Putopisi

Subota, 03. rujna 2022.
Meteora - je naziv za skupine stijena u obliku tornjeva – (što u prijevodu približno znači – „obustavljen u zraku ili lebdi u zraku“), a to je vidljivo i u samom izgledu manastira smještenih na vrhu litice. Područje obuhvaća oko 170 vrhova različitih oblika i visina.
Suština Meteora, mogla bi se sažeti u jednoj rečenici - to je spoj nesvakidašnje, iznimne prirodne ljepote, tradicije, kulturno povijesnih vrijednosti, religije te fascinantne arhitekture – izgradnje samostana na vrhovima okomitih stijena. Kompleks manastira nalazi se iznad grada Kalambaka na sjeverozapadnom rubu Tesalske ravnice, u blizini rijeke Penej na istočnim padinama planinskog masiva Pind u centralnoj Grčkoj. 

Meteora je bila skupina od čak 24 manastira, danas je preostalo samo šest (pet muških i jedan ženski). To su manastiri; Veliki Meteoron (Megalou Meteorou ili Metamorphosis), Varlam (Agios Varlaam), Sveti Stjepan (Agios Stephanos), Sveto Trojstvo (Agia Triada), Sveti Nikola Anapausas (Agios Nikolaos Anapavsas) i Rousanou (Agios ...

Petak, 02. rujna 2022.
Planinarski dom "Giosos Apostolidis"
Nalazi se na sedlu između vrhova Profitis Ilias i Toumba, na visoravni Muza. Izgradila ga je u ljeto 1961. godine Udruga grčkih penjača (S.E.O.) na nadmorskoj visini od (2697 m) i jedini je dom u Grčkoj na takvoj nadmorskoj visini, a 1962. dograđen je drugi kat, čime se kapacitet doma povećao na 80 ležaja. Nosi ime jednog od pionira grčkog penjanja Giososa Apostolidisa koji je poginuo na Uskrs 1964. pri padu u Mitikasovom kuloaru.

Određivanje točne nadmorske visine doma Giosos Apostolidis (2697,1 m.) kao i vrhova Mytikasa (2918,8 m), Stefani (2912,3 m) i Skolia (2914 m), napravili su u rujnu 1996. profesori Sveučilišta Aristotel u Solunu, A. Badela, K. Katsabalos i P. Savvaidis, u suradnji sa S.E.O. iz Soluna uz pomoć moderne tehnologije (primjena satelitskog GPS mjernog sustava). Ostali vrhovi nisu obuhvaćeni satelitskim mjerenjima, a ...

Četvrtak, 01. rujna 2022.
Planinarski dom Giosos Apostolidis na platou Muza, bio je naša dvodnevna baza za uspon na 6 vrhova Olimpa. Prethodni dan (31.08.2022.), popeli smo se na vrhove: Profitis Ilias, Mala Toumba i Toumba. Danas (01.09.2022.) nam preostaju još tri vrha: Mitikas, Skala i Skolio. Po vremenskoj prognozi prvi dio dana je obećavajući – sunčan i bez vjetra, u poslijepodnevnim satima povremeni oblaci i magla. Plan izleta i planinarenja osmišljen je na slijedeći način:
Kružna ruta_Dom Giosos Apostolidis - MITIKAS - SKALA - SKOLIO - dom Giosos Apostolidis.
Ova tri najviša vrha međusobno povezana uzdižu se gotovo okomito, tvoreći između sebe veliko grotlo u obliku lijevka. Pojedine vrhove predstavljani su kao Bogovi, tako je vrh Mitikas predstavljao Panteon, gdje su se sastajali bogovi i donosile važne odluke. Planinu Stefani predstavljao je Zeus, vladar neba, s koje je bacao munje i slao oblake. Planina je bila dostupna samo vođi ...

Plato Muza - vrhovi Profitis Ilias, Mala Toumba i Toumba
Srijeda, 31. kolovoza 2022.
Drugi dan našeg boravka na planini Olimp, predviđen je za uspon na Plato Muza slijedećom rutom:
Rifuge Spilios Agapitos-Rifuge Giosos Apostolidis-Profitis Ilias-Mala Toumba-Toumba-Giosos Apostolidis.

