednoj blizini istog brda je KT kapelica Sv. Duha (585 m).

Pristup vrhu Hum moguć je iz više pravaca: od Komiže, Visa i Podšpije - sela Žena Glava. Za ovaj planinarski izlet Inga i ja, za ishodišnu točku pohoda odabrali smo grad Komižu i slijedeću kružnu rutu:
Komiža – Mali Hum – Titove špilje – Hum - kapela Sv. Duha - Komiža.

 

Nedjelja, 9. svibnja 2021.
Vaclavov grebenski put  - je dobio ime po češkom turističkom vodiču Vaclavu Tupyju, koji je osmislio ovaj grebenski put i mnoge druge planinarske staze i šetnice na otoku Krku. Stoga, hodajući ovim stazama susrećemo se s mnogobrojnim specifičnim markacijama u raznim bojama. Naime, zbog nezainteresiranosti ili zbog nedostatka ljudi, nekoć uprava Grada Krka i Turističke zajednice pojedinih mjesta dale su pravo Česima da obilježe i održavaju staze na Krku te su šarene markacije i danas prisutne.
Ovaj grebenski put, kao i drugi dijelovi otoka, pod vremenskim utjecajem - tisućljetna bura i kiša oblikovala je i ogolila otok, stvarajući tako nazubljeni i oštri kamenjar različitih oblika i veličina prošaran travom i niskim raslinjem, uz nekoliko lokvi (kalića) i manjih travnatih zaravni okružene suhozidom.

 

Subota, 30. siječnja 2021.
Otok Krk, smješten je na sjevernom dijelu Jadranskog mora u Kvarnerskom zaljevu nedaleko od Rijeke, sa kopnom je povezan Krčkim mostom.  U središnjem i zapadnom dijelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni dio otoka čine kamenjar i pašnjaci. Brdovita ali pitoma unutrašnjost  ispresijecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje, planinarenje i biciklističke ture.  Na otoku Krku je uređeno i obilježeno 300 kilometara pješačkih i biciklističkih staza.

Pješačke staze podijeljene su u tri kategorije: šetnice, pješačke lagane i planinarske teže staze. Šetnice su obalne staze (prate obalu otoka i namijenjene su najširem krugu šetača), lagane pješačke staze (presijecaju unutrašnjost otoka), te teže i zahtjevnije (uključuju strmije dijelove i namijenjene su više planinarima). Iako je staza mnogo i sve su zanimljive, spomenimo Krčku obilaznicu kao „stazu svih staza“ koja povezuje sve označene pješačke staze. Povezane u cjelinu ...

Srijeda, 18. studeni 2020.
OTOK RAB,
sa susjednim otočićima čini rapsku otočnu skupinu koja je smještena na sjevernom dijelu Jadranskog mora između otoka Krka i Paga. Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, paralelno s kopnom Velebita i podvelebitskog primorja. Površina otoka iznosi 93,6 km². Najveća zračna dužina otoka Raba, proteže se od rta Gavranić do rta Sorinj, iznosi 22 km. Zahvaljujući svom nepravilnom obliku, širina je otoka različita. Tako se najuži dio otoka nalazi na južnom dijelu od rta Krkland do zaseoka Perčinić u Barbatu 3 km, dok se najširi dio od 10 km nalazi na sjevernom dijelu od rta Šilo u Loparu  do rta Kristofor na sjeverozapadu otoka.

Najviši vrh Kamenjak s nadmorskom visinom 408 m nalazi se na sjeveroistočnom rubu vršne ravne visoravni, na mjestu gdje se greben naglo spušta prema moru.  Ovaj sjeveroistočni dio Raba okrenut prema kopnu i Velebitu je krševit, surov, potpuno ogoljen i doima se poput pejsaža ...

Srijeda, 18. ožujka 2020.
Kanjon Triget se nalazi na istočnoj strani otoka Krka podno vrha Diviška, smješten unutar zaštićenog područja ornitološkog rezervata Kuntrep. Kanjon Triget je najatraktivniji i najveći otočni kanjon na Jadranu, koji je svojom veličinom i oblikom vrlo sličan Maloj Paklenici na južnom Velebitu. Od vrha Diviška, kanjon se spušta do morske uvale Jasenova u dužini preko 1,5 km, gdje se pri dnu uz more u odjecima visoke klisure izdižu do 200 m.

