Subota, 01. travnja 2023.
Otok Pag je peti najveći otok u Jadranskom moru. Otok, koji zaslužuje epitet „4 naj“:
1. Najgoliji otok, zbog slabe pokrivenosti vegetacijom nekih dijelova, čiji se kameniti krajobraz s aromatičnim biljem često uspoređuje s Mjesečevom površinom.
2. Najrazvedeniji otok s najduljom obalnom crtom, (dugačkom 302,47 km).
3. Najljepše i najatraktivnije trail i planinarske staze.
4. Najpoznatiji po Paškoj čipki, Paškom siru, solani i jedinstvenim „kamenim dinama“.
Za ovaj planinarski izlet odabrali smo slijedeću rutu - „Druga strana Mjeseca“- zajednički je to naziv za tri staze u blizini grada Paga, staze poredane po težini od najteže do najlakše: Sveti Jure - Zaton – Mikula.
Za ove tri atraktivne staze treba zahvaliti Alanu Crljenku paškom planinaru i zaljubljeniku u prirodu i u svoj otok, koji je, po svom idejnom projektu izgradio ove staze u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Paga i direktoricom Vesnom Karavanić, koja je, prepoznavši vrijednost projekta, financirala trasiranje, izgradnju, markiranje i uređenje svih staza na području grada Paga.
Sve izgrađene staze ušle su u projekt "Pag Outdoor" koji je rezultat zajedničkog povezivanja otočnih turističkih zajednica TZG Pag, TZG Novalja, TZO Kolan, TZO Povljana i TZM Stara Novalja te potpore Ministarstva turizma RH.
Stoga je otok Pag prepoznat kao Outdoor destinacija. Ovdje ćete susresti sve one posjetitelje, ljubitelje prirode koji prema svojim potrebama i mogućnostima imaju priliku da zadovoljavaju svoje adrenalinske potrebe. Bilo da se radi o šetačima, trkačima, planinarima, kajakašima, biciklistima ili alpinistima-penjačima.
PRISTUP AUTOMOBILOM (do grada Paga)
Pristup vozilom moguć je iz dva smjera: prvi-od Zadra preko Paškog mosta i drugi pristup je s Jadranske magistrale do trajektnog pristaništa Prizma-Žigljen. Kada se izađe s trajekta na pristanište Žigljen, vožnju treba nastaviti prema putokazima lokalnom cestom (oznake 106) 33 km do grada Paga.
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Za ovaj planinarski izlet – staza „Druga strana Mjeseca“ ishodišna točka pohoda je grad Pag - Sv. Kvirin (pored gradskog groblja), gdje se nalazi veliko parkiralište (55 m), Veli brig-Repetitor Pag ( 262 m), Stara draga (200 m), Sv. Jure (205 m), Ledenik (235 m), Zatvorena špilja (50 m), Rt Gomilica- Veli Zaton (1 m), špilja Golubera (2 m). Početna točka za sve 3 staze pored Vele lokve Ledenik (50 m), Punta Mikule (Rt Sv. Nikole (1 m) te povratak na završnu točku za sve 3 staze (50 m). Ukupna dužina staze 15,7 km. Minimalna visina 1 m, maksimalna 265 m. Visinska razlika pri usponu 622 m, pri silasku 616 m. Visina polazišta 55 m. Visina odredišta 50 m. Prosječan nagib 13%.
Opis puta
Za prolazak na ove tri staze može se krenuti iz dva smjera: od Velike lokve na Ledeniku do Svetog Kvirina, ili u obrnutom smjeru, od Svetog Kvirina do Velike lokve na Ledeniku. Za ovaj pohod mi smo odabrali ishodišnu točku Sveti Kvirin. Markirana staza kreće od gradskog groblja pored kojeg se nalazi veliko parkiralište i tamo je najbolje ostaviti auto.
Na kraju parkirališta, prije ulaza na stazu istaknut je veliki pano na kojem su prikazane sve tri staze, uz kraći opis svake staze, potkrepljene s nekoliko fotografija. Treba naglasiti da su markacije „plavo-bijele boje“ i ne spadaju pod HPS, već su to turističke rekreativne-pješačke staze pod nadzorom TZ grada Paga.
Markirana staza kreće od gradskog groblja prema istoku makadamskom cestom, a nakon toga nastavlja betoniranom cestom i uz nekoliko širokih serpentina dovodi nas do vrha Veli brig na kojem se nalazi repetitor-Pag. Tu nas je dočekao i pridružio se ovom izletu autor i izvođač ovih staza - Alan Crljenko - izvrstan poznavatelj otoka Paga. Zahvaljujući tome i njegovom stručnom poznavanju kulturno povijesnih vrijednosti otoka, uspio nam je dočarati nesvakidašnju divlju ljepotu ovog dijela otoka.