Prethodnu večer je dogovoren hodogram kretanja. Ustajemo u 6 h, doručak i polazak na Plato Muza (2650 m) u 7 h i 30 minua. Dan je lijep i sunčan s pokojim oblakom. Prije nego smo započeli uspon, vodič Paris Fotinos je dao nekoliko uputa i smjernica koje smo morali poštivati. Ova staza je također poznata kao Kofto (što znači oštro) jer skraćuje ukupno vrijeme uspona do visoravni Muza – Plato Muza i doma  Giosos Apostolidis. Dobro označenom stazom na uspon smo krenuli točno u 7 h i 33 minute. Nakon desetak minuta laganog hoda (vrijeme zagrijavanja) dolazimo do raskrižja planinarskih putova: lijevo odvaja se staza za Skalu, Skolio i Mitikas, mi skrećemo desno ...

GRČKA - OLIMP (Planina Bogova)
PD Lisina iz Matulja, svake godine organizira jedan glavni godišnji izlet, tako i ove godine za svoj glavni godišnji izlet, odabrali su planinu Olimp u Grčkoj. Njihovi organizatori i voditelji Paris Fotinos i Robi Koprivnjak zajednički su organizirali 8 dnevni izlet i planinarenje u Grčkoj u razdoblju od 28.08. do 04.09.2022. godine. Isplanirali ovaj izlet do u detalje ne ostavljajući mjesta improvizaciji niti u jednom momentu. Prije samog polaska zacrtan je glavni cilj – vrh Mitikas (2918 m), a uz njega još 5 vrhova Olimpa, pored toga i jedan cjelodnevni izlet i posjet Meteorima - srednjevjekovnim monaškim manastirima izgrađenim na stijenama, što je u konačnici cilj u potpunosti ostvaren.

Na izlet se prijavilo 25 planinara i planinarki. Pored Društva organizatora (sa najviše članova), na izletu je sudjelovalo još nekoliko planinara s područja Liburnije i 1 „padobranac“ iz Slovenije. Prijevoz je organiziran putem obrta za ...

Četvrtak, 14. srpnja 2022.
TREM - Suva planina  je planina u jugoistočnoj Srbiji, duga oko 35 km i široka 12 km, koja u geološkom i geografskom pogledu pripada Karpatsko-balkanskoj skupini planina na granici sa starijom srpsko-makedonskom masom. Proteže se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u visinskim zonama od 250 m do 1810 m i počinje istočno od Niške Banje, a završava jugozapadno od Babušnice u Lužničkoj kotlini kroz koju protiče rijeka Lužnica. Sjeverna strana Suhe planine je odsječena, dok su južne padine pitome i prekrivene travnatim sagom. Izvor: Suva planina — Википедија (wikipedia.org)
Trem s nadmorskom visinom (1810 m), je najviši vrh Suve planine, zatim slijede vrhovi: Đorđina čuka ili Kostadinica (1735 m), Golemo stražište (1713 m), Litica (1683 m), Sokolov kamen (1523 m) te drugi niži vrhovi.
 

Srijeda, 13. srpnja 2022.
MIDŽOR - Stara planina, proteže se od Vrške Čuke na zapadu do Crnog mora na istoku u dužini 530 km. Najvećim dijelom se nalazi u Bugarskoj, a znatno manje u jugoistočnoj Srbiji. Najviša točka Stare planine je vrh Botev (2376 m) koji se nalazi u Bugarskoj.
Midžor s nadmorskom visinom (2169 m) je najviši vrh u Srbiji, a ujedno i najviši vrh Stare planine. Nalazi se na granici Srbije i Bugarske. Među vrhovima Stare planine pored Midžora, po visini i atraktivnosti, najpoznatiji i najposjećeniji su Dupljak (2.033 m), Tri čuke (1.937 m), Srebrna glava (1.933 m), Babin zub (1.758 m), Orlov kamen (1.737 m). Zapadne, istočne i južne padine su travnate i ne tako strme, dok je sjeverna strana vrlo strma i kamenita. Masiv Midžora poznat je po bogatim izvorima vode i planinskim potocima i rijekama. 