Biološka raznolikost rezervata ostala je očuvana zahvaljujući teškoj dostupnosti i neprohodnosti kanjona. Iz tog razloga ovoj iskonskoj „divljini“" dana je prilika da se u njoj nesmetano odvijaju prirodni procesi. U naravi Triget se u prvom dijelu sastoji od 3 kraka koji se sastaju u jednoj točki udaljenoj 0,5 km od mora. Od ove točke pa dalje, Triget se  strmoglavo spušta do mora pokazujući  svu svoju opasnu i raskošnu ljepotu divljine. Na ovom dijelu ...

Nedjelja, 27. studeni 2016.
PD Knezgrad iz Lovrana 27. studeni, 2016., organiziralo je jednodnevni izlet i planinarenje na otok Cres, njegov sjeverni dio na područje Tramuntane. Prijevoz je organiziran osobnim automobilima. Na izletu je sudjelovalo  25 planinara i planinarki Društva. Vodič i organizator – Pino Petričić.

OTOK CRES (čakavski Cris, talijan. Cherso, antičko-latinski: Crepsa) smješten na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva - najveći je jadranski otok s površinom od  405,78 km², drugi po dužini 65,5 km poslije Hvara.  Najuži dio otoka širok je svega 2 km, a najširi 12 km. Za razliku od drugih otoka koji se pružaju sjeverozapad – jugoistok, otok Cres se pruža  u smjeru sjever – jug. Obala otoka je razvedena i duga oko 247,7 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istočni dio ovjenčani strmim i surovim stijenama.

Portafortuna je popularno penjalište u Baški. Smješteno između Bašćanske drage i Punta. Penjalište se nalazi ispod Treskavca, udaljeno desetak kilometara od Baške. Sezona penjanja tu traje od ožujka pa sve do studenog. Od parkirališta za pristup stijenama  je potrebno oko 20 minuta. Parking će vam biti lakše pronaći ako obratite pozornost na staru, plavu zgradu (bivši disco Portafortuna), koji se nalazi nasuprot parkirališta.

OTOK RAB,
sa susjednim otočićima čini rapsku otočnu skupinu koja je smještena na sjevernom dijelu Jadranskog mora između otoka Krka i Paga. Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, paralelno s kopnom Velebita i podvelebitskog primorja. Površina otoka iznosi 93,6 km². Najveća zračna dužina otoka Raba, proteže se od rta Gavranić do rta Sorinj, iznosi 22 km. Zahvaljujući svom nepravilnom obliku, širina je otoka različita. Tako se najuži dio otoka nalazi na južnom dijelu od rta Krkland do zaseoka Perčinić u Barbatu 3 km, dok se najširi dio od 10 km nalazi na sjevernom dijelu od rta Šilo u Loparu  do rta Kristofor na sjeverozapadu otoka.

ZMAJEVA ŠPILJA,
skrivena daleko od očiju ljudi na  južnim padinama otoka Brača, smjestila se  iznad  malog sela Murvice, u prekrasnom, još neokrnjenom tipično sredozemnom okolišu. Poznata i pod nazivom Dragonjina špilja (od lat. dragos - zmaj), svojom veličinom, okolnim krajolikom, a posebno klesanim reljefima u svojoj unutrašnjosti, zaslužuje osobitu pažnju. Ime je dobila po zmaju uklesanom u stijeni. Nalazi se na visini od 307 metara nad morem , i oko 1 km zapadno od najvišeg vrha otoka, podno Vidove gore 780 m. Od svih tih samotnih mjesta na otoku najveću pozornost oduvijek je privlačila Zmajeva špilja. Njezina posebnost odražava se u veličanstvenoj unutrašnjosti s uklesanim reljefima, po nekima najvrijednijim djelima na otoku.

BRAČ,
(čakavski: Broac, latin. Brattia, talij. Brazza) je jadranski otok u srednjoj Dalmaciji ispred Splita. To je najveći srednjodalmatinski otok. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 12 km. S ukupnom površinom od 395 km² je treći otok po veličini na Jadranu (nakon Krka i Cresa). Ukupna dužina obale otoka Brača iznosi 175 km, a odlikuje se razvedenošću, osobito s brojnim dubokim i privlačnim uvalama u sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu otoka. Sjeverna je obala niža i razvedenija, dok je južna strmija i u većem dijelu nerazvedena. Brač je bogat i nadaleko poznat po svom vrsnom bijelom  kamenu, još od antičkih vremena, pa do danas upotrebljavanim u građevinarstvu po cijelome svijetu. Na otoku prevladava kras- vapnenac s karakterističnim kraškim oblicima: krška polja ispunjena vapnenačkom crvenicom, kamenite zaravni, doci, vrtače, ponikve, škrape, jame i špilje. Do sada je poznato preko 180 jama i oko 40 špilja.

