Četvrtak, 24. rujan 2021.
Tko se jednom nađe u zagrljaju planinskih vrhova Prokletija, taj se ponovo vraća njima. Takav je slučaj i sa mnom. Nakom prvog posjeta, nije proteklo ni 20 dana, ponovo sam na Prokletijama, ovog puta u nešto izmijenjenom sastavu: Renata, Jure i ja. U ovom osam dnevnom izletu i planinarenju popeli smo 9 slijedećih vrhova: Popadija (2.030 m), Karaula (1.915 m), Hridsko jezero (1.970 m), Hridski Krš (2.358 m), Bogićevica Krš (2.374 m), Maja E Harapit (2.218 m), Đeravica – (Djeverica) (2.656 m), Očnjak (2.185 m), Maja E Rops (2.501 m) te vrh Tromeđa (2.366 m).
Hridski Krš i Krš Bogićevica viđeni sa prijevoja Bogićevica (alm. Qafa Bogićes) prilikom uspona na Maja Rops
PRISTUP VOZILOM (od Gusinja do katuna Bajrović)
Za ovaj osam dnevni izlet i planinarenje na području Prokletija, kao bazu boravka odabrali smo Hotel Rosi u Gusinju. Ovaj obiteljski hotel u svom sastavu nudi i smještaj u prekrasnoj dolini Grebaje u objektu EKO KATUN ROSI Old Tower. Ovaj Katun nudi smještaj u 10-ak lijepo uređenih i udobnih bungalova, slobodan WiFi, restoran, zajednički salon, terasu, vrt i uslugu prijevoza iz/do zračne luke. Povoljne cijene smještaja, izvanredna hrana, a iznad svega uslužno i ljubazno osoblje koje svakom gostu želi ugoditi da se osjeća kao u vlastitom domu.
Svakom putniku, dobronamjerniku, turistu ili planinaru koji se nađe na ovom području, preporučujem ovaj hotel ili Eko Katun Rosi - neće biti razočaran. U trenutku našeg boravka cijena polu pansiona iznosila je 22 €. Zaslužuju najveću ocjenu koja se može dati za ovakvu kategoriju smještaja – 10. Od hotela Rosi treba voziti do mjesta Plav, proći centar mjesta i na kraju te ulice skrenuti lijevo. Na ovom križanju je istaknut smjerokaz za Hridsko jezero. Nakon skretanja vožnju treba nastaviti do PD „Babino polje“ nakon kojeg treba skrenuti na prvu makadamsku cestu desno prema putokazu - „Hridsko jezero“ i nastaviti vožnju 3,2 km do katuna Bajrović, koji je i početna točka ovog planinarskog izleta. Na proplanku, na kojem se nalazi spomenuti katun, nalaze se smjerokazi i svi putovi koji vode preko ovog mjesta a dio su obilaznice „Vrhovi Balkana“- (Peaks of the Balkans)
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Ishodište pohoda je Katun Bajrović (1.715 m), Hridsko jezero (1.968 m), Hridski Krš (2.358 m), Krš Bogićevica ili Veliki Krš (2.374 m). Povratak istim putom uspona do Katuna Bajrović (1.715 m). Ukupna dužina puta 12,3 km. Ukupno vrijeme gpx traga 7 h i 12 minuta. Minimalna visina 1678 m, maksimalna 2375 m). Visinska razlika pri usponu i silasku 1242 m. Visina polazišta 1678 m. Visina odredišta 2374 m. Prosječan nagib 23%.
Opis puta
Stazu za uspon na Hridski Krš i Krš Bogićevica (Veliki Krš) može se podijeliti u dvije dionice: prva dionica - uspon od Katuna Bajrović do Hridskog jezera i druga dionica: uspon od Hridskog jezera na Hridski Krš i Krš Bogićevica.
Planinarska staza započinje sa livade na kojoj se nalazi Bajrovića katun. Početak staze je obilježen metalnim stupom sa informativnim tabelama. Markirana staza najprije prelazi preko livade nekih tristotinjak metara, zatim ulazi na makadamsku cestu koja vodi kroz visoku borovu šumu. Nakon nekog vremena napuštamo makadamsku cestu i ulazimo na šumsku pješačku stazu, po kojoj nastavljamo dalje blagim nagibom sve do Hridskog jezera koje se nalazi na 1.968 m nadmorske visine. Dužina ove dionice puta je 3,2 km, na kojoj se pri usponu savladava 250 m visinska razlika. Potrebno vrijeme 1 h i 15 minuta.
Polazna točka uspona - livada na kojoj se nalazi Katun Bajrovića
Pripreme za uspon - Katun Bajrovića
Na stazi kroz visoku borovu šumu u smjeru Hridskog jezera
Na stazi u smjeru jezera – kroz borovnice
Hridsko jezero (1.968 m)
Hridsko jezero nalazi se na sjeveru Crne Gore, na sjeverozapadnoj strani masiva Prokletija.
Jezero se nalazi na 1.968 m nadmorske visine i najviše je jezero u Crnoj Gori, okruženo borovom šumom podno vrha Hridski Krš (2.358 m), po kojemu je i dobilo ime.Zbog svoje prirodne vrijednosti i iznimne ljepote Hridsko jezero je proglašeno rezervatom Nacionalnog parka Prokletije. Jezero je dugačko oko 300 m, a široko oko 160 m. Prosječna dubina 1,9 m, a najviša 5 m. Ovo jezero je ledenjačkog prijekla, pojedini ga zovu i biserom Prokletija.