Utorak, 12. srpnja 2022.
GOLEM KORAB
Golem Korab (makedonski) ili Maja e Korabit (albanski) s nadmorskom visinom (2764 m) najviši je vrh plaine Korab. Smješten je na granici između dvije države - Sjeverne Makedonije i Albanije. Korab je ujedno i najviši vrh ovih država. Planina Korab je nastavak Šar planine i predstavlja najljepši reljef Sjeverne Makedonije, dio je Nacionalnog parka Mavrovo. Greben Koraba se pruža u smjeru sjever-jug u dužini 40 km s mnogobrojnim vrhovima iznad 2000 m. Sjeverne i sjeverozapadne su padine stjenovite i strmo se obrušavaju u dolinu, dok su južne i jugoistočne padine blaže i travnate. Svake godine početkom rujna, povodom Dana neovisnosti Republike Makedonije - planinarski klub Korab iz Skoplja organizira međunarodni uspon na vrh. 

Ponedjeljak, 11. srpnje 2022.
Velika Rudoka (Velika Rudoka na makedonskom, Maja e Njeriut na albanskom) mali je vrh u planini Šar Planine, na samoj granici Sjeverne Makedonije. Nije baš poznat vrh, ali nakon raspada Jugoslavije postao je najviši vrh Republike Kosovo. Nadmorska visina ovog vrha je 2.658 m, što bi bilo 2 metra više od Geravice. No, budući da je nadmorska visina ova dva vrha gotovo ista i vjerojatno nitko nije izvršio točna mjerenja, moglo bi proći još neko vrijeme prije nego što saznate koji je vrh zaista najviši na Kosovu.
Čini se da nitko nije mario za ovaj summit prije raspada Kosova. Razlog bi mogao biti taj što je bilo sporno ide li granica preko vrha. Sada se na vrhu nalazi granični kamen na kojem piše "RK" (Republika Kosovo) i „SMD“ (Sjeverna Makedonija). Izvor- uz male korekcije_https://www.summitpost.org/great-rudoka-2658m/892531

Ndjelja, 10. srpnja 2022.
Titov vrh - Šar planina s nadmorskom visinom (2747 m) najviši je vrh Šar planine, a nalazi se iznad Tetova u Sjevernoj Makedoniji, od kojeg 20 km vodi asfaltna cesta do poznatog skijališta Popova Šapka, polazne točke uspona na Titov vrh. Šar planina (drevni naziv Skardus) prostire se preko tri države: Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije.  Masiv Šare pruža se u smjeru sjever – jug u dužini 85 km, počevši od Kosova – od obronaka Ljubotena, pa sve do Mavrovskog jezera na jugu. S jugozapadne strane, nastavlja se masiv prema granici Albanije na Golem Korab i dalje kroz Albaniju.  Šar planina ima 17 vrhova viših od 2500 m i 30 vrhova iznad 2000 m.
Vjeruje se da je ime dobila zahvaljujući svojim šarenim krajolicima koji najviše dolaze do izražaja kada je prekriven snijegom. Strme litice i uzdignuta travnata područja ne dopuštaju snijegu da ravnomjerno pokrije planinu ...

Petak, 24. lipnja 2022.
Otok Vis razmjerno je malen i brdovit otok i jedan od najudaljenijih srednjedalmatinskih otoka. Dug je 18, a širok 9 km. Na zapadnoj strani otoka Visa iznad grada Komiže izdiže se polukružni stjenoviti greben s najvišim vrhom Hum s nadmorskom visinom (587 m). Nažalost, vrh nije dostupan jer se na njemu nalazi vojni objekt kojemu je pristup za civile zabranjen. U neposrednoj blizini istog brda je KT kapelica Sv. Duha (585 m).

Pristup vrhu Hum moguć je iz više pravaca: od Komiže, Visa i Podšpije - sela Žena Glava. Za ovaj planinarski izlet Inga i ja, za ishodišnu točku pohoda odabrali smo grad Komižu i slijedeću kružnu rutu:
Komiža – Mali Hum – Titove špilje – Hum - kapela Sv. Duha - Komiža.

 

Subota, 04. lipnja 2022.
Osnovni cilj ovog planinarskog izleta bio je, popeti se na Istočni Babin vrh (1744 m) od Bunovca koji se nalazi na nemarkiranom grebenu (1,5 km) neposredno prije Svetog brda. Naglašeno Istočni, budući da postoji  još jedan Babin vrh koji se nalazi u smjeru zapada od Vaganskog vrha, stoga je isti označen kao Zapadni Babin vrh (1738 m). Na putu po grebenu prema spomenutom vrhu, popeli smo se i na Sveto Brdo (1751 m). 

