• Viševnik - Veliki i Mali Draški vrh - Blejska koča - (Pokljuški Gamsi)

    Četvrtak, 21. srpnja, 2016.
    Pokljuški Gamsi – to je skupina vrhova u istočnom dijelu Julijskih Alpi koji su smješteni između Pokljuke i doline Krme. To je neka vrsta obilaznice koja obuhvaća slijedeće vrhove: Blejska koča (1630 m), Okroglež (1965 m), Debela Peč (2014 m), Brdo (2009 m), Lipanski Vrh (1975 m), Mrežce (1965 m), Debeli Vrh (1962 m), Veliki Selišnik (1952 m), Viševnik (2050 m), Mali Draški vrh (2132 m), Veliki Draški vrh (2243 m), te Tosc (2275 m). Naš dvodnevni cilj izleta i planinarenja bio je slijedeći
    Prvi dan: parkiralište Rudno polje preko planine Konjščica - Studorski preval - Veliki  i Mali Draški vrh – Srenjski preval – Viševnik - Blejska koča na planini Lipanca.
    Drugi dan: Blejska koča – Lipanski vrh – Mrežca – Debeli vrh – Veliki Selišnik, te spust - Kačji rob na Rudno polje.
    U Julijskim Alpama mnogo je lijepih i atraktivnih vrhova. Viševnik, Veliki i Mali Draški vrh,  ...

  • ZELENGORA – Bregoč – Stog - Orlovačko jezero_23.06.2016.

    Četvrtak, 23. lipnja 2016.
    ZELENGORA
    je posebno lijepa planina. Sa svakog vrha ili  vidikovca pruža se nepregledno prostranstvo veličanstvenih planina, kanjona, rijeka, bujnih šuma i cvijetnih livada, iskonska nenarušena divljina. Bogat i raznovrstan živi svijet upotpunjuje ovu ljepotu, pružajući čovjeku osjećaj izgubljene veze sa prirodom na jednom od rijetkih mjesta gde se taj spoj još može uhvatiti je Zelengora.

    BREGOČ (2014 m) i STOG (1821 m),
    nalazi se u centralnom dijelu planine i predstavljaju nepregledno prostranstvo alpskih livada i visoravni, sačuvani ambijent netaknute prirode, a neznatno udaljeni od putova. Pristup tim vrhovima podrazumijeva hodanje kroz atraktivne krajolike planine, penjanje na sedla i grebene, prolazak pored lokvi, potoka, izvora i jezera, i zbog toga je uspon na ove vrhove vrijedan truda. Ukratko, svaki će planinar penjući se na Bregoč i Stog moći obogatiti svoj duh i oplemeniti dušu i uživati u prekrasnim vidicima na okolne vrhove Zelengore. Stoga, treba ići u ...

  • BESPUĆA ZELENGORE (2. dan) Kružna tura: Pašna poljana-vrh Videž-Orlovačko i Jugovo jezero-Pašna poljana

    Utorak, 23. lipnja 2016.
    ZELENGORA,
    za mnoge planinare i ljubitelje prirode je najljepša planina u BiH-u. Prostrana i nepregledna prekrivena šumama i zelenim pašnjacima. I ako se na njoj uzdižu brojni impresivni vrhovi kao što su (Bregoč, Stog, Orlovac, Planinca, Klek, Uglješin vrh, Velika Košuta, Todor i dr.), Zelengora je pitoma, nježna i blaga planina, sušta suprotnost od Maglića i Volujaka od kojih je dijeli kanjon Sutjeske. Posebnu draž daju joj „Gorske oči“ bistra ledenjačka jezera smještena u samom podnožju njenih vrhova, a najpoznatija su: Kotlaničko jezero, Orlovačko jezero, Štirinsko jezero, Jugovo jezero, Crno i Bijelo jezero, Donje i Gornje Bare. Bogata je velikim brojem izvora bistre, pitke i hladne vode, rijeka, potoka i rječica. Staze na Zelengori ne odlikuju se ekstremno teškim usponima, ali zato nisu ništa manje atraktivne sa stajališta ljepote pejzaža i bogatstva biljnog i životinjskog svijeta. Posebno se ističu svojom ljepotom „katuni“, tradicionalna ljetna pastirska naselja.

