• ÖTZTAL ALPE – Wildes Mannle od naselja Vent

    Petak, 22. lipnja 2018.

    Wildes Mannle – (Divlja ruža 3023 m) nalazi se u okrugu Imst u Tirolu, dio je Ötztal Alpa.  Uzdiže se iznad naselja Vent, jugoistočno od Wildspitze (3774 m drugi vrh po visini u Austriji – nakon Grossglocknera). Naselje Vent je poznato tradicionalno alpsko planinsko selo s dugom poviješću. Nalazi se na nadmorskoj visini 1900 m. Ovo selo je polazište za mnogobrojne pješačke staze koje vode do mnogobrojnih planinarskih domova i koliba, savršene su za lagane planinarske izlete i ugodne šetnje. Pored toga, za one zahtjevnije, željnih izazova, tu su mnogobrojna alpska odredišta za višednevne planinarske ture, kao što su planine: Wildspitze, Similaun, Hintere  Schwärze, Weisskugel… i još mnogih drugih.

  • Pl. sklonište Vrutak – Kruna – Velika Kapa – Pl. dom Rapta

    Ponedjeljak, 04. lipnja 2018.
    VELIKA KAPA
    s nadmorskom visinom 2004 m najviši je vrh konjičke Bjelašnice i prekrasnog grebena, s pogledima na  najatraktivnije vrhove centralnog Prenja i okolnih planina, do dolina Tisovice, Rapte, ali i prema dolini Bijele sve do Konjica i dalje. Posebice je upečatljiv pogled na Osobac s druge strane doline, na sjevernu stijenu Otiša i Zelene Glave, te na tandem kamenitih šiljaka Vjetreno brdo i Lupoglav sasvim južno. U neposrednoj blizini lijepo se vidi Crnoglav, Kantar i kraška uvala Zakantar.

    To je ujedno i posljednji viši vrh od 2000 m, a koji se nalazi na sjeveroistočnom dijelu Prenja. Izdiže se iznad doline Tisovica, otprilike na pola puta između PD Rapta i PS Vrutka.

  • Lupoglav: ruta pl. sklonište Vrutak-Luopoglav-pl. sklonište vrutak

    Nedjelja, 03. lipnja 2018.
    PRENJ
    je visoki planinski masiv u sjevernom dijelu Hercegovine, počinje od mjesta Glavatičeva na Neretvi, proteže se sve do Bijelog polja kod Mostara. Na rubovima planinskog područja nalazi se više prirodnih i umjetnih jezera kao što je Boračko jezero (prirodno) te umjetna jezera na rijeci Neretvi: Jablaničko, Grabovičko i jezero Salakovac. Prenj se može podijeliti na 4 osnovne cjeline:

    Sjeveroistočni Prenj: Borašnica (Osobac, 2024 m), Konjička Bjelašnica (Kruna i Velika Kapa, 2004)
    Jugozapadni Prenj: Glavni greben: Botini (2015 m) - Vjetrena brda (Erač, 2076 m) - Lupoglav (2102 m) - Herač (2046 m) - Galić (2035 m) - Otiš (2098 m) - Zelena glava (2155 m). 
    Zapadni-sjeverozapadni Prenj: Sjeverozapadni greben najvišeg planinskog dijela Prenja čine: Kantar - Veliko brdo - Vidovo (1451 m) - Veliki Prenj (odn. Has, 1916 m) - Cvitina-Cetina (1992 m).
    Jugoistočni Prenj : Sivadije (1967 m).

    Među prenjskim vrhovima nalazi se nekoliko visoko planinskih dolina i uvala na visinama iznad 1000 metara. To su: Tisovica, Vlasni dô ...

