• Planinarski dom Studenac-Devojački grob -TREM-Sokolov kamen-Mosor-pl-dom Studenac

    Četvrtak, 14. srpnja 2022.
    Suva planina
      je planina u jugoistočnoj Srbiji, duga oko 35 km i široka 12 km, koja u geološkom i geografskom pogledu pripada Karpatsko-balkanskoj skupini planina na granici sa starijom srpsko-makedonskom masom. Proteže se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u visinskim zonama od 250 m do 1810 m i počinje istočno od Niške Banje, a završava jugozapadno od Babušnice u Lužničkoj kotlini kroz koju protiče rijeka Lužnica. Sjeverna strana Suhe planine je odsječena, dok su južne padine pitome i prekrivene travnatim sagom. Izvor: Suva planina — Википедија (wikipedia.org)
    Trem s nadmorskom visinom (1810 m), je najviši vrh Suve planine, zatim slijede vrhovi: Đorđina čuka ili Kostadinica (1735 m), Golemo stražište (1713 m), Litica (1683 m), Sokolov kamen (1523 m) te drugi niži vrhovi.
     

  • Planinarski dom Babin Zub-MIDŽOR-DUPLJAK-planinarski dom Babin Zub

    Srijeda, 13. srpnja 2022.
    Stara planina, 
    proteže se od Vrške Čuke na zapadu do Crnog mora na istoku u dužini 530 km. Najvećim dijelom se nalazi u Bugarskoj, a znatno manje u jugoistočnoj Srbiji. Najviša točka Stare planine je vrh Botev (2376 m) koji se nalazi u Bugarskoj.
    Midžor s nadmorskom visinom (2169 m) je najviši vrh u Srbiji, a ujedno i najviši vrh Stare planine. Nalazi se na granici Srbije i Bugarske. Među vrhovima Stare planine pored Midžora, po visini i atraktivnosti, najpoznatiji i najposjećeniji su Dupljak (2.033 m), Tri čuke (1.937 m), Srebrna glava (1.933 m), Babin zub (1.758 m), Orlov kamen (1.737 m). Zapadne, istočne i južne padine su travnate i ne tako strme, dok je sjeverna strana vrlo strma i kamenita. Masiv Midžora poznat je po bogatim izvorima vode i planinskim potocima i rijekama. 

  • Vojna karaula Strezimir-GOLEM KORAB-Vojna karaula-Strezimir

    GOLEM KORAB - Utorak, 12. srpnja 2022.
    Golem Korab (makedonski) ili Maja e Korabit (albanski) s nadmorskom visinom (2764 m) najviši je vrh plaine Korab. Smješten je na granici između dvije države - Sjeverne Makedonije i Albanije. Korab je ujedno i najviši vrh ovih država. Planina Korab je nastavak Šar planine i predstavlja najljepši reljef Sjeverne Makedonije, dio je Nacionalnog parka Mavrovo. Greben Koraba se pruža u smjeru sjever-jug u dužini 40 km s mnogobrojnim vrhovima iznad 2000 m. Sjeverne i sjeverozapadne su padine stjenovite i strmo se obrušavaju u dolinu, dok su južne i jugoistočne padine blaže i travnate. Svake godine početkom rujna, povodom Dana neovisnosti Republike Makedonije - planinarski klub Korab iz Skoplja organizira međunarodni uspon na vrh. 

  • Borislavec-Crno jezero-VELIKA RUDOKA-Belo jezero-Borovinjsko jezero-Novo selo

    Ponedjeljak, 11. srpnje 2022.
    Velika Rudoka
    (Velika Rudoka na makedonskom, Maja e Njeriut na albanskom) mali je vrh u planini Šar Planine, na samoj granici Sjeverne Makedonije. Nije baš poznat vrh, ali nakon raspada Jugoslavije postao je najviši vrh Republike Kosovo. Nadmorska visina ovog vrha je 2.658 m, što bi bilo 2 metra više od Geravice. No, budući da je nadmorska visina ova dva vrha gotovo ista i vjerojatno nitko nije izvršio točna mjerenja, moglo bi proći još neko vrijeme prije nego što saznate koji je vrh zaista najviši na Kosovu.
    Čini se da nitko nije mario za ovaj summit prije raspada Kosova. Razlog bi mogao biti taj što je bilo sporno ide li granica preko vrha. Sada se na vrhu nalazi granični kamen na kojem piše "RK" (Republika Kosovo) i „SMD“ (Sjeverna Makedonija). Izvor- uz male korekcije_https://www.summitpost.org/great-rudoka-2658m/892531

