• Marunada 2012.

    Općina Lovran i TZ Lovran u svrhu promidžbe turizma, već duže vrijeme organiziraju razne zabavne manifestacije a jedna od njih je i Marunada. Tako se i naše Društvo pridružilo toj inicijativi i svake godine u svoj godišnji plan pohoda obavezno stavlja pohod „ Marunada“. 
    Opis Pohoda
    PD Knezgrad Lovran svake godine organizira tradicionalni pohod na Učku zvan „MARUNADA“. Ovaj pohod se održava istog dana kada se održava i marunada u Lignju, a to je zadnji vikend u oktobru. Pohod je značajan po tome što ga pohode mnoga planinarska društva iz Hrvatske i inozemstva, („Ivanšćica“ Ivanec; „Zagorske Steze“ Zabok; „Medveščak“ Zagreb; „Nova Gorica“ N.Gorica (SLO); „Cincar“ Livno (BIH); „Mosor“ Split; „Elektroistra“ Pula ...itd. )

    Pohode Marunada osmišljavamo tako, da svake godine obilazimo neki drugi vrh u zaleđu Lovrana, na Učki , sa obaveznim besplatnim ručkom na Babinom skloništu, ili na nekom drugom mjestu, ovisno o vremenskim prilikama, te druženje na pučkoj ...

  • OTOK LOŠINJ - OSORČICA - Staza: Nerezine – crkva Sv. Mikule - Televrin - pl. dom Sv. Gaudent – Osor

    Kako PD Knezgrad nije imalo plan pohoda za vikend, na jutarnjoj subotnjoj kavi u Iki sa Neviom i Zoranom, razmišljamo, kako bi bilo dobro nedjeljni sunčani dan iskoristiti i napraviti nekakav dobar izlet u Istru, ili u bližoj okolici nekakav uspon. Dilema je, dali otići na festival i degustaciju pršuta u Tinjan. Ili  uspon na Osorščicu. Prevladalo je mišljenje da nedjelju iskoristimo za uspona na Osorščicu na otoku Lošinju. Našem izletu pridružili su se Zdrave i Desa.

  • Uspon na Cincar od pl. doma Kruzi

    Ponedjeljak, 08. kolovoz 2012.
    Planina Cincar
     s najvišim istoimenim vrhom Cincar s nadmorskom visinom (2006 m), nalazi se u jugozapadnoj Bosni i to je najzapadniji Dinarski vrh viši od 2000 m.  Leži na prostranoj visoravni između četiri najveća kraška polja u BiH: na jugozapadu je Livanjsko polje, na jugoistoku Duvanjsko polje, na sjeverozapadu Glamočko polje i na sjeveroistoku Kupreško polje.

    Južne i jugozapadne strane obrasle su planinskim pašnjacima, a sjeverne gustom uglavnom crnogoričnom šumom. Visoravni i planinske padine iznad Livanjskog i Glamočkog polja na nadmorskim visinama iznad 1100 m, pa do oko 1300 m, prekrivene su travnatim površinama koje su služile (danas u manjoj mjeri) za ispašu velikog broja ovaca. (Izvor: Dinarsko gorje)

  • Uspon na Kamešnicu- vrh Konj

    Nedjelja, 07. listopada 2012.
    Kamešnica je najistočnija planina Dinarskog lanca uz granicu BiH i Hrvatske. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1856 m), dalje prema sjeverozapadu nižu se nekoliko značajnijih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), te Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m – Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m).

    Južni dalmatinski vrhovi na hrvatskoj strani Kamešnice niži su od 1600 m, a najviši je vrh na hrvatskoj strani Glavaš (1308 m). Kamešnica je planina koja očarava svojom pitomošću, ljepotom travnatih ...

  • NA PUTU DO LIVNA - izlet i planinarenje u Bosni i Hercegovini

    Subota, 06. listopada 2012
    PD Knezgrad Lovran organiziralo je izlet u Bosnu i Hercegovinu od 06 do 08. listopada 2012., posjet Livnu i uspon na Kamešnicu i Cincar. Vodič izleta Adriano Kosmić. Na izlet se prijavilo 18 planinara i planinarki. Planinarski izlet osmišljen je na sljedeći  način:

    Privi dan - 06.10. 2012. - posjet Sinju i Svetištu Gospe Sinjske, zatim dolazak u Livno i upoznavanje grada i starogradske jezgre.

    Drugi dan -  07.10.2012. - predviđen za uspon na Kamešnicu – vrh Konj i

    Treći dan -  08.10. 2012 predviđen je za uspon na Cincar.