  • FERRATA OSOBAC - PRENJ

    Subota, 02. lipnja 2018.
    Pren
    j je najljepša planina u BiH_u, a poznat je kao „Bosanski Himalaji“. Upravo geomorfološke specifičnosti su osnovni atributi koji čine Prenj najljepšom planinom BiH-a.  Prenj je mozaik raznolikih oblika reljefa, kao što su: visoravni, zaravni, poljane, zaobljeni, zupčasti, vitki, pločasti grebeni, planinski lanci, okomite stijene, kanjoni, klisure, duge kotline, vrtače i jame… i niz drugih oblika koji se mogu naći samo na planini Prenj. Stoga, svi istraživači, alpinisti, planinari, rekreativci, bilo domaći ili strani, koji su bar jednom posjetili ovu planinu, nepodijeljenog su mišljenja o Prenju. Ne samo da je najljepša i najatraktivnija planina zbog svog visokog planinskog reljefa, nego i zbog svog specifičnog dolomitskog krša, zbog svog mikro reljefa (škrape, vrtače, žljebovi…), zbog specifičnog hidrološkog podzemlja, te zbog svojih 11 vrhova iznad 2000 metara nadmorske visine. Zbog svega navedenog, postoje  čvrsti osnovi da se Prenj, Čvrsnica i Čabulja proglase Nacionalnim parkom prirode BiH_a ...

  • SVETO BRDO_kružna tura: Malo Libinje-PS Dušice-Sveto brdo-PS Vlaški grad-Malo Libinje

    Velebit: “Najveća i najdulja naša gora, simbol i znak hrvatstva, čuvar hrvatskog obzorja, veličanstven u svojoj gordosti, opjevan u tisućama pjesama, utkan u tisućama priča, sanjan u snoviđenjima slobode. Paradigma neuništivosti, životnosti i vječnosti”. Često znamo izreći tvrdnju: “Što je Grcima Olimp, Slovencima Triglav, to je za nas Hrvate Velebit”. Dugačak oko 145 km, spaja tri hrvatske pokrajine, Primorje, Liku i Dalmaciju. Napisao: Pero Budak.

     

  • KAMEŠNICA - Donja Korita-Glavaš-Bunarić-Kamešnica-Konj-Gornja Korita-Donja Korita

    Kamešnica,
    je najistočnija planina Dinarskog lanca uz granicu BiH i Hrvatske. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1854 m), dalje prema sjeverozapadu nižu se nekoliko značajnijih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), te Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m – Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m).

  • KAMEŠNICA- Gljev-Vrh Glavaš-Bliznički Brig-Garjata-Burnjača-Kurtegića Dolac-Gljev

    Kamešnica,
    je najistočnija planina Dinarskog lanca uz granicu BiH i Hrvatske. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1854 m), dalje prema sjeverozapadu nižu se nekoliko značajnijih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), te Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m – Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m). Južni dalmatinski vrhovi na hrvatskoj strani Kamešnice svi su niži od 1600 m, a najviši je vrh na hrvatskoj strani Glavaš (1308 m). (info – Dinarsko gorje).
    Kamešnica je planina koja očarava svojom pitomošću, ljepotom ...

  • Kotlenice - Vranjača - Jabukovac - Vranjača - Kotlenice

    MOSOR,
    je planina duga 25 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok od prijevoja Klis do rijeke Cetine, koja polukružno obuhvaća istočni dio Mosora i čini prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom Biokovom s relativno uskim glavnim grebenom strmih padina a najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m).  Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol”(brdo) i “sor”(izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo-izvor. Iako nije među najvišim planinama  u Dinaridima ili na jadranskoj obali, Mosor ima dosta atraktivnih atributa koji privlače planinare.

    Položaj pored velikog grada i prometnog središta (Split), prekrasan planinarski dom i nekoliko skloništa, dobro označene i obilježene staze, te nekoliko izvora vode. Osim toga,  divan pogled prema moru i otocima, na urbana područja - Split, Solin, Trogir, Kaštela, Omiš -  na obalne planine poput Biokova i Omiške Dinare ili prema unutrašnjosti na planine poput Dinare, Troglava, Kamešnice i Čvrsnice. Pogled se pruža i na ...

  • Dugopolje (Džakići)-Kraljeva peć-Balića Pištet-Debelo Brdo-Ljubljan-Dugopolje

    Mosor
    je planina duga 25 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok od prijevoja Klis do rijeke Cetine, koja polukružno obuhvaća istočni dio Mosora. Predstavlja prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom Biokovo s relativno uskim glavnim grebenom strmih padina i najvišim vrhom - Veliki Kabal (1339 m).  Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol” (brdo) i “sor” (izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo - izvor. Iako nije među najvišim planinama u Dinaridima ili na Jadranskoj obali, Mosor ima dosta atraktivnih atributa koji privlače planinare: položaj pored velikog grada i prometnog središta (Split), prekrasan planinarski dom i nekoliko skloništa, dobro označene i obilježene staze, te nekoliko izvora vode.

