Četvrtak, 07. svibnja 2020.
Područje Općine Vinodolske – obuhvaća četiri glavna naselja - Bribir, Drivenik, Grižane-Belgrad i Tribalj. Čitava Vinodolska dolina je jedna prekrasna priča, satkana od bogate povijesti, brojnih kulturnih i povijesnih spomenika, prirodnih ljepota i tradicije. To su stara naselja i gradovi, obrambene gradine, kule i kašteli, sakralna zdanja i riznice, tradicionalna seoska arhitektura, glagoljski natpisi, zavičajne zbirke, kiparska i slikarska ostvarenja, markirani planinarski putovi, šetnice i biciklističke staze, omogućit će svakom putniku i planinaru, da se upozna s kulturnom ostavštinom ovog kraja, a pritom uživajući u planinarenju i prekrasnoj prirodi punoj kontrasta – mora, zelenila i krša.
Pored vidikovaca tu su još osam (8) pješačko – turističkih i planinarskih staza:
Staza valova – staza uz samu obalu od Novog Vinodolskog do Jadranova.
Staza krša i kuša – staza od Novog Vinodolskog preko prvog brdovitog grebena, Drenina, Gavranove stijene, Soplja pa sve do Jadranova.
Staza litica – od Viništa preko ledeničke gradine te uz vinodolske litice sve do Zebra iznad Drivenika
Zelena staza – od Luke Krmpotske preko planinskih vrhunaca Rujnika, Sitovnika, Zagradskog vrha, Kanculove glave do Medviđaka.
Nebeska staza – od Luke Krmpotske pa preko najviših vrhunaca tog područja do Medviđaka.
Staza degenije – od Sibinja kroz Vodnu dragu do Kozice.
Staza liticaStaza Rimljana – od Crikvenice do Čandrli iza Drivenika prateći većim dijelom tok Dubračine.
Staza kamenih stupi – Grižane - Klamaruša – Antovo – Baretići - Belgrad - do Grižana.
Staze su dobro obilježene, a razlikuju se težinom, duljinom i visinom uspona. Jedno je Vinodol doživjeti putujući kroz njega, a drugo ga je sagledati iz »ptičje perspektive«. Najviši dijelovi Vinodola: Medviđak (1.027 m), Kobiljak (1.119 m), Zagradski vrh (1.187 m) te Viševica (1.428 m) kao i niža brda primorskog bila visine od 300 do 600 m pružaju mnogobrojne mogućnosti za aktivni odmor između ostaloga za planinarenje odnosno šetnju.
Pored navedenih pješačkih staza, postoje višebrojne mogućnosti kombiniranja više staza kako bi ostvario željeni cilj. Tako smo Jure i Ja odabrali kombinaciju više markiranih staza i napravili slijedeću kružnu turu, kao što je u naslovu navedeno:
Grižane-Lovačka kuća Kalac-Zagradski vrh-Pl. kuća Kurin-Bribir
Zagradski vrh (1187 m)
PRISTUP AUTOMOBILOM (do sela Grižana)
Od Ike vozimo lokalnom cestom 66 do ulaska na autocestu A7 u Matuljima – izlazak s autoceste na Jadransku magistralu E65. Nastavak vožnje magistralom do Selca iznad kojeg se odvaja lokalna cesta s kojom se dolazi u Bribir. Dužina puta 60 km. Vrijeme vožnje 1 sat. Za ovaj isplanirani planinarski izlet potrebna su 2 automobila. Jedan automobil ostavljamo u Bribiru, a s drugim nastavljamo vožnju za Grižane, naše ishodišne točke pohoda.
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Grižane (242 m), lovačka kuća Kalac (878 m), Zagradski vrh (1187 m), planinarska kuća Kurin (830 m). Silazak do Bribira (142 m). Minimalna visina 142 m, maksimalna 1178 m. Visinska razlika pri usponu 1293 m, pri silasku 1399 m. Visina polazišta 243 m. Visina odredišta 1187 m. Prosječan nagib 14%.
Naselje Grižane,
smješteno je podno ruševina frankopanskog grada i krševitih litica “Griža” po kojima je naselje i dobilo ime. Na slavnu prošlost Grižana, danas, podsjećaju ostaci zidina grižanskog kaštela. Stari kaštel je imao oblik nepravilnog četverokuta sa okruglim kulama na uglovima. Gradnja je dirigirana oblikom litica na kojima je sagrađen. Kaštel je stradao 1323. godine u jakom potresu, nakon potresa je obnovljen. Danas je sačuvana jedna kula, dok su ostaci jednog obrambenog zida prije nekoliko godina otklizali s litice. Na kraju naselja uz cestu koja vodi kroz Grižane, smješten je trg sa parkom. Ne zaboravljajući svoju prošlost i kulturu, Grižani su podigli nekoliko spomenika posvećenih ljudima koji su svoje živote dali za slobodu Hrvatske, kako u 2. Svjetskom, tako isto i u Domovinskom ratu. No, sjećaju se stanovnici i Juraja Julija Klovića - slavnog slikara, ali i svih žena koje su u brentama na leđima dolazile ovdje po vodu. Tako su na malom trgu prožetom poviješću i kulturom smješteni spomenici iz 2. Svjetskog rata, Domovinskog rata, spomenik Juraju Juliju Kloviću, )- u svijetu poznatog kao Michelangela minijatura. Tu je i brončani kip žene sa brentom na leđima.