     

  • Zasavska koča na Prehodavcih_Zelnarica_Tičarica_ koče na Planini pri Jezeru_parkiralište Blato

    Utorak, 10. srpnja 2012.
    Drugog dana boravka na Triglavskim jezerima predviđena je slijedeća tura:

    Zasavska koča na Prehodavcih, preko Vrški do prijevoja Vrata, dalje grebenom prema Velikoj i Maloj Zelnarici, Velikoj i Maloj Tičarici, zatim preko Štapce i Ovčarije na Viševnik do Bregarjevog zavetišča dalje do koče na Planini pri Jezeru, te silazak do parkirališta na planini Blato. Nakon jutarnje higijene i pojačanog  doručka u 6 h, kojeg smo dogovorili dan ranije sa domarom, spust  započinjemo u 7 h.

  • Uspon na Planjavu od Kocbekova doma

    Utorak, 16. rujna 2012.

    Planjava s nadmorskom visinom 2392 m je najviši vrh istočnog djela Kamniško – Savinjskih Alpa, koji je prema istoku dugim grebenom preko Škarja spojen s Ojstricom. Južna strana je kombinacija travnate – stjenovite padine, koje se strmo spuštaju u Repov kot. Sa sjeverne strane stjenovite padine strmoglavo se spuštaju gotovo 1000 m u Logarsku dolinu, a prema zapadu  do Kamiiškog sedla.

     

  • Uspon na Ojstricu - Planina Pdvežak-Kocbekov dom-Ojstrica-Mala Ojstrica-Kocbekov dom

    Ponedjeljak, 15. rujna 2012.
    Dana, 15 i 16. rujna 2012. organiziran je izlet u Sloveniju u Kamniške Alpe, uspon na Ojstricu i na Planjavu. Dva dana prije izleta pao je snijeg u Alpama, pa je većina planinara od ovog izleta odustalo. Na pohod se odlučio samo Zoran Šarin i ja.
    Cilj prvog dana 15. 09. 2012. je uspon na Ojstricu slijedećom rutom: planina Podvežak - Kocbekov dom na Korošice - Ojstrica - Mala Ojstrica - Kocbekov dom.

  • Uspon na Mangart - ferrata

    Utorak, 28. kolovoza 2012.
    Mangart, s nadmorskom visinom 2679 m četvrti najviši vrh Slovenije. Nalazi se na zapadnom dijelu Julijskih Alpa. Mangart je također i naziv za planinski lanac koji sačinjava Veliki Mangart 2679 m, Koritniški mali Mangart 2333 m, Rateški mali Mangart 2289 m i V koncu Špica 2350 m, koji odvaja dolinu Koritnice od Mangartske doline. Na sjevernoj strani u Mangartskoj dolini nalaze se dva jezera: Donje i Gornje Belopeško jezero na talijanskoj strani. Na južnoj strani Mangarta izvire rijeka Koritnica i čini dolinu zvanu Loška Koritnica. Obronci Mangarta na južnoj strani uzdižu se 2000 m iznad doline Koritnice, dok na talijanskoj sjevernoj strani stijene dosežu visinu 1300 m.

  • USPON NA BOBOTOV KUK - ruta_ Sedlo - jezero Zeleni vir - Bobotov kuk - Ledena pećina - Stari mlin-Pitomina – Katun Neviđeno

    Utorak, 26. lipnja 2012.
    Bobotov Kuk (2523 m)
     predstavlja najviši vrh  Durmitora a ujedno je i najviši vrh Crne Gore. Bobotov kuk zajedno sa vrhovima Bezimeni Vrh (2487 m) i Đevojka (Soa, 2440 m) sačinjava najviše stijene Durmitora zvane Soa Nebeska, što u prijevodu znači “Podupirač neba”. Nalazi se u Nacionalnom parku Durmitor. Planina je smještena na sjevernom dijelu Crne Gore i kao većina Dinarida kojima pripada, izgrađena je od vapnenca.

    Durmitor je, u širem smislu, naziv za planinski lanac, a ujedno i Nacionalni park, koji se prostire na površini 39 000 četvornih metara. Na ovom relativno malom prostoru koncentrirano je veliko bogatstvo raznolikih prirodnih ljepota – 48 planinskih vrhova iznad 2000 m nadmorske visine, 18 planinskih jezera, 5 impresivnih riječkih kanjona (Tara, Piva, Komarnica, Sušica i Draga), duboke doline, travnate visoravni, vodopadi, raznoliki biljni i životinjski svijet.

  • Izvor Kupe – Sveta Gera – (Crkva Male Gospe) - 15. kolovoza, 2012.

    Srijeda, 15. kolovoza 2012.