Na stazi se nalaze mnoge znamenitosti vezane uz prošlost i povijest otoka i grada Paga, koje smo imali prilike vidjeti i doživjeti, kao što su - nalazišta fosila, promatračnice iz Drugog svjetskog rata, ostatak bizantskih utvrda i srednjovjekovne crkvice, ljetni stanovi, građevine iz antičkih vremena, bezbroj prekrasnih vidikovaca, rtova, špilja, uvala i plaža.
Zajednička fotografija na vrhu Veli brig s Alanom Crljenkom
S Veleg briga vraćamo se 300-tinjak metara do točke od kuda počinje staza „Sveti Jure“. Staza dalje vodi prema sjeverozapadu uz ogradu suhozida. Na tom dijelu staze nailazimo na prve fosilne ostatke.
Naime, otok Pag je nastao od kućica milijardi školjaka i kostura raznih morskih životinja i u većem dijelu je sastavljen od vapnenca, a to se najbolje vidi na području oko i na Ledeniku, golemom nalazištu fosila. (izvor: PagPress).
Od ulaska na stazu, nakon prijeđenih 0,5 km dolazimo do zanimljivog lokaliteta na predjelu zvanom Trnovac – Pastirski stani (stanova) obitelji Kranjcićevi. Tu je nekoliko zapuštenih kamenih kućica s torovima za ovce, koje još uvijek odolijevaju vremenu i svjedoče o nekadašnjem načinu života stanovnika Paga. Tu se živjelo u ljetnim mjesecima za vrijeme sezone janjenja ovaca, mužnje, šišanja i proizvodnje Paškog sira.
Dolazak do ljetnih stani (stanova) – ostatak zarušenih kamenih kućica, koje ukazuju na davni nekadašnji način života žitelja Paga
Prolazak između kamenih kućica i torova za ovce. Još jedna zanimljivost - tu se uspjelo održati nekoliko murvi (duda), koje su služile za hladovinu ovaca za vrijeme ljetnih vrućina.
Napuštamo ljetne stani i nastavljamo stazom u smjeru Sv. Jure i nakon prijeđenih 0,5 km stižemo do raskrižja putova: lijevo odvaja se staza za Sv. Jure, mi skrećemo desno za Staru dragu.
Sveti Jure viđen sa staze
Od raskrižja slijedimo blago polegnutu stazu, kojom ubrzo dolazimo do Vele drage. S ove točke dominira kuloar Vele drage koji se strmo spušta do mora i rt Prčinac. Jednako tako otvara se prekrasan pogled na masiv Velebita i na Velebitski kanal.
Tokom cijele rute neprekidno se izmjenjuju novi zadivljujući prizori i vidici. Uslijed snažnih vjetrova (bure), posolice, kiše i sunca – erozijom - nastali su kojekakvi raznovrsni krški oblici.
Slika ispred, iza i oko nas je veličanstvena, a pogledi nezaboravni, bilo gdje da se okrenemo vidimo neslućene kontraste: more, otoke, brodove, Velebit, nepregledni krš, kameni suhozidi, oštri nazubljeni kameni oblici, procjepi, usjeci, mnogobrojni vidici, uvale i pješčane plaže. Svakog posjetitelja ostavit će bez daha.
Od Stare drage, samo 100 m dalje u smjeru sjeverozapada nalazi se vidikovac, kojeg se ne smije zaobići.
S ovog vidikovca je najljepši pogled na masiv Velebita i Velebitski kanal, Paški kanal, Rt Gomilica uvala i plaža Veli Zaton
Rt Gomilica, uvala i plaža Veli Zaton, hrid Mali Maškalić
Zajednička fotografija na najljepšem vidikovcu ove staze-Sveti Jure
S ovog vidikovca najljepši je pogled na masiv Velebita i Velebitski kanal, Paški kanal, Rt Gomilica uvala i plaža Veli Zaton. Nakon duže pauze i uživanja u veličanstvenim krajobrazu i panoramskim vidicima, nastavljamo povratak istim putom do raskrižja, s kojeg slijedi kraći uspon na vrh Svetog Jure.