Trg u centru Grižana
U smjeru kretanja, s desne strane ceste - Žena sa brentom, autor Zvonko Car – profesor, akademski kipar i slikar iz Crikvenice
Opis puta
Jure i Ja odlučili smo lijep i sunčan dan provesti u Gorskom Kotaru, u prirodi na svježem zraku i popeti se na Zagradski vrh slijedećom kružnom turom: Grižane-Lovačka kuća Kalac-Zagradski vrh-Pl. kuća Kurin-Bribir.
Pohod započinjemo s trga u centra Grižana u 9 h, asfaltnom cestom u smjeru Bribira do kuće Juraja Julija Klovića, pored koje skrećemo lijevo i nastavljamo do kraja asfaltne ceste iznad zadnjih kuća, od kuda staza skreće lijevo i ulazi na lijepo građeni pješački put. Od ove točke započinje nešto oštriji uspon po višestrukim serpentinama uz dva oštra zavoja sve do izlaska na greben kojim se Vinodolska dolina odvaja od mora i raskrižja putova, na kojem skrećemo desno za Zagradski vrh. Na smjerokazu – vrijeme 2 h i 35 minuta. Sa ovog dijela staze, što se više dižemo vidici su širi i ljepši. U neposrednoj blizini lijepo se vidi samo mjesto Grižane, Tribaljsko jezero, more i otoci, te Kvarnerski zaljev i Učka. Od ovog raskrižja nakon 0,5 km laganog hoda stižemo na predjel Podolje i do Griške šterne s nadmorskom visinom 500 m. Na ovoj točki je i raskrižje putova. Na kruni šterne ispisan je naziv Liči i Medveđak – lijevo, Zagradski vrh ravno. Pored šterne postavljena je spomen ploča palim borcima iz Drugog svjetskog rata, pored toga tu su klupe za odmor i nadstrešnica s roštiljem.
Kuća Klović – U obnovljenoj i uređenoj zgradi stare škole izložene su replike svih najvažnijih djela Julija Klovića ovog renesansnog umjetnika, s obzirom da su originali u najcjenjenijim svjetskim galerijama.
Na širokom i lijepo građenom putu
Nakon 20-ak minuta hoda pred nama se otvorio lijep pogled na Grižane, Vinodolsku dolinu i ostala naselja u njoj – u daljini vidi se greben Učke.
Na stazi od raskrižja prema Griškoj šterni
Griška šterna (500 m)
Od Griške šterne planinarska staza vodi kroz nisko raslinje penjuću se umjereno. Nakon desetak minuta hoda dolazimo do nemarkiranog križanja više puteva, na kojemu treba nastaviti ravno. Od ove točke nadalje staza se nešto oštrije uspinje, nakon toga nastavlja se po položenijoj dionici puta. Nedugo zatim dolazimo do raskrižja sa makadamskom cestom, na kojemu skrećemo lijevo i nakon 50-ak metara napuštamo makadam i skrećemo desno na šumarski put. Nakon skretanja na šumarski put, pješačenje se nastavlja po njemu do slijedećeg križanja ( šira makadamska cesta – biciklistička staza). Na ovom križanju skrećemo desno - (nema markacija niti smjera, jedina oznaka je znak - biciklističke staze). Nakon ovog križanja za 5 minuta stižemo do lovačke kuće „Kalac“ (922 m), koju je podiglo lovačko društvo „Srndać“ iz mjesta Grižane-Belgrad.
Na stazi kroz kamenjar i nisko raslinje gdje staza presijeca makadamski put
S ove pozicije otvara se široki i lijepi vidik na Crikvenicu, more i otoke
Na položenom dijelu puta
Lovačka kuća Kalac (922 m)
Tu s desne strane lovačke kuće postavljen je smjerokaz, na kojemu za Zagradski vrh skrećemo desno u smjeru juga. Markirana staza vodi kroz visoku bukovu šumu preko „Dolca – Kalac“, nastavlja između vrha Kalac i predjela Podplanjava, zatim prolazi sa sjeverne strane iznad predjela Haruzovo, svo do podnožja ovog vrha.
