Ponedjeljak, 4. svibnja 2020.
Kanjoni Mošćeničke Drage, Medveje i Ike tri su najveća i najdublje usječena kanjona formirana na istočnim padinama planine Učke. Ovi su potoci dobrim dijelom godine suhi a veće količine vode javljaju se u razdobljima s obilnim kišama ili kada se naglo otapa snijeg na Učki, zbog čega takve tokove i nazivamo bujičnim. Liburnijske bujice, pa tako i Mošćenička Draga – Draški potok u novije vrijeme su dodatno oslabljene jer su glavni izvori kaptirani, a njihove vode usmjerene za potrebe vodoopskrbe naselja Liburnije.
Potok Mošćeničke Drage ili Draški potok
Duboko usječena udolina Draškog potoka ili samo Potoka od svog izvora u području Valbata ispod masiva Učke i Suhog vrha pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok te se u more ulijeva u Mošćeničkoj Dragi, stvarajući jednu od najvećih i najljepših plaža na sjevernom Jadranu. Potok ima 5 pritoka, tzv. potočina.
Odlikuje se mnogobrojnim bujičnim aktivnostima, osobito u gornjem strmijem dijelu slivnog područja koji se lepezasto grana ispod vršnih padina planine Učke. Na putu do mora stvara bujičnu dolinu u kojoj je duboko usječen kanjon, koji na svom putu tvori visoke klisure, tjesnace, mnogobrojne kaskade, žljebove, malene brzace, slapove i slapiće koji se slijevaju u manja sićušna jezerca i udubine kao kotlići koji ovom kanjonu daju posebnu divlju ljepotu.
Jedan od detalja kanjona - vrlo zahtjevan prolaz (traži penjačkog iskustva)
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Mošćenička Draga uz desnu stranu lučice - ušće Draškog potoka (1 m), Trebišća (428 m), Put u Velesov kraj - slap Voloski kuk (587 m), Skulptura-totem Boga Peruna (863 m), Vrh Perun (881 m), Mošćenice (175 m), Plaža Sv. Ivan (10 m), Mošćenička Draga - ušće Draškog potoka (1 m). Dužina staze 16,6 km. Vrijeme gpx traga 07 h i 21 minuta. Minimalna visina 1 m, maksimalna 883 m. Visinska razlika pri usponu 1210 m, pri silasku 1214 m. Visina polazišta 1 m. Visina odredišta 881 . Prosječan nagib 16%.
Opis puta
Područje općine Mošćenička Draga, osim mora i prekrasnih plaža, za ljubitelje sportova u prirodi nudi mnogobrojne mogućnosti za razne outdoor aktivnosti. Bilo da želite lagane šetnice ili pak cjelodnevne planinarske ture, ekstremno - penjati se po okomitim liticama ili ulaziti u špilje i pećine. Nakon nekoliko dana što smo se popeli kanjonom Banine, odlučili smo iskoristiti duži sušni period i suho Draško korito i popeti se Draškim kanjonom od Mošćeničke Drage - ušća gdje potok ulazi u more do Velesovog slapa iznad Trebišća.
Ovog puta mala ekipa: Sergio Babić, moj unuk Franko Crnić i Ja. Poznata je činjenica, da bujični potoci koji prolaze kroz naselja su regulirani kako se voda ne bi nekontrolirano razlijevala. Za Mošćeničku Dragu je karakteristično da prije ulaska potoka u more prolazi izgrađenim tunelom ispod naselja a koji započinje iza Općinske zgrade, prolazi ispod hotela Mediteran i ulijeva se u more s desne strane lučice-(nekih 80 -100 m).
Početak ulaza u tunel nije bio moguć, zbog žala kojeg su valovi nanijeli i zatvorili ulaz na kojem se zadržava voda u dužini nekih 15-ak metara. Stoga ulazak u tunel odabrali smo na mjestu njegovog izlaska iza Općinske zgrade. Tu smo ušli u tunel vratili se do ušća 15-ak metara prije ulaska u more. Od te točke nastavljamo kroz tunel, nakon kojeg izlazimo na uređeno betonirano korito. Na tom dijelu je nekoliko kaskada na kojima su postavljene klanfe (željezne stepenice) po kojima se penjemo na viši nivo. Korito prolazi ispod ceste Rijeka – Pula i nastavlja dalje blagim nagibom do 5 m visoke betonirane kaskade. Tu prvu prepreku nismo prošli. Morali smo izaći iz korita i nastaviti uz njega do prvog mogućeg silaska u kanjon.
