Ponedjeljak, 11. srpnje 2022
Velika Rudoka
(Velika Rudoka na makedonskom, Maja e Njeriut na albanskom) mali je vrh u planini Šar Planine, na samoj granici Sjeverne Makedonije. Nije baš poznat vrh, ali nakon raspada Jugoslavije postao je najviši vrh Republike Kosovo. Nadmorska visina ovog vrha je 2.658 m, što bi bilo 2 metra više od Geravice. No, budući da je nadmorska visina ova dva vrha gotovo ista i vjerojatno nitko nije izvršio točna mjerenja, moglo bi proći još neko vrijeme prije nego što saznate koji je vrh zaista najviši na Kosovu.
Čini se da nitko nije mario za ovaj summit prije raspada Kosova. Razlog bi mogao biti taj što je bilo sporno ide li granica preko vrha. Sada se na vrhu nalazi granični kamen na kojem piše "RK" (Republika Kosovo) i „SMD“ (Sjeverna Makedonija). Izvor- uz male korekcije_https://www.summitpost.org/great-rudoka-2658m/892531
Vrh Velika Rudoka -viđen s neimenovanog manjeg jezerca-lokve koja najvjerojatnije presuši
PRISTUP AUTOMOBILOM (do Novog sela)
Od Tetova nastaviti vožnju preko naselja Kamenjane do Siničane (Sinishane), gdje treba skrenuti desno prema smjerokazu za Novo selo. Uska asfaltna cesta nastavlja po višestrukim serpentinama do Novog sela, gdje asfaltna cesta i završava.
Dužina puta od Tetova do Novog sela je 22 km,vrijeme vožnje 45 do 60 minuta, ovisno o prometnoj gužvi.
Od Novog sela (1228 m) postoji mogućnos dobrim terenskim vozilom dignuti se na visinu (1970 m) - mjesto poznato kao Borislavec. Ušteda na visinskoj razlici 750 m. Dužina ovog lošijeg makadamskog puta je 15 km. Vrijeme vožnje 1 h i 10 minuta. Borislavec je naša polazna točka uspona na Veliku Rudoku.
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Ishodišna točka ove kružne rute je Borislavec (1970 m), Crno jezero (2160 m), Velika Rudoka (2658 m). Nastavak kružno preko-Belo jezero (2274 m), Borovinjsko jezero (1960 m), Novo selo (1228 m). Dužina gpx traga 23,6 km. Vrijeme gpx traga 9 h i 32 minute. Minimalna visina 1190 m, maksimalna 2699 m. Visinska razlika pri usponu 971 m, pri silasku 1.715 m. Visina polazišta 1.971 m. Visina odredišta 2.658 m. Prosječan nagib 22%
Opis puta
Uspon na Veliku Rudoku moguć je iz više smjerova. Mi smo odabrali nesvakidašnju kružnu rutu od ishodišne točke Borislavec do koje se dolazi terenskim vozilom. Ruta je prethodno opisana iznad tablice – „smjer kretanja s karakterističnim putnim točkama“. Od ove polazne točke u 7 h i 30 minuta uključujemo se na planinarsku stazu koja dolazi od planinarske kuće Negotino. Pješačenje nastavljamo dobro ugaženom i vidljivom planinarskom stazom i nakon 35 minuta minuta od polazne točke prolazimo pored „Stani Adnan“ (2036 m) – naziv ispisan na kamenoj ploči s brojem telefona.
Nastavljamo stazom koja vodi podno obronaka Borislavca po izohipsi, okvirno na 2000 m nadmorske visine u dužini 1,8 km, bez većih oscilacija u visini. Nakon toga staza započinje blago-umjerenim, na mjestima i oštrijim usponima do izlaska na Crno jezero do kojeg dolazimo u 8 h i 25 minuta.
Na ishodištu pohoda - Borislavec
Na početku planinarske staze
Stani Adnan
Na kamenoj ploči ispisan je naziv „Stani Adnan“ (2036 m)
Crno jezero je jedan od skrivenih bisera Šar-planine. Jezero se nalazi na nadmorskoj visini od (2160 m), drugo jezero po veličini među šar-planinskim jezerima. Duljina mu je 248 m, širina 185 m, a ukupna duljina obale 825 m. Zbog veće dubine i stjenovitog dna jezero izgleda da ima tamniju, gotovo crnu boju po čemu je dobilo naziv. Jezero je u prošlosti bilo dublje, ali s produbljavanjem toka od jezera prema naselju Kalishte od strane lokalnog stanovništva radi većeg korištenja vode za navodnjavanje, razina jezera je pala.
U društvu s Dragicom na Crnom jezeru. Iskonsku divlju ljepotu ovog jezera nismo mogli doživjeti zbog magle. Nažalost, sve što se više dižemo magla i oblaci prekrivaju vrhove, pa su vidici ograničeni. Hvatamo trenutak bez oblaka kako bi napravili pokoju upotrebljivu fotografiju.
Pogled na Crno jezero sa staze iznad njega
Od Crnog jezera, nastavljamo s njegove desne strane u smjeru zapada do izlaska na prijevoj između Rudoke s lijeve strane i Ezerskog rida s desne strane. Na tom putu prolazimo pored izvora vode iz kojeg se napaja Crno jezero. Kada se izađe na prijevoj otvara se lijepi pogled vrh Velike Rudoke. Od prijevoja markirana staza vodi polukružno travnatom padinom, koja pri završnom usponu vodi prema istoku do samog vrha Velika Rudoka (2658 m).