  • PO BESPUĆIMA ZELENGORE - NJENIM VRHOVIMA I JEZERIMA (Uspon na Veliku i Malu Košutu, Crno i Bijelo jezero)

    Ponedjeljak, 20. lipnja 2016.
    Najviši vrhovi planina, u svim civilizacijama predstavljali su i danas predstavljaju pojam koji se veže za kulturu, povijest, tradiciju, duhovna bogatstva ljudi i naroda, suverenost država i, u posljednje vrijeme, najviši vrhovi planina su mjesta gdje ljudi dolaze iz raznih krajeva i država, iz mnoštva svojih potreba, a posebno onih koje pružaju mogućnost doživljaja prirodne iskonske ljepote, lijek za  dušu i tijelo , neophodno korisno za svakog. Stoga, sedmeročlana ekipa iz PD Knezgrada – Lovran odlučila je u šestodnevnom planinarenju iskusiti i doživjeti netaknutu iskonsku ljepotu Zelengore.

    ZELENGORA,
    s najvišim vrhom Bregoč 2014 m je planina u Bosni i Hercegovini – nalazi se u sastavu Nacionalnog parka "Sutjeska", zajedno s Lelijom, Maglićem i Volujakom. Velik dio Zelengore ima karakter planinske visoravni (platoa) s koje se uzdižu planinski grebeni. Bogata je velikim brojem izvora bistre, pitke i hladne vode, rijeka, potoka i rječica, stadima divokoza, stadima ovaca i katunima - tradicionalnim ljetnim ...

  • U pohodima na vrhove Dinare (treći dan) Planinarsko sklonište Rupe – Cetina (crkva Sv. Spasa)

    Četvrtak, 09. lipnja 2016.
    Treći dan boravka na Dinari predviđen je za silazak s planine od ishodišne točke pohoda - planinarskog skloništa Rupe do izvora Cetine i crkve Sv. Spasa iz 9. Stoljeća. 

    Odavno u tri dana nismo prošli toliko slikovitim krajolikom s toliko lijepih i veličanstvenih vrhova s prekrasnim vidicima, planinarskih skloništa, valovitih brežuljaka, travnatih uvala, dolaca, livada, kao  na ovoj trodnevnoj turi Troglavske skupine vrhova. Dinara je ovdje toliko prostrana, široka, tiha, jednom riječi prelijepa i privlačna u svoj toj raskošnoj „pitomoj divljini“. Provedeni trenuci su toliko dojmljivi i upečatljivi, da nismo mogli odoljeti, a da ne damo sebi obećanje da se ponovo vratimo, čim prije.  Nažalost, došlo je vrijeme da se moramo vratiti doma u svakodnevni civilizacijski metež.

  • U pohodima na vrhove Dinare (drugi dan) - Velika Duvjakuša, Torlakova glava, Snježnica i Lišanjski vrh

    Dinara - Lišanjski vrh
    Srijeda, 08. lipnja 2016.

    Drugi dan našeg boravka na Dinari predviđen je za pohod od ishodišne točke planinarske kuće Puma (1630 m) na slijedeće vrhove i planinarska skloništa: Velika Duvjakuša (1708 m), Torlakova glava (1674 m), Snježnica (1664 m), planinarsko sklonište Josip Goreta (1530 m), Marin bunar (1400 m), Katunište (1402 m), Lišanjski vrh (1794 m), te planinarsko sklonište Rupe (1360 m). Dužina staze 20.7 km. Vrijeme gpx traga 8 h i 51 minuta. Minimalna visina 1311 m, maksimalna 1801 m. Visinska razlika pri usponu 1380 m, pri silasku 1635 m. Visina polazišta 1630 m. Visina odredišta 1794 m. Prosječan nagib 18%.
    kao što je vidljivo iz analize gpx traga. Cilj je bio cjelodnevni boravak na planini i uživanje u ovoj nesvakidašnjoj ljepoti Dinare.

  • U pohodima na vrhove Dinare – USPON NA TROGLAV (od sutina)

    Troglav - 07.06. 2016.
    Prostorni gorski lanac Dinara – Kamešnica nakon Velebita (145 km), drugo je najduže gorje među Dinaridima koje se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini oko 110 km, uzduž hrvatsko-bosanske granice od vrela Zrmanje i Ličke Kaldrme pa sve do Buškog blata i Tijarice. Duž toga dugog dinarskog lanca, najsjeverniji veći vrh je Veliki vrh na Vilici (1.654 m) sjeverno od Knina, a najviši je Troglav (1.913 m) sjeverno iznad Sinja i najistočniji Konj na Kamešnici (1.854 m) južno od Livna.