BRAČ je najveći srednjodalmatinski otok. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 12 km. S ukupnom površinom od 395 km² je treći otok po veličini na Jadranu, s najvišim vrhom – Vidovom gorom (780 m). To je ujedno i najveći vrh jadranskog otočja. Ukupna dužina obale otoka Brača iznosi 175 km, a odlikuje se razvedenošću, osobito s brojnim dubokim i privlačnim uvalama u sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu otoka. Sjeverna je obala niža i razvedenija, dok je južna strmija i u većem dijelu nerazvedena. Zbog prevladavanja vapnenca, otok Brač je bogat i nadaleko poznat po svom vrsnom bijelom i sivom kamenu, još od antičkih vremena, pa do danas upotrebljavanim u građevinarstvu po cijelome svijetu. Na otoku prevladava kras- vapnenac s karakterističnim kraškim oblicima: krška polja ispunjena vapnenačkom crvenicom, kamenite zaravni, doci, vrtače, ponikve, škrape, jame i špilje. Do sada je poznato preko 180 jama i oko 40 špilja.

Otok Krk, smješten je na sjevernom dijelu Jadranskog mora u Kvarnerskom zaljevu nedaleko od Rijeke, sa kopnom je povezan Krčkim mostom.  U središnjem i zapadnom dijelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni dio otoka čine kamenjar i pašnjaci. Brdovita ali pitoma unutrašnjost  ispresijecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje, planinarenje i biciklističke ture.  Na otoku Krku je uređeno i obilježeno 300 kilometara pješačkih i biciklističkih staza. Više detalja o planinarskim stazama možete pročitati na blogu  „Uspon na Obzovu“. 

Planinarska obilaznica „PUTEVIMA DOBRINJŠTINE“ otvorena je 1999. godine. Njom upravlja Turistička zajednica općine Dobrinj.  Iako, obilaznicom upravlja Turističko društvo, uređenje i označavanje ove obilaznice provedeno je u suradnji s Komisijom za planinarske putove Hrvatskog planinarskog saveza, a obilaznicu održava HPD „Stanko Kempny“ iz Zagreba. Obilaznica ima 7 kontrolnih točaka: 1. Šilo, 2. Žestilac, 3. Gostinjac, 4. Sveti Vid, 5. Dobrinj, 6. Gornja Hlapa i 7. Županje.  Vrijeme potrebno za obilazak: 6 sati. Dužina puta: 18 km. Priznanje – značka.

Dobrinjština je krajolik autohtone ruralne cjeline, to je prostrano, blago valovito zeleno područje sjeveroistočnog dijela otoka Krka na kojem se smjestilo 20 naselja, a među njima najveće naselje Dobrinj, kojeg su nekada stanovnici jednostavno nazivali Grad.

MJESEČEV PLATO je krška – kamenita zaravan sa najvišim svojim vrhom Diviška 471 m. Nalazi se na jugozapadu otoka iznad kanjona Vrženica na prosječnoj nadmorskoj visini 380 m.  Naizgled, to izgleda kao kamena pustinja, no, to i nije tako. Tu ćemo sresti na ispaši stada ovaca, kržljave šumarke ograđene suhozidom, gdje se ovce za ljetnih vrućina tu sklanjaju. Tu ćemo sresti i mrgare – mjesto gdje pastiri obavljaju obilježavanje, prebrojavanje, striženje i mužnju ovaca. Tu su suhozidi koji se protežu u nedogled i razdvajaju pastirske posjede. Poseban primjer takvog razdvajanja je atraktivna Lokva Diviška, koja je podijeljena na 5 vlasnika, kao što je vidljivo na slici.

Otok Krk (400 km²) smješten je na sjevernom djelu jadranskog mora u Kvarnerskom zaljevu nedaleko od Rijeke, sa kopnom je povezan Krčkim mostom.  U središnjem i zapadnom dijelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni dio otoka čini kamenjar i pašnjaci.

Brdovita ali pitoma unutrašnjost  ispresijecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje, planinarenje i biciklističke ture.  Na otoku Krku je uređeno i obilježeno 300 kilometara pješačkih i biciklističkih staza.