• Zimski uspon na Triglav od Kredarice

    Subota, 11. siječnja 2020.
    Triglav
    je toliko poznat i popularan u planinarskim  krugovima  da o njemu nije potrebno puno pisati. Vrh je opisan u literaturi, mnogim knjigama, web portalima, blogovima i raznim putopisima. Stoga, ću samo napomenuti da je to najviši planinski vrh u Sloveniji i Julijskim Alpama  - visok 2864 m. Greben Triglava se pruža u smjeru jugoistok - sjeverozapad u dužini 850 m. Ima dva vrh Mali Triglav i Triglav. Triglav je najposjećeniji vrh u Republici Sloveniji i jedan od posjećenijih vrhova u Europi. Stoga, uvijek možete očekivati gužve, pa čak i u zimskim najtežim uvjetima. Podno njegova vrha nalazi se s južne strane dom Planika i s istočne strane nalazi se najveći „ Triglavski dom na Kredarici“ – popularan kod planinara kao „dom Kredarica“.

     

  • Sviščaki – Snežnik – Sviščaki

    Nedjelja, 05. siječnja 2020.
    Snežnik ili Veliki Snežni
    k  s nadmorskom visinom 1796 metara je najviši vrh Notranjske. Izdiže se iznad prostranih šuma na južnom rubu Slovenije, to je ujedno i najviši izvanalpski vrh. S nadmorskom visinom gotovo 1800 m predstavlja granicu između Jadranskog mora i kontinenta, zato je cijelo područje kako i samo ime govori, bogato snijegom koji se zadržava sve do svibnja. U podnožju Snežnika, na Sviščakima, nalazi se planinarski dom i malo skijalište koje je ishodište našeg pohoda. Iako nije alpski vrh, može se uspoređivati s najvišim alpskim vrhovima kada su u pitanju panoramski vidici za lijepa i sunčana dana.

  • Kožuli-Gradina-Poklon-Gorica-Kožuli

    Nedjelja, 29. prosinca 2019.

    Mala ekipa od 2 člana Silvano i ja, odlučili smo lijep i sunčan nedjeljni dan provesti na Učki na sviježem zraku, popeti se na neke neistražene i nemarkirane vrhove kao što je Gradina, zatim prošetati se do planinarskog doma Poklon i pri silasku popeti se na Goricu, te  povratak kružno do ishodišne točke pohoda Kožuli. Gradina s nadmorskom visinom 693 m je kameniti vrh smješten u trokutu između Lužinskog brega i Gorice.

     

  • Klamaruša - Smjer Asparagus Direkt

    Srijeda, 11. prosinca 2019.
    Duže vrijeme Fedor Nalis i ja planiramo otići do Klamaruše i popeti smjer Asparagus Direkt. No vremenski uvjeti nisu nam naklonjeni, neprekidno kiša i kada bi se ukazao jedan lijep dan, jedan od nas bio bi spriječen drugim obavezama. Konačno, došao je i taj lijep i sunčan dan da ostvarimo dogovoreni plan - srijeda 11. prosinca 2019.

    Klamaruša je naziv za kamenitu barijeru s prosječnom nadmorskom visinom 550 m koja se izdiže iznad sela Baretići i Grižana. Na tim okomitim stijenama ima nekoliko dugih osiguranih alpinističkih smjerova različitih težina. Isto tako, na tom grebenu ima nekoliko pješačkih i planinarskih staza, a jedna od njih  za planinare poznata i popularna je  „Staza Kamenih stupi“.

     

  • Uspon na Pliš i Grmadu od sela Laze – kružna tura

    Srijeda, 18. listopada 2017.

    Vrh Pliš s nadmorskom visinom 933 m nalazi se na manjem širokom grebenu koji se proteže u smjeru Jugoistok – sjeverozapad u dužini 3 km -  od vrha Kukulj  pa sve do Malog Liščića. Greben se izdiže iznad naselja Laze i Lisca u blizine granice između Hrvatske i Slovenije. Na planinarskom putu koji prolazi ovim grebenom nalaze se 3 vrha - Kukulj (814 m), Pliš (933 m) i Grmada (940 m). Greben je uglavnom travnat - prošaran niskim raslinjem, a vrhovi su prekriveni kamenjarom, osobito Grmada.

     

     

     

     

     

  • Planinarski doma Prpa- Badanj-Basača-Kubus

    Nedjelja, 27. listopada 2019.