Na istočnoj obali pored samog jezera na kamenoj groti pričvršćena je limena kutija na kojoj je ispisan naziv i nadmorska visina jezera, neposredno prije nalazi se metalni stup sa smjerokazima, koji su otpali i nalaze se na zemlji u podnožju stupa. Od ove točke mi nastavljamo markiranom planinarskom stazom koja nakratko vodi po kamenjaru kroz visoku borovu šumu, zatim izlazimo na lijepu livadu zvanu „Tepsijica“, na kojoj se tradicionalno svake godine 12. srpnja i 02. kolovoza okupljaju građani ovog kraja. Na kraju spomenute livade staza započinje oštriji uspon po višestrukim serpentinama do izlaska na prijevoj, koji se nalazi između vrhova: lijevo Hridskog Krša i desno Maljina vrha (2.194 m) sa kojeg je najljepši pogled na Hridsko jezero.
Izlaskom na prijevoj, otvaraju se pogledi na Hridsko jezero, na poljanu Tepsijica te prema granici sa Albanijom i Kosovom i šire. U neposrednoj blizini u dolini ispod prijevoja polusrušena zgrada bivše karaule i planinarski dom.
Livada – Tepsijica, u pozadini se vide stijene Hridskog Krša
Na kraju livade, od kuda staza nastavlja oštrijim usponom do izlaska na prijevoj
Sa prijevoja - između Bogićevice i Tromeđe vidljiva je makadamska cesta koja kruži oko ova dva vrha Bogićevice, kao i polusrušena zgrada bivše karaule i planinarski dom.
Sa ovog prijevoja, skrećemo lijevo i nastavljamo uspon po travnatom grebenu,ra dobro ugaženom planinarskom putu kojim ubrzo dolazimo do vrha Hridski Krš. Na ovom izduženom grebenu su dva vrha: desno je viši Hridski vrh, a lijevo je niži vrh sa kojeg se pruža izvanredan pogled na Hridsko jezero. Vrh je prostran i kamenit i nije ničim označen. Sa ovog vrha, kao i sa cijelog grebena pružaju se prekrasni vidici na sve strane.
Sa ovog prijevoja, do vrha vodi dobro vidljiva i ugažena grebenska staza
Pri usponu na grebenskom dijelu staze
Izlazak na greben Hridskog Krša
Hridski Krš (2.358 m)
Sa ovog vrha pruža se fenomenalan vidik na vrh - Đeravica i Tromeđa
Krš Bogićevica ili Veliki Krš (2.374 m), naš slijedeći cilj
Zajednička fotografija na vrhu – Hridski Krš
Nakon duže pauze za odmor i marendu, nastavljamo put u smjeru Bogićevica Krš. Od vrha nastavljamo spust po travnatom grebenu do prijevoja između ova dva vrha. Treba naglasiti, da uspon na vrh – Krš Bogićevica nije bezazlen i da nije markiran. Pri penjanju prema vrhu ima nekoliko ispostavljenih dijelova na kojima treba biti vrlo oprezan i sa dovoljno planinarskog iskustva i penjačkih vještina. Na samom početku penjanje započinje preko velikih kamenih gromada, pronalazeći najlakši prolaz. Nakon toga, dolazi zahtjevniji dio – prečenje pedesetak metara strme travnate padine. Na tom dijelu staza je širine svega jedne gojzerice i kosim nagibom prema strmini i predstavlja veliku opasnost od proklizavanja, što bi dovelo do teških posljedica.
Kada se prođe ovaj zahtjevniji dio puta, staza izlazi na manji prijevoj podno vrha, od kuda se put nastavlja blagim nagibom po travnatom grebenu, sa kojeg se ponovo ulazi u zahtjevniji teren po kojem se nastavlja prečenje u kombinaciji manje izložene travnate padine i podno izloženih stijena. Nakon ove dionice puta, nastavlja se oštar uspon manjom travnatom padinom na kojoj nema sigurnog oslonca za noge, a rukama se mora pridržavati za busenje trave, a između njih stopinke su visoke preko 40 cm, što dodatno otežava uspon kojim se dovodi u opasnost od proklizavanja. Pri ovom usponu trava je bila mokra od rose, što je otežavalo i usporavalo napredovanje. Po prolasku ove dionice izlazi se na drugu kamenito travnatu padinu koja je manje strma i opasna, a potom se izlazi na širi procjep između visokih stijena, od kuda se pruža lijepi pogled na greben i vrh Hridski Krš. Od ove točke nastavlja se penjanje po krupnom i čvrstom kamenjaru i bez većih poteškoća stiže na vrh.
Na ovoj fotografiji vidljiva je staza i smjer kretanja kuda je tekao uspon
Penjanje započinje preko kamenih grota (nemarkirano)
Po travnatom grebenu prema vrhu
Kombinacija kamenjara i strme travnate padine
Preko grota do izlaska na manju kamenitu zaravan
Manja kamenita zaravan – vrata od kuda započinje zavšni uspon na vrh. Sa ove točke otvara se lijepi pogled na greban uspona i na vrh Hridski Krš
Vrh Krša Bogićevice (Veliki krš) s nadmorskom visinom (2.374 m) je takođe kamenit i prostran. Vrh je označen slabo vidljivom oznakom naziva vrha i visine te natpis PD Prokletije.
Sa vrha pruža se pogled na vrhove: Tromeđu, Đeravicu i Maja Rops
Na vrhu Krš Bogićevica
Nakon kraće pauze za odmor i okrijepu, vraćamo se istim putom uspona do početne točke – katuna Bajrović. Moguć je kružnom stazom koja se spaja sa stazom do jezera iz Babinog polja, ali preporuka je da to ne raditi, pošto je u gornjem dijelu staza iz pravca Babinog polja do jezera zarasla, a teren do jezera kamenit, težak i gotovo neprohodan.
Pri silasku sa vrha – dolazak na manje zahtjevan teen
U nastavku slijedi gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze te link na album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D - profil staze
Video uspona pogledajte: OVDJE