    U tomu dugom rasponu se ovaj dinarski lanac može reljefno podijeliti glavnim poprečnim sedlima s pripadnim cestama na 5 logičnih gorskih cjelina: 1-najsjevernija planina Vilica (1654 m) do ceste Knin-Grahovo, 2-uža planina Dinara (1832 m) do kotline Uništa i sedla Privija, 3-srednji najveći i najviši greben Troglava (1912 m) do sedla Vaganj-Prolog, 4-istočnije planina Kamešnica (1856 m) i 5- od Voštana najjužnija gora Tovarnica (1285 m) kao krajnji jugoistočni ...

  • Lička Plješivica-vrhovi Mala i Gola Plješivica-2

    PD Knezgrad iz Lovran organiziralo je 2-dnevni izlet i planinarenje u Liku. Prvi dan 28.05.2016. predviđen je za uspon na Mrsinj Grad (kojeg smo odradili), drugi dan 29.05.2016. na Malu i Golu Plješivicu. Na izlet i planinarenje prijavilo se 15 planinara i planinarki. Našem izletu pridružio se Krešimir Horvat član PD Matica iz Zagreba. Ovom prilikom želim vam predstaviti  manje poznati i lijepi planinski masiv -  Ličku Plješivicu i njene vrhove Malu i Golu Plješivicu.

     

  • Lika-Mrsinj Grad

    Nedovoljno poznato, ali vrlo zanimljivo brdo Mrsinj nalazi se iznad Korenice na prijelazu između Male Kapele na sjeveru i Ličkog sredogorja na jugozapadu. Od Male Kapele dijeli ga prijevoj Pogledalo iznad Škorove drage (887 m). Na istočnom podnožju nalazi se Korenica i Koreničko polje. Prema jugu spušta se do prijevoja Ljubova (n/v 980 m). Glavni hrbat Mrsinja proteže se u smjeru sjever – jug, s nekoliko podjednako visokih vrhova.
     

  • Kružna tura: Petehovac - Štimčev vrh – Mali Petehovac - Črmažov vrh

    Srijeda, 25. svibnja 2016.

    Petehovac je (brdo) u širem smislu te riječi valovita visoravan koje se izdiže jugoistočno od Delnica s nekoliko vrhova preko 1000 m. Petehovac zauzima posebno mjesto u delničkom turizmu. Izuzetno je pogodan za šetnje, planinarenje, skijanje, a posebno za  turno skijanje prema Mrkopaljskom kraju. Na vrhu brda Petehovac –(Štimčev vrh ) nalazi se istoimeni „Planinski centar“ sa skijaškom stazom i vučnicom, te smještajno-ugostiteljskim objektom. S obližnjeg vidikovca pruža se veličanstven pogled na Delnice, Risnjak, slovenski Snežnik, a u daljini  i na slovenske Alpe.

  • Kružna tura - Okrugljak i Orlove Stijene

    Utorak, 17. svibnja 2016.

    Okrugljak, s nadmorskom visinom (886 m) smješten je u okrilju šume u sjeveroistočnom dijelu Gorskog kotara u sredini trokuta – predjela Kožanac i Dražice, te vrha Akrič (648 m) u blizini naselja Male Drage i Razdrto. Vrh je šumovit i nema vidikovca, a prepoznatljiv po svom stožastom obliku. Budući da s ceste Brod Moravice - Razdrto na vrh Okrugljaka vode dva uspona, jedan iz Male Drage, a drugi iz Razdrtog, planinarski izlet osmišljen je tako, da se napravi kružna tura na slijedeći način: popeti se na vrh Okrugljak  od Male Drage – spust u Razdrto. Od Razdrtog napraviti još jednu kružnu turu do vidikovca Orlove Stijene i bezimenog vrha u blizini vidikovca, te povratak na Razdrto i Male Drage i tako završiti dvije kružne ture u obliku nepravilne osmice i slova „V“, kao što je vidljivo na topo karti u  dužini 13,8 km.