    Badanj i njegov greben je vrh u Baškim Oštarijama koje se  izdiže iznad Prpić polja, iako se ne ističe svojom visinom (1164 m), s njega se pružaju lijepi vidici na najzanimljivije vrhove srednjeg Velebita (Šatorinu, Basaču, Velinac, Prikinuto i Budakovo brdo, Dabarske kukove i dr.), te na otok Pag. U neposrednoj blizini prema južnom Velebitu lijepo se vidi Basača,  Konjevača Veliki i Mali Sadikovac….

  • Staza za Velinac od sela Budaci

    Nedjelja, 27. listopada 2019.
    Velinac 
    s nadmorskom visinom (965 m) u zaleđu Karlobaga je manji goli greben koji se proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini 50 m. S njegove južne i jugozapadne strane izdiže se strma kamena glavica iznad šumskog pojasa, dok su mu ostale strane blage i šumovite. Vrh je prepoznatljiv po svojemu neobičnom obliku i stijenama. Mnogo je ovakvih lijepih vrhova u zaleđu  Karlobaga i općenitu u velebitskom prigorju, koji se ne ističu svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i neometani višim vrhovima.
    Vrh je izdaleka prepoznatljiv po svojemu neobičnom stjenovitom i vršnom obliku s morske strane.

  • Ferrata Hochstuhl – Stol

    Subota, 21. rujna 2019.
    Planinski lanac Karavanke se proteže u dužini 120 km u smjeru zapad – istok. Počinju od tromeđa Austria-Slovenija-Italija, točnije od Koruškog sedla Thorl-Maglern (Vrata Megvarje) na zapadu i završava istočno na padinama kod grada – Slovenj Gradec. Planinski lanac Karavanke, zajedno s Kamničko-Savinjskim Alpama čine prirodnu granicu između Koruške i Gorenjske. Isto tako, Karavanke su granični dio Slovenije i Austrije s najvišim vrhom – Stolom/Hochstuhl (2236 m), koji dominira i privlači poglede sa svih strana.

    Od Stola prema istoku ističe se vrh Vrtača (2180 m) čiji razdrt i strm greben plijeni svojom divljom ljepotom. Taj vrh je nezaobilazan cilj svakog planinara - zaljubljenika u planine koji pohode Karavanke. Prema zapadu od Stola ističu se vrhovi: Golica/Kahlkogel (1835 m.), Hruški vrh- Klek (1776 m.), Dovška Baba/Frauenkogel (1891 m.), te ljepotica Karavanki Kepa/Mittagskogel (2143 m.) i niz manjih  vrhova do tromeđe. U blizini ovog vrha ...

  • Ferata Jerman - Gozd Martuljek

    Nedjelja, 22. rujna 2019.
    Ferata Jerman nalazi se u divljem klancu potoka Jerman u Gozd Martuljku. To je jedna od ljepših kraćih, ali vrlo teška i zahtjevna ferrata. Na ishodištu pohoda nema parkirališta, pa se parkiralište treba potražiti u naselju Gozd Martuljka. Na ishodišnoj točki pohoda se nalazi  informativna tabla sa osnovnim karakteristikama ferrate: – Dužina ferrate 180 m. Visinska razlika 220 m (na mojem gpx prikazana je visinska razlika 126 m), s težinom D i D/E (pretežno se težina odnosi s D poteškoćama). Vrijeme penjanja 1 h. Vrijeme silaska 30 minuta. Ferrata je zelo zahtevna.

    Jednako tako, ferrata je zanimljiva zbog okomitih stijena i dvostrukog prelaska kanjona s jedne na drugu stranu uz pomoć visećeg mostića izgrađenih od dvije čelične sajle. Jedna služi za noge, a druga za pridržavanje rukama i za kvačenje samoosiguravajućeg seta.

  • Großer Wiesbachhorn - Kaindlgart od jezera Mooserboden

    Großes Wiesbachhorn s nadmorskom visinom 3564 m (prema drugim izvorima 3.570 m) u pokrajini Salzburg je prekrasna, moćna planina, koja nesumnjivo zauzima drugu poziciju u Großglockner grupi i ako u neposrednoj blizini Großglocknera po visini ima viših vrhova, ali nijedna druga stvarno samostojeća planina ne dominira njezinim susjedstvom kao što to čini Grosses Wiesbachhorn. Wiesbachhorn ima sve atribute što visoka planina mora imati. 