    Dan velike Gospe  u Hrvatskoj  je državni i crkveni blagdan. Odlučili smo u našoj neposrednoj blizinu napraviti planinarski izlet u Gorski Kotar. Ekipa u sastavu: Nevija, Desa, Zoran, Zdrave i ja (Mirko). Cilj današnjeg izletaa bio je lagana šetnja od izvora Kupe do Svete Gere – crkve Male Gospe od Mora (Svetogorska Gospa) u blizini Gerova. Ekipa u sastavu: Nevija, Desa, Zoran, Zdrave i ja (Mirko).

  • Hajdučki i Rožanski kukovi

    Hajdučki i Rožanski kukovi
    su skupina stjenovitih vrhova na Velebitu - proglašeni su strogim prirodnim rezervatom još 1969. godine. Od 2017. Hajdučki i Rožanski kukovi uz nacionalni park- Sjeverni Velebit i nacionalni park Paklenica upisani su u UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Evropi, kao i dio zajedničke svjetske baštine 13 zemalja pod nazivom  „Bukove šume u Karpatima i drugim područjima Europe”.

  • Koča pri Trigiglavskih Jezerih_Crno jezero_ koča na Planini pri Jezeru_ Vodični vrh_ Kosijevog doma na Vogarju_parkiralište na V

    Subota, 28. srpnja 2012.
    Treći dan našeg boravka u Sloveniji u Julijskim Alpama (28.07.2012.), isplanirana je slijedeća ruta:

    ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
    Koča pri Triglavskih Jezerih (1685 m), Crno jezero (1294 m), Bregarijevo zavetišče (1625 m), koča na Planini pri Jezeru (1453 m), Vodični vrh (1621 m), Kosijev doma na Vogarju (1050 m), te parkiralište na Vojah (655 m).
    Dužina staze 14,7 km. Ukupno vrijeme gpx traga sa svim odmorima 9 h i 15 minuta. Minimalna visina 655 m, maksimalna 1685 m. Visinska razlika pri usponu 485 m, pri silasku 1478 m. Visina polazišta 1685 m. Visina odredišta parkiralište na Vojah (655 m).

     

  • Dom Planika_Triglav_Koča na Doliču_Zasavska koča _koča pri Triglavskih jezera

    Petak, 27. srpnja 2012.
    Za drugi dan boravka u Sloveniji u Julijskim Alpama (28.07.2012.) predviđen je uspon na TRIGLAV slijedećom rutom:

    ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
    Planinarski dom Planika (2401 m), preko malog Triglava (2738 m) na Triglav (2864 m), zatim do koče na Doliču  (2120 m), preko prijevoja Hribarice, do Zasavske koče na Prehodavcih (2071 m), dalje na Malo Špičje (2312 m) i Veliko Špičje (2398 m) te do koče pri Triglavskih Jezera (1685 m). Dužina staze 17,7 km. Ukupno vrijeme gpx traga 13 h i 12 minuta. Aktivno vrijeme hoda 8 h i 30 minuta. Vrijeme stajanja i odmora 4 h i 42 minuta. Visinska razlika uspona 1200 m. Visinska razlika pri spustu 1828 m. Ova dionica puta vrlo je zahtjevna i traži dobru fizičku kondiciju i izdržljivost.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                              

  • Kugina kuća-Skorpovac-Radlovac-Ograđenica-Štirovača

    Kugina kuća
    U srcu srednjeg Velebita, između Štirovače i Dabarskih kukova nalazi se Kugina kuća.PD „Željezničar“ Gospić 1999. godine dobilo je na upravljanje šumarsku Kuginu kuću i 2000. godine osposobilo je za prihvat planinara. Nalazi se na uzdužnoj velebitskoj makadamskoj cesti koja vodi od Sušnja kroz područje Dabarskih kukova prema Štirovači i Mrkvištu. Kuća ima cisternu, a na putu prema Šatorini 15′ od kuće je nepresušan izvor Težakovac. U kući su tri spavaonice, a sa stražnje strane kuće je ulaz u zimsku sobu koja služi kao otvoreno sklonište kada je kuća zatvorena. Kugina kuća je zamjenska kontrolna točka za Radlovac otkako je napušteno nekadašnje radlovačko planinarsko sklonište. Kuća je otvorena prema najavi. Mjesta za noćenje: 18, u zimskoj sobi 6, na tavanu 50. (izvor PD Željezničar Gospić).

     

     

  • Štirovača - Šatorina - Laktin vrh - Kugina kuća

    Šatorina s nadmorskom visinom (1624 m) najviši je vrhu na Srednjem Velebitu i nalazi se u njegovom središnjem dijel. Obronci Šatorine spuštaju se u duboke šume bukve i smreke. Gornji dio stošca je travnat sa svih strana osim sjeverne strane koji je obrastao gustim patuljastima borovima i klekovinom. Vrh se sastoji od dvije male glave jednake visine. Iz više smjerova Šatorina podsjeća na šator po čemu je i dobila ime.