Na tom grebenu još su 3 izrazita bezimena vrha s nešto manjom nadmorskom visinom. Prva kota iznad Čičine Doli (1657 m), druga kota (1688 m), treća kota Istočni Babin kuk (1744 m), iza kojeg se na istom grebenu nalaze još dva bezimena izraženija vrha – kota (1720 m) i kota (1686 m)

Brdo knjiga - Festival knjiga i planina, održan u Samoboru od 12.05. - 15.05. 2022.  Inicijatori festivala su Milan Majerović-Stilinović, novinar i autor knjige kratkih priča - Što sam naučio na planini i Željko Žarak, osnivač izdavačke kuće Libricon. Više o inicijatorima festivala: https://brdoknjiga.com/festival/
Festival je jedinstven i sveobuhvatan, interaktivno objedinjuje i spaja ljubitelje prirode i planina, knjige, pisce, čitatelje, glazbenike i akciju. Program festivala nudi zanimljive i korisne sadržaje za sve ljubitelje knjiga i planina. Iako je ovo prva godina, festival ima regionalni a cilj mu je prerasti u međunarodni. Naime, na festivalu su sudjelovali gosti iz Slovenije, BiH, mnogobrojni domaći pisaci, kreativaci i ljudi od planine te glazbenici.

Imao sam čast i zadovoljstvo da pored ostalih uzvanika sudjelujem na otvaranju festivala Brdo knjiga kao gost okruglog stola „Planina kao inspiracija“  

Kakav bi to bio festival o planinama, a da nema  planinarenja i planinarskih izleta. Da ...

Ponedjeljak, 18. travanj 2022.
Gradiška Tura je vrh s nadmorskom visinom (793 m), koji se nalazi na zapadnoj strani platoa Nanos, iznad naselja Vipave – Gradišča pri Vipavi. Gradiška Tura, kao planina idealno je mjesto-baza kako ljeti, tako i zimi za rekreativno planinarenje, šetnje, penjanje, biciklizam, ferrate i druge razne sportske aktivnosti u rekreacijskom centru „Kamp Tura“. Tu se mogu zadovoljiti sve adrenalinske potrebe svakog pojedinca prema svojim mogućnostima, pa se tu mogu sresti sve grupe planinara, alpinista i rekreativaca.

Srijeda, 13. travanj 2022.
Viševnik s nadmorskom visinom (2.050 m) pripada skupini vrhova u istočnom dijelu Julijskih Alpi koji su smješteni između visoravni Pokljuke i doline Krme.
Viševnik, svakako, spada u kategoriju vrhova koji  svakog planinara može oduševiti svojom ljepotom i širinom vidika, kako u ljetnom, tako i u zimskom periodu. Popularan je kod planinara zbog lakog pristupa i ne pretjerano-zahtjevnog uspona. Uspon u zimskim uvjetima nikako se ne smije podcjeniti i olako uzeti, jer je za uspon potrebna puna zimska oprema.

Kilimanjaro je planina u sjeveroistočnom dijelu Tanzanije, smještena na trećem stupnju južne geografske širine (350 km) od ekvatora u blizini granice Kenije. Sastoji se od tri vulkanska vrha: Uhuru (5.895 m), Mawenzi (5.149 m) i Shira (3.962 m). Prva dva su u stanju mirovanja a treći je ugasli vulkan. Kilimanjaro je najviši vrh Tanzanije i Afrike, jedan od 7 najviših vrhova kontinenata.

Ime Uhuru na  svahili jeziku znači „za slobodu“ i mjesto je dobilo 1961. godine kada je Tanganyika, sada dio Tanzanije, dobila neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva. Kilimanjaro je najviši samostojeći vrh na svijetu sa visinskom razlikom (4.600 m) od podnožja do vrha Uhuru, što znači da nije dio stvarnog planinskog lanca.

Nacionalni park Kilimanjaro osnovan je 1971. godine iz šumskog rezervata koji su osnovali njemački kolonizatori 1910. godine, a upisan je 1987. godine na UNESCO-ov popis svjetske baštine u svrhu zaštite brojnih vrsta koje žive ...