Od Stare drage prema vrhu Svetog Jure-carstvo krša. Kako Alan kaže „godina je rodna kamenom“
Dolazak pod vrh Svetog Jure
Vrh Sveti Jure nalazi se sjeverno od grada Paga. Vrh se izdiže iznad Čučinove drage i doseže maksimalnu nadmorsku visinu svega (205 m). Jugoistočne padine su strme, gotovo okomite, dok su sjeverozapadne padine blage. Na vrhu se nalaze ostaci crkve Sv. Jurja (Sv. Jure) – (u raznim tekstovima i u razgovoru s pažanima spominju se oba naziva), izgrađena u srednjem vijeku. Novim istraživanjem, potvrđeno je kako je crkva Sv. Jurja (Jure) bila dio velike utvrde koja je izgrađena za vrijeme Bizantskog carstva u 6. stoljeću. Crkva je povezana sa zidovima utvrde i zbog toga nema sumnje kako su utvrda i crkva građeni istodobno.
Zbog djelovanja vremena i zbog toga što domaće stanovništvo već od 17. stoljeća nije koristilo ni crkvu ni utvrdu taj vrijedni kompleks je propao i sačuvani su samo kontrafor, koji je nekada podupirao zapadni kut crkve - vidljivi tragovi žbuke na kamenu. Do 17. stoljeća vjernici su za blagdan sv. Jurja odlazili na liturgiju u crkvu na brdu, a odlazilo se i u nekim drugim prigodama. Premda nema službenih potvrda, postoji predaja po kojoj su u crkvu sv. Jurja vjernici sporadično odlazili do konca 19. stoljeća. (Izvor:PagPress)
Na vrhu se nalaze ostaci crkve Sv. Jure i utvrde koja je izgrađena za vrijeme Bizantskog carstva u 6. stoljeću- (opisano u prethodnom tekstu).
Od vrha Sv. Jure krećemo u smjeru sjevera do Ledenika. Staza nas vodi po krškoj goleti, nema raslinja, samo surovi, oštri, sivo-bijeli kamen između kojeg izniče tek pokoja biljčica i manji grm. Nakon 20-ak minuta stižemo do Ledenika s nadmorskom visinom (235 m) na kojem se nalazi osmatračnica iz 2. Svjetskog rata. Osmatračnica je služila u kompleksu fortifikacija koje su tada izgrađene za obranu Paga, za nadgledanje Velebitskog kanala i ulaza u Pašku uvalu kroz Paška vrata. Područje Ledenika jedinstven je krajolik, poznat kao najveće nalazište fosilnih ostataka na otoku.
Osmatračnica s pomoćnim objektom
Nedaleko od Ledenika nalazi se polu piramidalna građevina iz antičkih vremena, a za koju se smatra da je služila za signalizaciju.
Krajobraz - prema sjeverozapadu
U nastavku puta, dobro markirana planinarska staza vodi polukružno po izohipsi južne strane vrha Lisičja glava (192 m), na prosječnoj nadmorskoj visini (120 m) do raskrižja, gdje se desno odvaja staza za Zaton, lijevo nastavlja staza Sveti Jure do Lokve na Ledeniku.
Na stazi prema nadolazećem raskrižju putova
Dolaskom do raskrižja, na kojemu skrećemo desno i ulazimo na stazu „Zaton“
Staza „Zaton“ je iznimno zanimljiva i lagana staza, pogodna za obiteljske izlete. Dobro uhodanom stazom do rt-a Gomilice, uvale i plaže Veli Zaton dolazi se za 30-ak minuta laganog hoda. Na tom putu nalazi se prirodni fenomen „Zatvorena špilja“. Dolaskom do uvale Veli Zaton, popeli smo se na rt-Gomilica, sa kojeg se pružaju fenomenalni vidici: na otočić mali Maškalić u obliku krokodila, na zanimljive formacije stijena na kojima se gnijezde golubovi te na Paška vrata, Velebit, a posebno dominira sjeverna strma strana Ledenika.
Na stazi pri silasku u uvalu Veli Zaton
Zatvorena Špilja-prirodni fenomen
Na stazi pri silasku u uvalu Veli Zaton
Zanimljiv fenomen kojeg može stvoriti samo priroda
Mali Maškalić – u obliku krokodila
Rt Gomilica
Na vrhu Rta Gomilica
Pogled s vrha Rta Gomilica na Ledenik
Pogled s plaže na Ledenik od uvala Veli Zaton, po čemu je i staza dobila ime.
Nakon kraće pauze za odmor i marendu, odlazimo posjetiti Špilju Goluberu. Od uvale Veli Zaton nakratko vraćamo se stazom 200 m do odvojka gdje skrećemo lijevo u smjeru špilje Golubere. Od ovog skretanja nastavljamo u smjeru špilje Golubere u dužini 120 m do ulaska na markiranu stazu. Naime, ova kratka dionica od 120 m nije markirana, ali staza je dobro ugažena i vidljiva. Dalje nastavljamo silazak 400-tinjak metara do otvora Špilje Golubere.