Pogled na Veliku Rudoku iznad manjeg jezerca – lokve koja u ljetnim mjesecima presuši
S prijevoja staza nastavlja po položenoj travnatoj zaravni. Ovaj dio staze dobro je označen, a nakon toga markacije se gube, ali se može slijediti staza do vrha.
Pogled na Veliku Rudoku sa sjeverne strane
Završni dio uspona na vrh Velika Rudoka (2658 m)
Vrh Velika Rudoka je označen sa graničnim stupom između Sjeverne Makedonije i Kosova, pored kojeg je ispisano ime vrha, na kamenoj ploči, na albanskom jeziku, a na samom stupu stoji oznaka RK- (Republika Kosovo).
Zajednička fotografija na vrhu Velike Rudoke
S istočnog dijela grebena Rudoke od kuda se prostire lijepi pogled na malo bezimeno jezerce podno obronaka Rudoke
Zastava sponzora Općine Lovran
Zastava sponzora PD Knezgrad - Lovran
Nakon duže pauze, usljedio je silazak istim putom uspona 540 m, do točke gdje se lijevo odvaja staza koja vodi prema Belom jezeru. U prvom dijelu staza nakratko, prati samu graničnu crtu s lijeve strane Ezerskog vrha, zatim se odvaja i nastavlja travnatom padinom polukružno izohipsom po obroncima graničnog Ćelepinskig vrha (2554 m) i Trapenice vrha (2590 m) ne gubeći puno na visini. Nedugo zatim, staza se oštrije uspinje prema Belom jezeru.
Pri travnatoj zaravni, staza prolazi s lijeve strane Ezerskog vrha
Pogled na Ezerski vrh sa sjeverne strane
Uz stazu prolazimo uz nekoliko manjih neimenovanih jezerca
Na dijelu puta od kuda se otvara lijep pogled na Bogovinjsko jezero, naš cilj, nakon Belog jezera
Belo jezero,
Smjestilo se u vrlo skrivenom i idiličnom krajoliku, stoga, ne čudi da planinski vrhovi i ledenjačka jezera čine područje Šar-planine jedinstvenim u krajobraznom smislu. Svako godišnje doba otkriva njezinu ljepotu na drugačiji način. Ljepotu Šar-planine za sada otkrivaju u najvećem broju planinari te ljubitelji prirode.
Belo jezero ima konstantan vodostaj bez obzira na padaline tijekom godine. Nalazi se na nadmorskoj visini (2274 m). Čini trokut između graničnih vrhova -Trapeznica (2590 m) i Činibera vrha (2610 m).
Oblik jezera je eliptičan i nalazi se ispod vrha Trapeznica (2610 m). Jezerska voda se razlikuje od ostalih šar-planinskih jezera zbog činjenice da je voda u jezeru bijela, po čemu je jezero i dobilo naziv. Jezero je površine 18.000 m2 te je četvrto jezero po veličini Šar-planine. Maksimalna dubina mu je 1 m. Iz jezera teče Belojezerska rijeka koja se ulijeva u Bogovinjsko jezero.
Vrijeme odmora i okrijepa na Belom jezeru
Nakon kraće pauze, nastavljamo silazak 500 m istim putom uspona, a nakon toga, staza se odvaja lijevo. Po strmoj travnatoj padini nastavljamo silazak do izlaska na stazu, koja dalje nastavlja lijevo prema Borovinjskom jezeru. Kada se prođe ova strma travnata padina, uspon se dalje odvija po blago polegnutom putu koji vodi pored samog Borovinjskog jezera.
Belo jezero iz blizine
Pri silasku s Belog jezera, još jedan cvijetni pogled na Veliku Rudoku, Borislavec i Ezerski vrh
Slapovi Belojezerske rijeke koja utječe u Borovinjsko jezero
Dolazak na Borovinjsko jezero
Borovinjsko jezero,
je najveće ledenjačko jezero Šar-planine, a ujedno i Republike Sjeverne Makedonije. Nalazi se između Bristavca i Male smreke na (1960 m) nadmorske visine. Dužina jezera je 452 m, širina 225 m, a dubina oko 2,2 m. Duljina obale mu je 1200 m. Najlakši i najkraći put do jezera je od Novog sela kroz dolinu Bogovinjske rijeke.
Od Bogovinjskog jezera do Novog Sela preostaje nam dugi put od 8,5 km. Ovu dionicu puta možemo je podjeliti u dva dijela. Prvi dio odnosi se na dobro uređenu planinarsku stazu u dužini 5,5 km, koja prati dolinu Bogovinjske rijeke. Staza postupno gubi a visin i ugodna je za pješačenje.
Drugi dio staze u dužini 3 km, odnosi se na pješačenje po makadamskoj cesti do Novog sela, s manjom prikratom koja vodi kroz selo. Od Borovinjskog jezera do parkirališta u Novom selu trebalo nam je 2 h i 45 minuta.
Pri silasku, uz stazu često se zaustavljamo radi branja borovnica
S ovog dijela staze u pozadini vidi se kula na Titovom vrhu
Kada se završi prva dionica puta, nasavlja se po makadamskoj cesti do Novog sela
Dokazak u Novo selo
Staza vodi kroz selo do parkirališta pored groblja, gdje i završava ova naša lijepa i nezaboravna avantura planinarenja na Šar planina
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, natopo karti, vertikalni profil staze, 3D profik te LINK- album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim blogom.
Gpx tragovi na Google Earthu
gpx tragovi planinarske staze i gpx trag kolnog pristupa prikazani na topo karti
3D – profil staze