Ponedjeljak, 03. siječanj 2022.
Trupejevo poldne  (austrijski: Techantinger Mittagskogel)
s nadmorskom visinom (1931 m) je vrh u zapadnim Karavankama na granici između Austrije i Slovenije. Nalazi se sjeverozapadno iznad Gozd Martuljka. Trupejevo poldne ime je dobilo po farmi Trupej, koja se nalazi u sjevernom dijelu ispod vrha na austrijskoj strani, a poldne bi trebalo značiti da je u 12 sati vrh na suncu.

Južne padine Trupejeva sa slovenske strane blago se spuštaju do šumskog predjela, dok  se sa austrijske-sjeverne strane strmo obrušavaju stjenovite litice.  Vrh je označen velikim drvenim križem na kojem je ispisan naziv vrha na slovenskom i austrijskom jeziku. Pored križa nalazi se kutija sa upisnom knjigom i zvoncem (želja). Ovaj vrh nudi jedan od najljepših panoramskih pogleda u grupi Karavanke. Posebno lijep pogled pruža se prema Austriji i Julijskim Alpama.

Subota, 18. prosinca 2021.
Novačka pećina sa nadmorskom visinom 630 m je poznati arheološki lokalitet i nalazište u Općini Lanišće na Ćićariji. Nalazi se sjeverozapadno od sela Dane ispod stare ceste koja povezuje sela Dane i Jelovice, u području zvano Novaština i jedna je od najvećih pećina na  području Ćićarije. Ime je dobila po napuštenom selu Novaki, koje se nalazilo između sela Dane i Jelovice. U povijesnim zapisima prvi put se pećina spominje na topografskim kartama u izdanju Austro-mađarskog vojnog geografskog instituta i na karti talijanskog militarskog geografskog instituta pod imenom “ Grotta D'inferno ” što u prijevodu znači  "paklena špilja", zbog svog pomalo zastrašujećeg izgleda.

Pećina se sastoji od 3 dijela - središnji nenatkrivini dio koji služi kao ulaz, s desne strane, gledano pri ulasku u pećinu - prema sjeveru  prostrana nadsvođena pećina duga je 50 m, dok je sa lijeve strane natkriveni jugoistočni dio pećine znatno dublji i veće površine i dužine 90 ...

Subota, 27. studeni 2021.
PD Opatija povodom 70 obljetnice društva  te 145. obljetnice organiziranog planinarstva u Istri, danas je u vizitor Centru na Poklonu za posjetitelje otvorena planinarska obilaznica „po vrhovima Učke i Ćićarije“. Predsjednica PD Opatija Ivana Eterović, obratila se prigodnim riječima planinarima i uzvanicima. Prigodne čestitke uputili su uzvanici. Čast službenog otvaranja pripala je idejnom začetniku nove obilaznice, voditelju Markacističke sekcije PD Opatija, Borisu Petriću.
Svečanost je zaključena obraćanjem Igora Eterovića iz PD Opatija koji je prisutne upoznao s programom planinarskih tura, prilagođene vremenskim uvjetima. Detalje o otvaranju obilaznice možete pročitati na portalu podučkun.net i na stranici PD Opatija, kao i na mnogim društvenim mrežama.
Mala četveročlana ekipa u sastavu: Dragica i Matija Perić, Gojko Petković i moja malenkost, zbog loših vremenskih uvjeta nismo imali namjeru priključiti se jednoj od organiziranih grupa koje su vodili službeni vodiči PD Opatija. Odlučili smo se provozati do Male Učke i ...

Petak, 24. rujan 2021.
Tko se jednom nađe u zagrljaju planinskih vrhova Prokletija, taj se ponovo vraća njima. Takav je slučaj i sa mnom. Nakom prvog posjeta, nije proteklo ni 20 dana, ponovo sam na Prokletijama, ovog puta u nešto izmijenjenom sastavu: Renata, Jure i ja. U ovom osam dnevnom izletu i planinarenju popeli smo 9 slijedećih vrhova: Popadija (2.030 m), Karaula (1.915 m), Hridsko jezero (1.970 m), Hridski Krš (2.358 m), Bogićevica Krš (2.374 m), Maja E Harapit (2.218 m), Đeravica – (Djeverica) (2.656 m), Očnjak (2.185 m), Maja E Rops (2.501 m) te vrh Tromeđa (2.366 m).