  • Tremzina – vrhovi Čardak i Oklinak

    Na jugoistočnom dijelu Velebita nalazi se manje poznata planina Tremzina. Pruža se polukružno u smjeru sjeverozapad - jugoistok od Vučjaka do Trnovačkih brda u dužini 3,5 km, s dva istaknuta vrha međusobno povezana manjim prijevojem. Na sjeverozapadnom dijelu nalazi se Čardak (1175 m), a na jugoistočnom Oklinak ( 1187 m). Udaljenost između ova dva vrha 1 km.

     

  • Crni vrh i Klek (primorski) – kružna tura

    Skupila se mala četveročlana ekipa (Katica, Matija, Zoran i moja malenkost) i odlučila lijep i sunčan dan provesti u prirodi u našoj neposrednoj blizini i popeti se na Crni vrh (n/v 1335 m) i primorski Klek (n/v 1214 m). Obadva vrha smještena su na istočnom dijelu Grobničkih Alpa, a istovremeno mogu se pripisati široj okolici Platka, obzirom da su prilazi orijentirani na Platak i šumsku cestu Kripanj – Platak. Za oba vrha imaju iste karakteristike. Naime, jugozapadne padine su stjenovite, a sjeverne i sjeveroistočne strane šumovite, dok je sami greben prošaran travom i kamenjarom. Ovi vrhovi ne ističu se svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i razgledni. 
    Planinarska tura osmišljena je da se napravi kružna tura na slijedeći način: popeti se na Crni vrh zapadnom, a silazak  sjevernom stranom, te uspon na Klek sjevernom, a  spust ...

  • Uspon na Kepu od Dovja (Erjavčev rovt)

    Nedjelja, 17. travnja 2016.
    Planinski lanac Karavanke se proteže u dužini 120 km u smjeru zapad – istok. Počinju od tromeđa Austria-Slovenija-Italija, točnije od Koruškog sedla Thorl-Maglern (Vrata Megvarje) na zapadu i završava istočno na padinama kod grada – Slovenj Gradec. Planinski lanac Karavanke, zajedno s Kamničko-Savinjskim Alpama čine prirodnu granicu između Koruške i Gorenjske. Isto tako, Karavanke su granični dio Slovenije i Austrije s najvišim vrhom –Stolom (2236 m), koji dominira i privlači poglede sa svih strana. Od Stola prema istoku ističe se vrh Vrtača (2180 m) čiji razdrt i strm greben plijeni svojom divljom ljepotom. Taj vrh je nezaobilazan cilj svakog planinara - zaljubljenika u planine koji pohode Karavanke. Prema zapadu od Stola ističu se vrhovi: Golica/Kahlkogel (1835 m.), Hruški vrh- Klek (1776 m.), Dovška Baba/Frauenkogel (1891 m.), te ljepotica Karavanki Kepa/Mittagskogel (2143 m.) i niz manjih  vrhova do tromeđe.

    Od mog trodnevnog boravka u Sloveniji ...

  • Lička Plješivica-1-vrhovi Mala i Gola Plješivica

    Lička Plješivica je izduženi planinski masiv – greben čiji se manji dio nalazi na granici sa Bosnom i Hercegovinom kod Bihaća. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini 100 km od Plitvičkih jezera do izvora Zrmanje i dijeli Liku od Pounja. Istočne strmine Plješivice padaju u duboki kanjon gornje Une, a na zapadnoj strani su Koreničko, Lapačko, Kamensko i Krbavsko polje.

     

     

  • Greben Čaven – uspon na vrh Kucelj

    Nedjelja, 03. travnja 2016.
    Greben Čaven
    nalazi se u Primorskoj ili Slovenskom primorju nad Vipavskom dolinom. Raspon planine tvori južnu granicu Trnovske šume, područje naglašeno  Dinarskim karakteristikama s brojnim kraškim fenomenima kao što su ponikve, škrape, utori, žljebovi, travnata i šumovita područja s golim stijenama, pećinama i tipovima vegetacije, što ukazuje o  teškim vremenskim uvjetima. Njegov najviši vrh je Veliki Modrasovec (1535 m), a Kucelj najrazgledniji vrh s nadmorskom visinom (1237 m), s kojeg se otvara širok pogled na Vipavsku dolinu, Alpe i na Jadransko more. Na greben Čaven moguć je pristup iz više pravaca (3 osnovna pravca) vode od Stomaža, Lokavca i Predmeje. Naš odabir je uspon na Kucelj  od Predmeje. Isto tako, do koče na Čavenu može se stići i automobilom.