    Stijene, na kojem je ispisana povijest alpinizma, jedan od najljepših snježnih grebena grupe Hohe Tauern. Često se u alpskoj literaturi naziva suparnikom Großglockneru. Padine s Istočne i jugoistočne strane spuštaju se u dolinu Fuscher 2418 m, što je najveća razlika u visini između  doline i vrha u Istočnim Alpama.

    Uspon na vrh Wiesbachhorn izvodi se po sjeverozapadnom grebenu planine zvanom „Kaindlgrat“. Prvi uspon izveden je na 9. rujna 1867. godine od poznatog alpinista iz Wienera Paul Grohmanna, u pratnji dva planinska vodiča iz Kapruna: Antona i Petera Hetza . Danas poznati ...

  • Breslauer Hütte - Vorderer Brochkogel - Breslauer Hütte

    Subota, 20. srpnja 2019.
    Vorderer Brochkogel s nadmorskom visinom (3565 m) je visoka planina na grebenu Weißkamma u pokrajini sjeverni Tirol i šesti je vrh po veličinu u Ötztal Alpama. Vorderer Brochkogel je oko pet kilometara zračne linije zapadno od Venta i oko dva kilometra zapadno od planinarskog doma Breslauer. Susjedni su mu vrhovi: na sjeveru, odvojeni Vernagtjochom (3400 m), Hinterer Brochkogel (3628 m) i na sjeveroistoku Wildspitze (3774 m). Južno od Vorderer Brochkogel pada u jugoistočni dio doline Rofental.

    Izvor: Wikipedia

  • Johannishütte – Defreggerhaus – Rainerhorn – Großvenediger - Hohes Aderl – Johannishütte

    Nedjelja, 21. srpnja
    Großvenediger,
    sa svojom nadmorskom visinom od 3666 m četvrti je najviši vrh u Austriji, a drugi u Hohe Tauernu, gdje ga nadvisuje samo Grossglockner. Nalazi se na središnjem dijelu Venediger  grupe (najviši dio Hohe Tauern). Vrh je ujedno i granica austrijskih pokrajina Salzburga i istočnog Tirola. Na tom masivu Venedige grupe nalazi se najveći i najstariji Nacionalni park Hohe Tauern, koji se proteže preko saveznih pokrajina Tirola, Koruške i Salzburga i predstavlja doista raznovrsno čudo prirode. Sliku njegovog alpskoga krajolika čini preko 300 vrhova iznad tri tisuće metara, veliki alpski travnjaci, potoci, ledenjaci i slapovi. 

    Uspon na Großvenediger, bilo kojim putem, zahtijeva iskustvo po ledu i snijegu, uporabu ledenjačke opreme, te dobru fizičku kondiciju jer predstavlja prilično veliki stupanj napora.
    Postoje četiri "normalne rute", odnosno četiri pristupa normalnim putom. Ostale rute spadaju u alpinizam. Sve rute se susreću na gornjem dijelu ledenjaka Schlaten-Kees na takozvanom "Bahnhofu".

    1) Sjeverna ruta počinje ...

  • Breslauer Hütte - Mitterkarjoch-Hinterer Brochkogel - Breslauer Hütte

    Petak, 19. srpnja 2019.
    Hinterer Brochkogel (ranije također nazvan Pröchkogel) s nadmorskom visinom 3628 m, treća je najveća planina na bijelom grebenu u Ötztal Alpama u austrijskoj pokrajini Sjeverni Tirol. I ako je vrh šesti vrh po visini u Austriji, on je planinarski zanemaren zbog višeg i lako dostupnijeg susjeda Wildspitze s visinom  od 3774 m.
    Hinterer Brochkogel ima oblik zaobljene piramide. Sjeverne, jugoistočne i jugozapadne strane su izražene  i strme padine, dok je južna strana blaža i preko nje vodi staza na vrh  „Via normale“, i ako nosi naziv via normale, ta staza ima na dva mjesta izražene poteškoće težine  po međunarodnoj ljestvici  (UIAA III+), gdje je potrebno dodatno osiguranje.