  • T R O G L A V - od Sajkovića (Rosići) - okretište Poparića lokva (Staza Mery)

    Utorak, 08. svibnja 2018.
    Prostorni gorski lanac Dinara – Kamešnica nakon Velebita (145 km), drugo je najduže gorje među Dinaridima koje se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini oko 110 km, uzduž hrvatsko-bosanske granice od vrela Zrmanje i Ličke Kaldrme pa sve do Buškog blata i Tijarice. Ovaj gorski lanac podijeljen je u 5 logičkih cjelina (opisano u prethodnom blogu – link: GREBEN KAMEŠNICE).

    Troglavska skupina s najvišim vrhom Veliki Troglav (1913 m) kao masiv dugačka je 30, a široka 10 km. Granično je područje između Bosne i Dalmacije i poveznica između Dinare i Kamešnice. Udaljen je svega 2 km od Hrvatske granice i 22 km od naselja Uništa. Troglav je kao i što sam naziv govori, planinski splet koji se sastoji od tri vrha ili tri glave (Mali 1661 m, Srednji 1790 m i Veliki Troglav 1913 m), dok neki u njegovom imenu vide trag pred kršćanskog vjerovanja i staroslavenske ...

  • GREBEN KAMEŠNICE - Rosni dolca-Kurtegić dolac-Burnjača-Garjata-Bliznički Brig-Bunarić-Kamešnica-Konj-Podgradina

    Ponedjeljak, 06. svibnja 2018.
    Prostorni gorski lanac Dinara
    Kamešnica nakon Velebita (145 km), drugo je najduže gorje među Dinaridima koje se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini oko 110 km, uzduž hrvatsko-bosanske granice od vrela Zrmanje i Ličke Kaldrme pa sve do Buškog blata i Tijarice. Duž toga dugog dinarskog lanca, najsjeverniji veći vrh je Veliki vrh na Vilici (1.654 m) sjeverno od Knina, a najviši je Troglav (1.913 m) sjeverno iznad Sinja i najistočniji Konj na Kamešnici (1.856 m) južno od Livna.
    U tomu dugom rasponu se ovaj dinarski lanac može reljefno podijeliti glavnim poprečnim sedlima s pripadnim cestama na 5 logičnih gorskih cjelina: 1-najsjevernija planina Vilica (1654 m) do ceste Knin-Grahovo, 2-uža planina Dinara (1832 m) do kotline Uništa i sedla Privija, 3-srednji najveći i najviši greben Troglava (1913 m) do sedla Vaganj-Prolog, 4-istočnije planina Kamešnica (1856 m) i 5- od Voštana najjužnija gora Tovarnica (1285 m) kao krajnji jugoistočni ...

  • Kružna tura-Martin Busch Hütte-Marzellkamm-Similaun (3606 m)-Similaunhütte-Martin Busch Hütte

    Utorak, 10. srpnja 2018.

    Similaun, s nadmorskom visinom od (3606 m) jepeti vrh po visini u Ötztal Alpama, a šesti vrh po redu u Austriji. To je ujedno i najjužniji tritisućnjak u Austriji. Nalazi se u središnjem položaju u Ötztal Alpama između Sjevernog i Južnog Tirola na granici između Austrije i Italije.  Similaun je vjerojatno najlakši i najpopularniji 3606 m visoki Alpski vrh. Najpoznatiji je kao planina na čijim je padinama između Similauna i Fineilspitze na visini 3210 m otkrivena najstarija sačuvana prirodna mumija, nazvana  Ötzi Iceman – (ledeni čovjek), neposredno iznad najviše točke prijelaza Niederjoch Pass na austrijsko-talijanskoj granici na 3.019 m, gdje se nalazi i planinarski dom Rifugio Similaun-(Njemački: Similaunhütte).

  • KAMEŠNICA – Gornja Korita – Zelena Greda - Pištet- Konj_ Gornja Korita

    Srijeda, 09. svibnja 2018.
    Kamešnica
    je najistočnija planina Dinarskog lanca uz granicu BiH i Hrvatske. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1854 m), dalje prema sjeverozapadu nižu se nekoliko značajnijih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), te Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m – Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m).
     