Na početku ulaza u tunel – zasut žalom koje zadržava desetak metara vode
U tunelu od ušća prema izlazu
Pri izlazu iz tunela
Kod prve kaskade osigurane za penjanje uz pomoć klanfi
Korito prolazi ispod ceste
Nakon 30-ak minuta hoda blago položenim koritom dolazimo do starog – lijepo građenog kamenog mosta. Kako potok nije moguće prijeći za vrijeme velikih kiša, stanovnici ovog prostora izgradili su 4 mosta. Samo je jedan do njih drveni most u zaselku Trebišća, preostala 3 su zidana. Nije poznato koliko su ti tradicijski mostovi stari. Građeni su ručno, od kamena, suhozidnom tehnikom te predstavljaju svjedočanstva lokalne tradicijske gradnje u kamenu. Mostovi predstavljaju skladnost, funkcionalnost, trajnost, ali imaju i estetsku vrijednost.
Obilazak suhog kotlića
Ovo je detalj u kanjonu koji se nije mogao proći zbog manjeg jezerca. Stoga, smo ovaj dio morali zaobići penjući se vrlo strmom padinom kroz šikaru te ponovo silaziti u korito.
Detalj - kroz šikaru, kada smo morali zaobići jedan detalj kanjona zbog manjeg jezerca
Još jedan lijepo građeni stari kameni most
Na zahtjevnijem dijelu uspona po skliskim stijenama
Prolaz kroz oluk - (na više mjesta)
Trebišća – obnova starog mlina
Skriveno u dubini kanjona, u krilu planine Učke, leže mitska Trebišća, napušteno naselje koje je sastavni dio općine Mošćenička Draga. Ovo područje bilo je od posebna značenja za prve slavenske doseljenike na Kvarner, o čemu govori i samo ime naselja: „treba“ je staroslavenska riječ za žrtvu, a brdo Perun koje se nalazi ponad Trebišća, dijeli ime sa vrhovnim bogom slavenske mitologije. Današnja Trebišća obuhvaćaju nekoliko tradicijskih objekata i ostatke nekadašnjeg mlina uokvirene hladom duboke šume i slapovima potoka. Ono je početna točka mitsko-povijesne staze Trebišća- Perun dužine 10 km, koja vodi do vrha brda Perun (881 m).
Informativno-edukativne ploče postavljene duž staze približavaju glavne elemente staroslavenske mitologije i spajaju drevna božanstva poput Peruna (vrhovni bog neba i vatre, upravlja gromovima i munjama) i Velesa (bog kaosa, podzemlja i stočarstva), sa toponimima u krajoliku (vrh Perun, Voloski kuk), te opisuju vjerovanja vezana za izmjenu godišnjih doba (borba Velesa i Peruna), postanak svijeta i ostale ključne elemente slavenske mitologije.
Iznad zaselka nalazi se malo jezerce sa stolom i klupama za odmor. Od tog jezerca vodi kanal za mlin, a u pripremi je izgradnja kotača. Iz dostupnih izvora doznajemo da se za nekoliko dana očekuje njegova ugradnja i završetak mlina.
Od Trebišća nastavljamo planinarskom stazom (okvirno 600 m) do raskrižja putova, na kojem se desno odvaja staza – „Put u Velesov kraj“ i slapa – Voloski kuk ili Velesov slap, lijevo Perun.
Raskrižje
Od ovog raskrižja do Velesovog slapa ili Voloskog kuka stiže se za 10 do 15 minuta. Staza vodi paralelno iznad neprohodnog kanjona zbog vode, bez velikih oscilacija u visini.
Nakon toga vraćamo se istim putom do raskrižja, od kuda dalje nastavljamo nešto oštrijim usponom prema Petrebišćima i vrhu Perun.