  • Popova Šapka-Ceripašina vrh-Sin vrh-Karabunar vrh-Bakardan vrh-TITOV VRH-Popova Šapka

    Šar planina - Titov vrh
    s nadmorskom visinom (2747 m)
    najviši je vrh Šar planine, a nalazi se iznad Tetova u Sjevernoj Makedoniji, od kojeg 20 km vodi asfaltna cesta do poznatog skijališta Popova Šapka, polazne točke uspona na Titov vrh. Šar planina (drevni naziv Skardus) prostire se preko tri države: Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije.  Masiv Šare pruža se u smjeru sjever – jug u dužini 85 km, počevši od Kosova – od obronaka Ljubotena, pa sve do Mavrovskog jezera na jugu. S jugozapadne strane, nastavlja se masiv prema granici Albanije na Golem Korab i dalje kroz Albaniju.  Šar planina ima 17 vrhova viših od 2500 m i 30 vrhova iznad 2000 m.
    Vjeruje se da je ime dobila zahvaljujući svojim šarenim krajolicima koji najviše dolaze do izražaja kada je prekriven snijegom. Strme litice i uzdignuta travnata područja ne dopuštaju snijegu da ravnomjerno pokrije planinu, pa njezine padine izdaleka ...

  • Hum je najviši vrh otoka Visa (587 m)

    Petak, 24. lipnja 2022.
    Otok Vis razmjerno je malen i brdovit otok i jedan od najudaljenijih srednjedalmatinskih otoka. Dug je 18, a širok 9 km. Na zapadnoj strani otoka Visa iznad grada Komiže izdiže se polukružni stjenoviti greben s najvišim vrhom Hum s nadmorskom visinom (587 m). Nažalost, vrh nije dostupan jer se na njemu nalazi vojni objekt kojemu je pristup za civile zabranjen. U neposrednoj blizini istog brda je KT kapelica Sv. Duha (585 m).

    Pristup vrhu Hum moguć je iz više pravaca: od Komiže, Visa i Podšpije - sela Žena Glava. Za ovaj planinarski izlet Inga i ja, za ishodišnu točku pohoda odabrali smo grad Komižu i slijedeću kružnu rutu:
    Komiža – Mali Hum – Titove špilje – Hum - kapela Sv. Duha - Komiža.

     

  • Istočni Babin vrh i Sv. Brdo od Bunovca

    Subota, 04. lipnja 2022.
    Osnovni cilj ovog planinarskog izleta bio je, popeti se na Istočni Babin vrh (1744 m) od Bunovca koji se nalazi na nemarkiranom grebenu (1,5 km) neposredno prije Svetog brda. Naglašeno Istočni, budući da postoji  još jedan Babin vrh koji se nalazi u smjeru zapada od Vaganskog vrha, stoga je isti označen kao Zapadni Babin vrh (1738 m). Na putu po grebenu prema spomenutom vrhu, popeli smo se i na Sveto Brdo (1751 m). 

    Na tom grebenu još su 3 izrazita bezimena vrha s nešto manjom nadmorskom visinom. Prva kota iznad Čičine Doli (1657 m), druga kota (1688 m), treća kota Istočni Babin kuk (1744 m), iza kojeg se na istom grebenu nalaze još dva bezimena izraženija vrha – kota (1720 m) i kota (1686 m)

  • Brdo knjiga - Festival knjiga i planina - Samobor

    Brdo knjiga - Festival knjiga i planina, održan u Samoboru od 12.05. - 15.05. 2022.  Inicijatori festivala su Milan Majerović-Stilinović, novinar i autor knjige kratkih priča - Što sam naučio na planini i Željko Žarak, osnivač izdavačke kuće Libricon. Više o inicijatorima festivala: https://brdoknjiga.com/festival/
    Festival je jedinstven i sveobuhvatan, interaktivno objedinjuje i spaja ljubitelje prirode i planina, knjige, pisce, čitatelje, glazbenike i akciju. Program festivala nudi zanimljive i korisne sadržaje za sve ljubitelje knjiga i planina. Iako je ovo prva godina, festival ima regionalni a cilj mu je prerasti u međunarodni. Naime, na festivalu su sudjelovali gosti iz Slovenije, BiH, mnogobrojni domaći pisaci, kreativaci i ljudi od planine te glazbenici.