  • Gornja Brela (Subotišće)-Sveti Nikola-Vrh Bukovac

    Bukovac sa svojom nadmorskom visinom od 1262 m nalazi se neposredno iznad sela Topići. Iako nije izrazito visok vrh, ali sa svojim položajem i prelijepim vidikovcem nadmašuje mnoge više vrhove. Njegove jugoistočne okomite stijene visoke između 400 i 500 m najljepše su poznato alpinističko penjalište na Biokovu.

    Gotovo svi vrhovi Biokova su teško dostupni, zahtjevni, vremenski dugotrajni, a gotovo da i nema mogućnosti snabdijevanja vodom u planini.  Za ovu stazu i uspon na vrh Bukovac, moglo bi se reći da je iznimka. Naime, radi se o lijepoj i vrlo ugodnoj stazi za hodanje. Na njoj se nalazi izvor vode, gdje se voda može uzeti na više mjesta. Pored toga, voda iz cisterne je dostupna kod crkve Sv. Nikole i kod planinarske kuće Bukovac,  pola sata podno istoimenog vrha Bukovac. Iako ova staza nije teška, pored svega tog niti jedan uspon na ove vrhove ne smije se podcijeniti.

     

  • Bartulovići - Pl. sklonište Kale – Šćirovac – Sveti Ilija – Osičine - Bast

    Subota, 14. travnja 2018.

    Biokovo je posebno lijepa planina i uvijek ima razloga za posjetiti tu planinu. Svaki novi posjet u bilo koje godišnje doba pruža poseban doživljaj. Jedan od razloga posjeta Biokovu ovog puta bio je proći njegov najljepši greben od Šćirovca do Sv. Ilije.

    Biokovo je najveća, najduža, najljepša i najsurovija planina Dalmacije. Proteže se na 196 kvadratnih kilometara, a najviši vrh mu je Sveti Jure (1762 m). Pod pojmom Biokovo, poznajemo planinu Biokovo u užem smislu - pruža se od prijevoja Dubci, kod Brela  do prijevoja Saranač, kod Gornjih Igrana, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava. U širem smislu u masiv Biokova ubraja se planina Rilić i Sutvid kao jedna cijelina, te Matokit i Šibenik kao druga cjelina. Ne treba miješati planinu Šibenik sa vrhom Šibenik na Biokovu.

    Na Biokovu je poznati Biokovski botanički vrt Kotišina - površine 16,5 ha, nalazi se iznad sela Kotišina. Utemeljio ga je fra Jure Radić, makarski ...

  • Šute - Šutini stanovi – Šćirovac – Bukovac - Gornja Brela (Subotišće)

    Četvrtak, 26. travnja 2018.

    Biokovo je posebno lijepa planina i uvijek ima razloga za posjetiti tu planinu. Svaki novi posjet u bilo koje godišnje doba pruža poseban i jedinstven doživljaj. Jedan od razloga posjeta Biokovu ovog puta bio je proći nekoliko njegovih vrhova s nešto nižom nadmorskom visinom od najvišeg vrha Svetog Jure. Najznačajniji vrhovi pored Sv Jure 1762 m su : Troglav 1658 m, Sv. Ilija 1642 m, Šćirovac 1619 m, Kimet 1536, Vošac 1422 m, Sv. Roko 1228 m i  Sutvid (Sv. Vid) 1332 m….

    Na malom prostoru su skupljeni neobični kontrasti prirode s vidicima na more i otoke, a visoki vrhovi i strme litice s južne strane udaljene su tek 3 – 4 km od obale. S njegovih vrhova prekrasni su i nezaboravni krajobrazi i vidici.

  • Biokovo - Ravna Vlaška – kimet – Ravna Vlaška

    Petak, 27. travnja 2018.
    Kimet s nadmorskom visinom od 1536 mje najviši biokovski vrh na velikom krševitom prostoru jugoistočno od Sv. Jure. Dominira područjem koje obiluje vrtačama i krševitim grebenima prošaranim mješavinom niske bjelogorične šume, klekovine, naoko travnatim površinama prepunih kamenja, ali i prekrasnog cvijeća. Vršni dio ima oblik istaknutoga grebena s tri izrazitije kamene glavice, što se najbolje vidi na vertikalnom profilu staze. Najviša je srednja glavica na kojoj je i trigonometrijska točka.