Negdje na pola puta od Trebišća prema vrhu Perun se nalazi visoravan Petrebišće s obnovljenim pastirskim stanovima. Nedaleko Petrebišća, na putu prema vrhu Perun, na livadi se „skriva“ kamena skulptura boga Velesa, prikazanog u obličju zmije. Dolazak na sam vrh Perun (881 m) zaokružuje se mitska priča o ovom području i vjerovanjima starih Slavena kroz zanimljive citate isklesane u kamenu, završnu informativnu ploču i drveni totem koji simbolički prikazuje Peruna kako gleda na sve četiri strane svijeta.
Petrebišća - obnovljena stara tradicijska kuća – prekrivena slamom
Od ove točke započinje uspon prema vrhu Perun. Na samom početku uspona nalazimo prvu od 15 kamenih ploča sa stihovima slavenskog folklora. Staza se umjereno uspinje polukružno sa zapadne strane i nastavlja prema istočnoj strani Peruna do mjesta – vidikovca na kojem je postavljen drveni stol s klupama. Dvadesetak metara niže na maloj zaravni postavljena je skulptura boga Peruna u obliku totema.
Suhi vrh s grebenske staze prije dolaska do totema i odmarališta
Perunov kip - skulptura u obliku totema
Vrh Perun dio je povijesno-mitološke staze Trebišća-Perun, koja je otvorena i uređena 2009, a 1. srpnja 2013. „Udruga Perunova Svetinja“ postavila je Perunov kip autora Marka Vrbana. Zanimljivo, da je vrh Peruna obrastao u gustu i prelijepu borovu šumu, stoga vidici su ograničeni. Sa vrha vidi se Suhi vrh (1333 m) i Vojak (1401 m), a na zapadu prema sedlu lijepo se vidi Bodaj.
Detalj Boga Peruna
Vrijeme odmora i marende – zajednička fotografija
Nakon duže pauze s ovog odmarališta odlazimo do vrha Perun s kojeg se spuštamo nemarkiranim putom do izlaska na markiranu planinarsku stazu kojom dalje nastavljamo za Mošćenice. Uređena i dobro markirana i ugažena staza pri blagom spustu bez većih oscilacija dovodi nas do Mošćenica.
Pri silasku s vrha Perun nemarkiranim putom
Na polegnutom dijelu staze u smjeru Mošćenica
Zavjetna kapelica Srca Isusovog
Kalvarija s kapelom Sv. Križa
Mošćenice,
je srednjovjekovni gradić smješten na brežuljku na nadmorskoj visini 175 m iznad Mošćeničke Drage s prekrasnim pogledom na Kvarnerski zaljev, more i otoke. Ulaz u grad je dostupan samo s jedne strane i to na mjestu gdje se nalaze gradska vrata, dok je s ostalih strana gradić okružen padinom koja se strmoglavo spušta sve do mora. Mošćenice su s druge strane spojene stepeništem s plažom na Sv. Ivanu u Mošćeničkoj Dragi (735 stepenice). U gradu se nalaze brojni kulturno urbanistički spomenici uključujući župnu crkvu Sv. Andrije, crkvu Sv. Bartola iz 1628. i crkvu Sv. Sebastijana iz 1501. godine. Omiljeno je mjesto brojnim turistima i planinarima, kao ishodišna točka za brojne planinarske staze prema masivu Učke.
Pri silasku po stepeništu
Pri silasku sreli smo Senku, Robertu i Mirka - naše planinare iz PD Knezgrada – uputili se prošetati uz stepenište do Mošćenica i nazad
Od plaže Sv. Ivan šetalištem – lungomare do Mošćeničke Drage
Šetalište – lungomare od ili prema plaži Sv. Ivan budi u svakom romantiku, a cijelim obalnim putem prati vas šum morskih valova i miris mediteranske vegetacije (posebno Pitospora kada je u punom cvatu).
Mošćenička Draga
Najljepša plaža u Mošćeničkoj Dragi
Na ishodištu pohoda iznad tunela, gdje potok utiče u more: Kako kafići i restorani ne rade zbog Koronavirusa – dobra je došlo osvježenje pivom iz marketa.
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, link – album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D – profil staze