    Imao sam čast i zadovoljstvo da pored ostalih uzvanika sudjelujem na otvaranju festivala Brdo knjiga kao gost okruglog stola „Planina kao inspiracija“  

    Kakav bi to bio festival o planinama, a da nema  planinarenja i planinarskih izleta. Da ...

  • Otmarjeva ferrata - Gradiška Tura

    Ponedjeljak, 18. travanj 2022.
    Gradiška Tura je vrh s nadmorskom visinom (793 m)
    , koji se nalazi na zapadnoj strani platoa Nanos, iznad naselja Vipave – Gradišča pri Vipavi. Gradiška Tura, kao planina idealno je mjesto-baza kako ljeti, tako i zimi za rekreativno planinarenje, šetnje, penjanje, biciklizam, ferrate i druge razne sportske aktivnosti u rekreacijskom centru „Kamp Tura“. Tu se mogu zadovoljiti sve adrenalinske potrebe svakog pojedinca prema svojim mogućnostima, pa se tu mogu sresti sve grupe planinara, alpinista i rekreativaca.

  • VIŠEVNIK (Uspon u zimskim uvjetima)

    Srijeda, 13. travanj 2022.
    Viševnik s nadmorskom visinom (2.050 m)
    pripada skupini vrhova u istočnom dijelu Julijskih Alpi koji su smješteni između visoravni Pokljuke i doline Krme.
    Viševnik, svakako, spada u kategoriju vrhova koji  svakog planinara može oduševiti svojom ljepotom i širinom vidika, kako u ljetnom, tako i u zimskom periodu. Popularan je kod planinara zbog lakog pristupa i ne pretjerano-zahtjevnog uspona. Uspon u zimskim uvjetima nikako se ne smije podcjeniti i olako uzeti, jer je za uspon potrebna puna zimska oprema.

  • Kilimanjaro vrh Uhuru - Marangu ruta

    Kilimanjaro je planina u sjeveroistočnom dijelu Tanzanije, smještena na trećem stupnju južne geografske širine (350 km) od ekvatora u blizini granice Kenije. Sastoji se od tri vulkanska vrha: Uhuru (5.895 m), Mawenzi (5.149 m) i Shira (3.962 m). Prva dva su u stanju mirovanja a treći je ugasli vulkan. Kilimanjaro je najviši vrh Tanzanije i Afrike, jedan od 7 najviših vrhova kontinenata.

    Ime Uhuru na  svahili jeziku znači „za slobodu“ i mjesto je dobilo 1961. godine kada je Tanganyika, sada dio Tanzanije, dobila neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva. Kilimanjaro je najviši samostojeći vrh na svijetu sa visinskom razlikom (4.600 m) od podnožja do vrha Uhuru, što znači da nije dio stvarnog planinskog lanca.

    Nacionalni park Kilimanjaro osnovan je 1971. godine iz šumskog rezervata koji su osnovali njemački kolonizatori 1910. godine, a upisan je 1987. godine na UNESCO-ov popis svjetske baštine u svrhu zaštite brojnih vrsta koje žive ...

  • Trupejevo poldne od Srednjeg vrha (čez železnico)

    Ponedjeljak, 03. siječanj 2022.
    Trupejevo poldne  (austrijski: Techantinger Mittagskogel)

    s nadmorskom visinom (1931 m) je vrh u zapadnim Karavankama na granici između Austrije i Slovenije. Nalazi se sjeverozapadno iznad Gozd Martuljka. Trupejevo poldne ime je dobilo po farmi Trupej, koja se nalazi u sjevernom dijelu ispod vrha na austrijskoj strani, a poldne bi trebalo značiti da je u 12 sati vrh na suncu.

    Južne padine Trupejeva sa slovenske strane blago se spuštaju do šumskog predjela, dok  se sa austrijske-sjeverne strane strmo obrušavaju stjenovite litice.  Vrh je označen velikim drvenim križem na kojem je ispisan naziv vrha na slovenskom i austrijskom jeziku. Pored križa nalazi se kutija sa upisnom knjigom i zvoncem (želja). Ovaj vrh nudi jedan od najljepših panoramskih pogleda u grupi Karavanke. Posebno lijep pogled pruža se prema Austriji i Julijskim Alpama.