Sa travnatog proplanka – pogled na Zagradski vrh s njegove južne strane
Zagradski vrh (1187 m) je najviši vrh na uzdužnom pojasu primorskog ruba goranske visoravni. Nalazi se između Vinodolske zaravni i Viševice, te predstavlja prijelazno područje između Vinodola i Velike Kapele. Sjeverna i zapadna strana vrha je pod bukovom šumom, a dok je primorska – jugoistočna strana gola. Vršni dio ima oblik uzdužnog lijepoga kamenito-travnatog hrpta s kojeg se šire vidici prema Vinodolu, Riječkom zaljevu, Viševici, Liču i Fužinama. Na istočnom podnožju Zagradskog vrha, na visini od 950 m, pruža se područje lijepih livada gdje su Vinodolci imali svoje ljetne pastirske stanove zvane Zagradi, po kojima je ime dobio i sam vrh. Zagradski je vrh atraktivan i jednostavan za uspon i za one koji često ne planinare.
Pogled s vrha na Lič, Ličko polje, na vrhove Risnjak, Snježnik i Guslicu…
Viševica
Trideset minutnu pauzu na vrhu iskoristili smo za odmor i okrepu, te uživanje u sunčanom danu i u prelijepim panoramskim vidicima. Silazak započinjemo po strmoj i težoj stazi, najprije po travnatom, a potom po kamenitom dijelu staze. Staza je dobro markirana i ugažena, te nas uskoro dovodi do prvog raskrižja, na kojemu skrećemo lijevo i ubrzo dolazimo i do drugog križanja s makadamskom cestom, na kojemu skrećemo desno, lijevo put nastavlja za Vagabundinu kolibu.
Pri silasku s vrha – na kamenitom dijelu staze
U nastavku pješačenje se nastavlja u kombinaciji makadamskih, šumarskih putova (vlaka) i planinarskih staza. Ova dionica puta od Zagradskog vrha sve do planinarske kuće Kurin vodi kroz bukovu šumu bez ikakvih vidika, stoga nije posebno zanimljiva. Na dužini od 5,3 km – vrijeme hoda 1 h i 50 minuta. Nakon prijeđeni 500 m makadamska cesta skreće oštro lijevo i nastavlja šumarskim putom – vlakom i nakon prijeđenih 1,8 km, od kuda dalje nastavlja planinarskom stazom do slijedećeg raskrižja gdje staza presijeca asfaltnu cesti. U nastavku sata se oštrije uspinje kroz visoku bukovu šumu do raskrižja, gdje se s lijeve strane ubada staza koja dolazi od Vagabundine kolibe.
Na tom križanju skrećemo desno uz oštar uspon sve do izlaska na makadamsku cestu. Tu skrećemo desno i nakratko po makadamu do odvojka za kuću Kurin, od kuda na prestaje još 10-ak minuta do pl. kuće Kurin.
Na makadamskom putu prema pl. kući Kurin
Na putu prema pl. kući Kurin - uz stazu vidljivo je pojilište za divlje životinje
S makadamske ceste - skretanje lijevo za pl. kuću Kurin
Planinarska kuća Kurin (830 m)
Prema smjerokazu, od pl. kuće Kurin nastavljamo dobro markiranom stazom koja se nakratko oštro uspinje kroz kamenjar i bukovu šumu, zatim slijedi blaži silazak. Na tom dijelu blago položena staza prolazi preko Potočkog dola, nastavlja podno vrha i grebena Rožana sve do Pavlova dolca. Od Pavlova dolca staza ulazi na lijepo građeni put (građena cesta), zbog nekorištenja zarasla u travu, stoga, predstavlja ugodno pješačenje po njoj sve do rampe, koja je trenutno podignuta.
U produžetku slijedimo planinarsku stazu koja vodi kroz nisko šumsko raslinje. Nakon 15 minuta hoda dolazimo do križanja sa asfaltnom cestom 5062, gdje staza presijeca cestu, nakon čega nas ubrzo dovodi do grebena Klančac s nadmorskom visinom (446 m). S ovog grebena otvara se lijepi pogled na Vinodolsku dolini, na njena naselja, more i otoke. Od ove točke staza se strmo spušta po serpentinama sve do vodospreme i izlaska na asfaltnu cestu, kojom dalje nastavljamo do centra Bribir, gdje smo parkirali automobil. Tu i završava ova naša avantura planinarenja.
Na početku staze od pl. kuće Kurin
Na građenoj stazi
Planinarska staza presijeca asfatnu cestu
Na stazi pri strmijem silasku s grebena
Izlazak do Vodospreme i izlazak na asfaltnu cestu
Na parkiralištu u centru Bribira
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profila staze te linka na album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D – profil staze