     

  • Partenza (Proviux)- Rifugio Federico Chabod_Gran Paradiso_ Rifugio -Vitorio Emanuele II- Pont Valsavarenche

    Nedjelja, 16. lipnja 2019.
    GRAN PARADISO (u prijevodu Veliki raj),

    s 4061 m nadmorske visine je najviša planina koja se u cijelosti nalazi na teritoriju Italije u području Graiskih Alpi (Graian Alps). Vrh se nalazi u istoimenom nacionalnom parku osnovan 1922. godine na granici Italije i Francuske udaljen 40-ak kilometara južnije od gradića Aosta na krajnjem sjeverozapadu Italije. Netaknuto područje parka pored Gran Paradisa obuhvaća veliku  skupinu visokih vrhova južno od Aoste.

    Posljednjih godina, glečeri Gran Paradisa, kao i svi alpski glečeri, izgubili su veliki dio leda. Danas, kako bi stigli do ledenjaka, potrebno je od ishodišne točke rifugio Vittorio Emanuele II 1 h hoda do velike morene, od kuda zapravo, započinje snježni jezik ledenjaka. Budući da se radi o jednom izdvojenom 4-tisućnjaku oko kojeg u blizini nema visokih vrhova, stoga, neometan višim vrhovima s Gran Paradisa pruža se jedinstveni pogled na sve četiri strane svijeta. Posebice dojmljiv pogled pada ...

  • Klein Matterhorn - Breithorn (4164m)

    Srijeda, 19. lipnja 2019.

    Breithorn - (njemački – široki rog) je planina – grebenski lanac u Peninskim Alpama s najvišim istoimenim vrhom- Breithorn s nadmorskom visinom 4164 m, smješten na granici Švicarske i Italije. Leži na glavnom lancu Alpa na pola puta između Matterhorna i Monte Rosa - nastavak masiva Monte Rosa. Ovaj se grebenski lanac pruža u smjeru istok – zapad u dužini od 3 km. Na tom grebenu Breithorn ima 5 vrhova - svi iznad 4000 m, od kojih je najviši Breithorn (4164 m) na kraju zapadnog grebena, Srednji vrh 4159 m, Istočni Breithorn 4106 m, Zapadni blizanac Breithorn 4139 m, te Roccia Nera 4075 m. 
    Južne padine Breithorna umjereno su strme s najvišim nagibom od 35- 40 stupnjeva, uglavnom pri vršnom dijelu prije samog izlaska na greben po kojem se dolazi na vrh,  dok se sjeverna strana strmo obrušava do 1700 m.

  • Monte Rosa - Trodnevni izlet i planinarenje (od 01. do 03. 07. 2019.)

    Monte Rosa je planinski masiv smješten u istočnom dijelu Peninskih Alpa, koji se proteže u dužini 30 km u području između Italije i Švicarske, uvelike čineći tu granicu između tih država. Planina je uglavnom prekrivena vječnim snijegom i ledom (glečerima), osim pojedinih stjenovitih vrhova.

    Monte Rosa sadrži 22 vrha iznad 4.000 metara. Najviši vrh na Monte Rosa je Dufourspitze (4634 m), to je ujedno i najviša planina u Švicarskoj, a drugi najviši vrh u Alpama. Od njega prema jugu nižu se slijedeći - od planinara često posjećeni vrhovi: Zumsteinspitze (4563 m), Signalkuppe - (tal. Punta Gnifetti) (4554 m), Parrotspitze (4432 m), Ludwigshohe (4341 m), Schwarzhorn – tal. Corno Nero (4321 m), Balmenhorn (4167 m)  i Vincentpiramide (4215 m).

    Porijeklo imena
    Masiv Monte Rosa najprije se zvao Rosa, no s vremenom u prošlosti to se ime potpuno povuklo pred dopunjenim nazivom „Monte Rosa“. Postoji nekoliko povijesnih teorija kako je i zašto taj lanac ...

  • Martin-Busch Hütte - Hintere Schwärze (Cima Nere)- Martin-Busch Hütte

    Petak, 14. lipnja 2019.
    Hintere Schwärze (talijanski Cima Nera) s nadmorskom visinom od 3628  metara  je četvrti najviši vrh u Ötztal Alpama. Nalazi se na glavnom grebenu u Schnalskammu – grebenu na jugu Ötztal Alpa točno na državnoj granici između austrijske pokrajine Tirol i talijanske provincije Južni Tirol. Hintere Schwärze nalazi se u trokutu vrhova koji ga okružuju: sjeverno Mutmalspitze (3522 m), istočno Roßbergjoch (3400 m) i jugozapadno Marzellspitze (3522 m).
    Vrh je okružen ledenjacima – na sjeveroistoku leži Schalfferner, na jugu Roßbergfernera, koji se smanjuje zbog globalnog zatopljenja, a na sjeverozapadu Marzellferner. Padine koje se spuštaju prema južnome tirolskom dijelu su dio Parka prirode Texelgruppe. Južno od Venta, Hintere Schwärze udaljen je svega 10 km zračne linije, sjeverno 8 km od Karthaus u Val Senales. Zbog svoje visine i geografske dominacije, pogled s vrha je teoretski ograničen samo zbog zakrivljenost Zemlje.  