  • Ćićarija - Novačka pećina od sela Dane

    Subota, 18. prosinca 2021.
    Novačka pećina
    sa nadmorskom visinom 630 m je poznati arheološki lokalitet i nalazište u Općini Lanišće na Ćićariji. Nalazi se sjeverozapadno od sela Dane ispod stare ceste koja povezuje sela Dane i Jelovice, u području zvano Novaština i jedna je od najvećih pećina na  području Ćićarije. Ime je dobila po napuštenom selu Novaki, koje se nalazilo između sela Dane i Jelovice. U povijesnim zapisima prvi put se pećina spominje na topografskim kartama u izdanju Austro-mađarskog vojnog geografskog instituta i na karti talijanskog militarskog geografskog instituta pod imenom “ Grotta D'inferno ” što u prijevodu znači  "paklena špilja", zbog svog pomalo zastrašujećeg izgleda.

    Pećina se sastoji od 3 dijela - središnji nenatkrivini dio koji služi kao ulaz, s desne strane, gledano pri ulasku u pećinu - prema sjeveru  prostrana nadsvođena pećina duga je 50 m, dok je sa lijeve strane natkriveni jugoistočni dio pećine znatno dublji i veće površine i dužine 90 ...

  • Mala Učka-vrhovi_Maj-Balin-Brgud-Mala Učka - Planinarska obilaznica „Po vrhovima Učke i Ćićarije“

    Subota, 27. studeni 2021.
    PD Opatija povodom 70 obljetnice društva  te 145. obljetnice organiziranog planinarstva u Istri, danas je u vizitor Centru na Poklonu za posjetitelje otvorena planinarska obilaznica „po vrhovima Učke i Ćićarije“. Predsjednica PD Opatija Ivana Eterović, obratila se prigodnim riječima planinarima i uzvanicima. Prigodne čestitke uputili su uzvanici. Čast službenog otvaranja pripala je idejnom začetniku nove obilaznice, voditelju Markacističke sekcije PD Opatija, Borisu Petriću.
    Svečanost je zaključena obraćanjem Igora Eterovića iz PD Opatija koji je prisutne upoznao s programom planinarskih tura, prilagođene vremenskim uvjetima. Detalje o otvaranju obilaznice možete pročitati na portalu podučkun.net i na stranici PD Opatija, kao i na mnogim društvenim mrežama.
    Mala četveročlana ekipa u sastavu: Dragica i Matija Perić, Gojko Petković i moja malenkost, zbog loših vremenskih uvjeta nismo imali namjeru priključiti se jednoj od organiziranih grupa koje su vodili službeni vodiči PD Opatija. Odlučili smo se provozati do Male Učke i ...

  • Hridsko jezero-Hridski Krš - Krš Bogićevica od Katuna Bajrovića

    Petak, 24. rujan 2021.
    Tko se jednom nađe u zagrljaju planinskih vrhova Prokletija, taj se ponovo vraća njima. Takav je slučaj i sa mnom. Nakom prvog posjeta, nije proteklo ni 20 dana, ponovo sam na Prokletijama, ovog puta u nešto izmijenjenom sastavu: Renata, Jure i ja. U ovom osam dnevnom izletu i planinarenju popeli smo 9 slijedećih vrhova: Popadija (2.030 m), Karaula (1.915 m), Hridsko jezero (1.970 m), Hridski Krš (2.358 m), Bogićevica Krš (2.374 m), Maja E Harapit (2.218 m), Đeravica – (Djeverica) (2.656 m), Očnjak (2.185 m), Maja E Rops (2.501 m) te vrh Tromeđa (2.366 m).

     

     

     

  • PROKLETIJE –Maja E Harapit od Ropojanskog jezera

    Četvrtak, 23. rujna 2021.
    Vrh - Maja E Harapit, poznat je i pod imenom Maja Arapit i Maja E Harapit ili kako ga planinari popularno zovu albanski Mattehorn s nadmorskom visinom 2218 m. To je dominantni stjenoviti vrh koji se nalazi u Albaniji okvirno 6 km udaljen od Ropojanskog jezera, odnosno granice između Crne Gore i Albanije. S južne strane iz doline Theth vertikalno se izdiže stijenovit zid visok 800 metara. Jednako tako, sa sjeverne strane gledano iz Crne Gore izgleda dominantno i nepenjiv - nemoguć za penjanje.