  • Staza Sedam slapova rijeke Mirne

    Četvrtak, 17. ožujka 2016.

    Rijeka Mirna (tal. Fiume Quieto, lat. Ningus Flumen), nalazi se na području poluotoka Istre, duga je 52 km. Izvire u jugozapadnom dijelu Ćićarijskog pobrđa. Razgranato izvorište je na visini 250 m u usječenim jarcima, nešto južnije od Huma i zaseoka Erkovčići. Nakon 11 km u smjeru Buzeta njezin gornji, kanjonski tok spušta se u dolinu ispod grada na 52 m nadmorske visine. Od Buzeta do ušća ulijeva se u Jadransko more (zaljev Luka Mirna) 3 km zapadno od Novigrada. Na tom dijelu tok rijeke ima vrlo blagi pad pa je za srednjega vodostaja razmjerno miran, po čemu je vjerojatno rijeka dobila ime.

    Glavni pritoci: Draga -Rečina, Butoniga (Botonega, Brtonigla) i Bračana (Bracan). Teče kaskadno kanjonom kroz vapnenac i fliš -  (fliš- je nataloženi sediment nastao od krupnozrnatih i sitnozrnatih stijena različita sastava i veličine zrna), na taj način stvarajući niz što većih, što manjih slapova, od ...

  • Kamenjak – kružna tura

    Četvrtak, 10. ožujka 2016.

    Kamenjak,
    je mala izdvojena skupina strmih vapnenačkih litica i vrhova koji se izdižu iznad šumskog pojasa sjeveroistočno od Grobničkog polja, okružena sa zapadne i sjeverne strane Lujzianom - starom cestom Rijeka – Zagreb, te s južne strane autocestom. Greben Kamenjaka pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini 1,5 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh V. Kamenjak ili V. Kamičina (838 m), bezimeni srednji vrh (787 m viši je 20 m od M Kamenjaka, ali nije planinarski obrađen), te M. Kamenjak ili M. Kamičina (767 m), koji je najatraktivniji i s najljepšim pogledom, a njegove strme litice s jugoistočne omogućavaju alpinističko penjanje.

  • Ljubavna cesta – Crikvenica

    Nedjelja, 21. veljače 2016.

    Pd  Knezgrad organiziralo je izlet i planinarenje na području Crikvenice – „Ljubavna cesta“. Na izletu je sudjelovalo 12 planinara i planinarki. Naziv Ljubavna cestica je nastao tridesetih godina prošlog stoljeća sve češćim dolascima ljubavnih parova u taj romantični ambijent. Naime, tih godina na području Sopaljske, izrađene su stazice, skupno nazvane Ljubavna cestica. Prepostavlja se da je staza djelo ing. Ante Premužića ili prof. ing. Alfonsa Kaudersa, a na osnovi dokumenata prevladava mišljenje da je autor ing. Premužić.
     

  • Hermanov put - od Škrebutnjaka do Krasica

    Petak, 05. veljače 2016.
    Nakon Dolomita i Julijskih Alpa, po treći puta ove godine - nastavljam obilazak manje poznatih vrhova i planinarskih putova u zaleđu Rijeke.  Mala , heterogena ekipa od 8 članova  - sastavljena iz 3 planinarska društva (Knezgrada, Učke i Viškova).  Ovog puta odabrali smo „Hermanov put“. Izvorno, staza započinje u Krasici, a završava na Škrebutnjaku.  Staza je dobila ime po poznatom riječkom planinaru, ljubitelju prirode i planina, zaslužnom za razvoj planinarstva  gosp. Hermanu Žudiću, članu PD Kamenjak iz Rijeke, kasnije i članom Seniora iz Rijeke –(sekcija HPD Platka). Staza je koncipirana na način da nema uspona niti na jedan vrh, već prolazi između njih. Stoga, s Hermanovog puta mogući su usponi na Velu Piš, Veliko Lukovište, Svib, Matusajnu i Trebestin.