  • BIH_Bogodol_Čabulja (vrh Velika Vlajina)

    Petak, 7. lipnja 2019.

    Planina Čabulja s nadmorskom visinom 1780 m zauzima središnji dio  u hercegovačkim planinama i predstavlja atraktivno i  iznimno kraško područje. Smještena je između rijeke Neretve i pritoka Drežanke s njene desne strane. Duboki kanjon rijeke Drežanke dijeli Čabulju od Čvrsnice. Sjeverne padine Čabulje strmo se spuštaju prema dnu kanjona Drežanke do 1500 m, dok su njezine jugozapadne i južne padine blago položene. Kanjon Drežnice zbog visokih i strmih padina poznat je kao "hercegovački Kolorado kanjon".

    U užem smislu greben Čabulje pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 4 km. Na tom užem grebenu pored najvišeg vrha Velika Vlajina (1780 m), ističu se još nekoliko vrhova iznad 1600 m – Pjeskulja, Mala Vlajina (1686 m ), Velika Kosa ili Ošljar (1682 m), Medvjed (1677 m), Čavkovica (1622 m) i još nekoliko nižih vrhova.

    Čabulja je uglavnom gola, krševita i bezvodna, sa malo obradive zemlje u uskim ...

  • Privijak-Sljeme-Grleš-Gornik-Nebesa-Primorski Klek-Jasenovica-Platak (Pl. dom Sušak)

    Petak, 17. svibnja 2019.

    Nakon više tjedne planinarske neaktivnosti, zbog dužeg kišnog razdoblja, čim se ukazao jedan sunčan dan, mala 2 člana ekipa (Jure i ja, Mirko) odlučili smo 17. svibnja 2019. dan provesti u prirodi i na svježem zraku u neposrednoj blizini Rijeke u Grobničkim Alpama i popeti se na 6 vrhova: Sljeme 1263 m, Grleš 1331 m, Gornik 1318 m, Nebesa 1131 m, Klek (Primorski), 1210 m i Jasenovica 1338 m.
    Područje Hahlići ili kako to planinari zovu „Grobničke Alpe“, čini skupina vrhova koji se nižu jedan pored drugoga, a svaki je drugačijeg  izgleda, što tom području daje posebnu slikovitost i ljepotu.. Osim planina tu se isprepliću livade, šume, kamenjari, kanjon Mudna dol, lokve, a centar te predivne oaze i odmor za svakog planinara je planinarski dom Hahlić.

  • Promina_kružna tura: Lišnjak – pl. dom Promina – izvor Bukovac – Čavnovka – silazak - pl. dom Promina - Siverić

    Promina je usamljena i izdvojena planina od glavnog lanca Dinarskog gorja na sjeveru Dalmacije i kao otok dominira nad Petrovim poljem i Miljevačkom zaravni, jedina je dalmatinska planina bogata rudama, mineralima i vodom.  Pruža se u smjeru sjever – jug u dužini 10 km. Nalazi se između Knina na sjeveru i Drniša na jugu. Planina dominira cijelim krajolikom okolnog područja. Na sjeverozapadu je omeđena  kanjonom rijeke Krke i Miljevačkom  zaravni, na jugu kanjonom Čikole i na istoku Petrovim poljem.

    Najviši vrh Promine  je Čavnovka na njenom središnjem dijelu s nadmorskom visinom 1148 m. Nedaleko od vrha prema jugoistoku je manji vrh – kota 1109 m, a prema sjeverozapadu Orlovac 1023 m. Ime Čavnovka je dobila po prastaroj Čavinoj kapelici koja je u davnoj prošlosti stajala na vrhu. Planina obiluje mnogobrojnim izvorima, fosilnim nalazištima, rudnim bogatstvom ugljena i gipsa. Do vrha vodi nekoliko planinarskih staza i makadamska šumska cesta. Pored planinarskih ...