    Područje Biokova poznato je po obradivim vrtačama ili ponikvama u kojima se akumulirala zemlja pogodna za poljoprivredu, u narodu zvani doci, koji se obrađuju i često ograđuju suhozidom. Za biokovske doce je karakteristična tzv. katunska ispaša kada bi stočari utjerali blago u dolac da pognoji zemlju, gdje bi se iduće godine sadile razne poljoprivredne autohtone kulture. U tim docima bi rasla najbolja trava koju bi stočari kosili i nosili kući za zimsku ishranu stoke.

  • Biokovo - Veliko Brdo (Nemčići) - pk Slobodan Ravlić (Lokva) – Sveti Jure – Milići

    Srijeda, 25. travnja 2018.     

    Biokovo je najduža i  najsurovija planina Dalmacije. Proteže se na 196 kvadratnih kilometara, a najviši vrh mu je Sveti Jure (1762 m). Na njemu je smješteno veliko bogatstvo različitih pejzaža, tako da svaki posjet Biokovu pruža poseban doživljaj. Zbog svoje posebnosti i prirodne ljepote, Parkom prirode proglašen je 1981.

    Podnožje Biokova  je blago nagnuta zaravan, proteže se od mora (visinski) okvirno 300 – 350 m. To je zona bujne vegetacije mediteranskih kultura vinove loze, maslina i smokava. Na taj pojas nastavlja se najimpresivniji dio stijena koje se uzdižu u visinu oko 1000 m i dijele Zagoru od Primorja. Vegetaciju, u tom pojasu čine hrast medunac i crni grab s primjesama crnog bora. Povrh tih stijena pruža se slijedeći pojas koji ima oblik široke visoravni  oko 3-4 km, a karakterizira ga bogato razvijen krški reljef. Najznačajniji vrhovi pored Sv Jure 1762 m su : Troglav 1658 m, Sv. Ilija 1642 m, Šćirovac ...

  • Biokovo - Kotarčeva ferrata - Mali Šibenik

    Subota, 24. ožujka 2018.

    Ponovit ću opis planine Biokovo i pisanje ovog bloga započeti sa pridjevom "4 naj" - Biokovo je najveća, najduža, najljepša i najsurovija planina Dalmacije. Proteže se na 196 km2, najviši vrh je Sveti Jure na 1762 m. Na njemu je smješteno veliko bogatstvo različitih pejzaža, tako da svaki posjet Biokovu pruža poseban doživljaj. Odlikuju ga geomorfološki fenomeni: vrtače, ponikve, škrape, kamenice i mnogobrojne jame, ledenice, špilje  i više od 40 endemičnih biljnih vrsta. Sa njegovih vrhova prekrasni su i nezaboravni krajobrazi i vidikovci. Zbog svoje posebnosti i prirodne ljepote, Parkom prirode proglašen je 1981. Pod pojmom Biokovo, poznajemo planinu Biokovo  u užem smislu -  pruža se od prijevoja Dubci, kod Brela  do prijevoja Saranač, kod Gornjih Igrana, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava. U širem smislu u masiv Biokova ubraja se planina Rilić i Sutvid kao jedna cijelina, te Matokit i Šibenik kao druga cjelina. Ne treba miješati planinu Šibenik sa ...

  • Donje Ogorje – (Mala Milešina) - Svilaja (vrh Bat) - D. Ogorje - (Male Milešina)

    Subota, 28. travnja 2018.

    Svilaja je izdvojeni planinski lanac u Dalmatinskoj Zagori. Pruža se paralelno sa višim sjevernijim lancem Dinarom i Troglavom u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 30 km, između Sinjskog i Petrova polja. Najviši je južni vrh Svilaje (Bat) 1508 m iznad Sinja. Najveći dio lanca Svilaje je krški greben s naizmjeničnim nizom vrhova i ponikava (vrtača), te više krških jama i špilja. Prema sjeveru se izdižu još nekoliko vrhova: Jančag (1483 m), Kita (1413 m) i Lisina (1301 m) iznad Vrlike. Južno od vrha Svilaje su vrhovi: Vršina (1466 m), V. Kurja (1328 m), Crni umac (1303 m) i Orlove Stine (1139 m). Strmije sjeveroistočne padine iznad Cetine i  Peručkog jezera su većinom obrasle šumama bukve i balkanskog javora (Acer obtusatum), koje su u novije doba dijelom uništene požarima. Suhi i položeni jugozapadni obronci prema Drnišu su pokriveni šikarama crnog graba (Ostrya carpinifolia) i niskim kamenitim ...