     

  • Popadija-Karaula od pl. doma Karanfil-dolina Grebaje

    Srijeda, 22. rujan 2021.

    Vrh Karaula s nadmorskom visinom (1915 m) nalazi se iznad doline Grebaja između vrha Popadije i vrha Vezirove Brade. Iako, ne spada u visoke vrhove Prokletija, s vrha Karaule pružaju se prekrasni vidici na vrhove Karanfila i njemu bližih vrhova, kao što su Popadija, Talijanka, Volušnica i Vezirova Brada, na dolinu Grebaje i niz drugih viših vrhova Prokletija.

  • Uspon na Kom Kučki od Štavne

    Ponedjeljak, 30.kolovoz 2021.
    KOMOVI

    Pored Durmitora i Prokletija, Komovi su treća skupina najimpresivnijih i najveličanstvenijih planinskih lanaca u Crnoj Gori, ali zasigurno i Dinarskih Alpa. Nalaze se na istoku Crne Gore. Planinski masiv Komovi dug je 40 a širok 30 kilometara, sa svih strana okružen je prostranim travnatim visoravnima  na prosječnoj nadmorskoj visini od 1700 do 1900 metara. Štavna i Ljuban na sjeveru, Rogam na zapadu, Carine na jugu i Varda na istoku.

    Po površini koju zauzimaju, Komovi su relativno mali planinski masiv, gledano po visini njihovih vrhova spadaju među najviše i najimpresivnije planine Crne Gore. Masiv Komova sačinjava nekoliko vrhova, od kojih su tri najpoznatija.  Kom Kučki (2487 m) najviši je vrh Komova, Kom Ljevorečki (2469 m) i Kom Vasojevićki (2461 m).

    Nekada davno u početku to je bio samo Kom, ali 1878. godine plemenskom podjelom pašnjaka Komovi su podijeljeni na Kučki, Ljevorečki i Vasojevićki Kom, baš tako ...

  • Prokletije - Maja Rosit od karaule Zastan

    Utorak, 31. kolovoz 2021.
    Maja Rosit ili Rasni vrh s nadmorskom visinom (2524 m) najviši je vrh planine Bjelić koji pripada crnogorskom dijelu Prokletija i treći najviši vrh u Crnoj Gori iza Dobre i Zla Kolate. Ostali dijelovi planinskog masiva Bjelić se ne penju zbog složenosti krša, suše i neistraženih područja. Ovaj vrh svojim centralnim položajem izborio se za jedan od najboljih panoramskih vidika na vrhove Prokletija, kao što su grupa vrhova Karanfila, Komova, Kolata i drugih vrhova. Posebno se ističe nevjerojatan pogled na golemi masiv grupe Majet e Zabores (Zabores e Krasnices) dug 13 km i na dolinu Valbone.

  • Prokletije - Volušnica-Talijanka-Popadija od PD Karanfili (dolina Grebaje)

    Subota, 28. kolovoz 2021.
    U ovom našem 11-dnevnom boravku na području Prokletija i višednevnim izletima pokušat ćemo upoznati i vidjeti barem manji djelić prekrasne prirode kojom Prokletije obiluju. Nakon težih i zahtjevnijih izleta, kao što su Karanfili-Sjeverni vrh, Šuplja vrata, Maja Jezerce, Zla Kolata i Ravna Kolata, za ovaj planinarski izlet odabrali smo nešto lakšu kružnu rutu koja vodi od planinarskog doma Karanfili preko prostranih travnatih livada i vrhova Volušnice, Talijanke i Popadije i nazad do pl. doma Karanfili. Sa sva tri vrha pružaju se fantastični panoramski pogledi na okolne vrhove Prokletija. Posebno dominiraju pogledi na vrhove Karanfila – Sjeverni, Srednji, Južni vrh i Očnjak. Isto tako, otvaraju se lijepi pogledi na Karaulu, Trojan, Vezirova brada. U daljini neizostavan pogled na Maja Jezerce i Maja Rosit te ostale vrhove, jednom riječi- raj za planinare koji vole beskrajne planinske pejsaže.