  • Planinarska koča na Vojah – Vodnikov dom - dom Planika

    1.  dan - Četvrtak, 26. srpnja 2012.
    PD Knezgrad iz Lovrana, tradicionalno svake godine organizira nekoliko društvenih izleta u Sloveniju. Tako i ovog puta organiziran je 3-dnevni izlet u Sloveniju, a kao prioritetni cilj bio je uspon na Triglav, te posjet i obilazak što više planinarskih domova. U sklopu ta 3 dana posjetili smo 9 slijedećih planinarskih domova i to:
    Planinska koča na Vojah (692 m), Vodnikov don na Velom polju (1817 m), dom Planika ispod Triglava 2041 m, Tržaška koča na Doliću 2151 m, Zasavska koča na Prehodavcih (2071 m), Koča 7 Triglavskih jezera (1685 m), sklonište Bregarjevo zavetišče (1620 m), koču na Planini pri Jezeru (1453 m), te Kosijev dom na Vogarju (1050 m). Prijevoz je organiziran sa 4 osobna automobila. Na izlet se prijavilo 15 planinara i planinarki.

  • Na putu od Žabljaka do Lovrana

    Četvrtak, 28. lipnja 2012.
    Sedmi dan našeg izleta i planinarenja u B i H-u i Crnoj Gori predviđen je u jutarnjim satima za posjet Đurđevića mostu  na Tari, od kuda je prekrasan vidikovac na kanjon Tare, zatim zajednički ručak na Pitominama kod obitelji Šibalić. Pakiramo se, napuštamo hotel, smještaj stvari u autobus, zatim slijedi doručak, potom vožnjom autobusom 22 km do Đurđevića mosta na Tari.

    Đurđevića most na Tari je izuzetno graditeljsko djelo moderne arhitekture, simbol kanjona rijeke Tare, izgrađen između sela Budečevica i Trešnjica. Veliki betonsko lučni most projektovao  je jedan od najvećih građevinskih stručnjaka Kraljevine Jugoslavije, ing. Mijat S. Trojanović. Građen je od 1938 do 1940 godine. Kada je dovršen, bio je najveći cestovni most od armiranog betona u Evropi. Dužina mosta iznosi 365 m, ima 5 lukova, a najveći ima raspon 116 m, a visok je 150 m

    U vrijeme Drugog svjetskog rata, da bi spriječili prelazak neprijateljskih ...

  • Uspon na Savin kuk – vrh Kulina

    Srijeda, 27. lipnja 2012
    Savin kuk,
    pored Bobotovog kuka je najpoznatiji i najprepoznatljiviji vrh na Durmitoru, i jedan je od prvih markiranih uspona. Prva markacija postavljena je 1935 godine, vodila je od Crnog jezera, izvora Točak - Mioč poljane, Korita, Savine vode do vrha Savinog kuka. Sam vrh se zove „Kulina“. Savin kuk je jedan  od najposjećenijih vrhova jer se može doći  žičarom  - samo stotinu metara ispod vrha, u neposrednoj blizini izvora Savina voda. 

    Ime Savin Kuk dobilo je po Rastku Nemanjiću. Njegovo duhovno ime bilo je Sava, a proglašen je svecem (sveti Sava). Često je posjećivao Durmitor i Savin Cuk. Kažu da mu je to bio najdraži vrh. Prema legendi, izvor Savina voda (2212 m) nastao je čudom Svetog Save koji je štapom napisao križ na zemlji i voda se pojavila. 

    Svake godine na Ilindan - 2. kolovoza, ljudi se penju na izvor u nadi da će im ...

  • OTOK CRES - Tramuntana: staza Porozina - Beli - Porozina

    Četvrtak, 05. Srpnja, 2012

    OTOK CRES (čakavski Cris, talijan. Cherso, antičko-latinski: Crepsa) smješten na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva - najveći je jadranski otok s površinom od  405,78 km², drugi po dužini 65,5 km poslije Hvara.  Najuži dio otoka širok je svega 2 km, a najširi 12 km. Za razliku od drugih otoka koji se pružaju sjeverozapad – jugoistok, otok Cres se pruža  u smjeru sjever – jug. Obala otoka je razvedena i duga oko 247,7 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istočni dio ovjenčani strmim i surovim stijenama. Najviši vrhovi otoka su Gorice (648 m) i Sis (638 m). Cres karakteriziraju veliki kontrasti između sjevernog submediteranskog dijela s visokim i gustim šumama hrasta medunca, graba, brijesta i kestena i srednjeg i južnog mediteranskog dijela koji obiluje pašnjačkim goletima i gustom makijom.