U razgovoru s Alanom, doznajemo slijedeće:U špilju je moguće ući s morske strane, ali i sa kopna. U špilju se ulazi s morske strane kroz hodnik dugačak 15 m, širine 3 m. Veličina špilje je 30 m u promjeru. Špilja ima ulaz s kopna kroz otvor na svodu promjera 2 m. Špilja je najvećim dijelom ispunjena morem, ali ima i suhih dijelova (stijene i žal). U šplji se gnijezde golubovi te je po njima i dobila ime „Golubera“. U špilju se ulazi s opremom za ronjenje, a oni koji ulaze čine to na vlastitu odgovornost.
Na stazi pri dolasku do špilje Golubere
Ulaz u Špilju s kopnene strane
Od špilje Golubere, vraćamo se istim putom kojim smo došli do raskrižja planinarskih putova, gdje se staza Zaton i staza Sv. Jure spajaju. U nastavku obje pješačke staze zajedno vode istim putom do Vele lokve na Ledeniku, odnosno do početne ili završne točke za sve tri staze. Tu završava naša staza Sv. Jure i staza Zaton, a počinje i završava staza Mikula, koju nam preostaje odraditi.
Na lijepo vidljivoj i ugaženoj stazi Zaton u smjeru lokve na Ledeniku
Vela lokva na Ledeniku pravi je fenomen paškog krša i nikada ne presuši. U vrijeme velikih suša razina vode se smanji, ali ne nestane. Vela lokva je pojilište za ovce, ptice i druge životinje i stanište je žaba.
Staza Mikula - počinje i završava na lokvi na Ledeniku – to je početna točka za sve tri staze. U prvom dijelu staza nas vodi u smjeru sjeverozapada po makadamskoj cesti u dužinu 450 m te nas dovodi do smjerokaza, na kojemu završava kružna tura oko rt-a Sv. Nikole. Mi smo odlučili krenuti s desne strane. U toj točki napuštamo makadamski put i ulazimo na markiranu planinarsku stazu, koja se umjereno penje do vrha „Glavice“ (77 m). U nastavku puta staza započinje spust sve do Punte Mikula – Rta Sveti Nikola. Na toj dionici puta s desne strane staze vidljiv je nesvakidašnji fenomen „Kamene dine“
Kada se dođe do ovog smjerokaza, u ovoj točki započinje i završava kružna tura oko Rt-a Sveti Nikola. Mi smo odabrali desnu stranu puta.
Dolazak na vrh Glavice“ (77 m)
Jedinstveni fenomen Kamene dine
Kamene dine - Zumirano
Lanterna Mikula – Rt-Sveti Nikola
Stazom od lanterne Mikula za 10-ak minuta po oštrom i nazubljenom kamenjaru dolazimo do crkve Sveti Mikula/Nikola.
Crkvica je izgrađena u 14. stoljeću na čast i zahvalu svetom Mikuli/Nikoli, zaštitniku pomoraca. Ispred crkve nalazila se pristanišna luka, a što potvrđuju ostaci rive/mula vidljivi u moru – zapadno od crkve. Uvala je služila brodovima i njihovim posadama za zaštitu od bure koja ovdje doseže orkanske udare.
Stoga je Punta Mikule (Rt svetog Nikole), nazvana i Punta spasa od pomoraca koji su, dočepavši se ovog rta, ušli u siguran zaklon od orkanske bure. Pretpostavlja se da je crkvu Sv. Nikole podigla posada nekog broda koji se spasio od nevremena.
Od crkve, pješačka staza se nakratko umjereno uspinje, a nakon toga nastavlja blago polegnuto sve do točke gdje se završava kružna tura oko punte Svetog Mikule. U nastavku puta vraćamo se istom stazom uspona do Lokve na Ledeniku, gdje i završava ova naša avantura planinarenja na stazi Druga strana Mjeseca.
Od crkve, pješačka staza se nakratko uspinje
S desne strane staze – promatraju nas 2 ovna
Nakon što smo se kratko popeli iznad crkve, nastavljamo po polegnutom dijelu staze
Također, na području staze "Mikula" snimana je vrlo popularna serija "The Terror" koju je producirao znameniti Ridley Scott nadahnut stvarnom pričom o H.M.S. Erebus i H.M.S. Terror, istraživačkim brodovima koji su nestali u ledu Arktika prije gotovo dva stoljeća, u misiji otkrivanja legendarnog Sjeverozapadnog prolaza.
Ostaci ovih brodova otkriveni su tek 2014. godine. Dakle, taj dio Paga "glumio" je Sjeverni pol.
I na kraju - Prolazeći ove tri staze na neki način to je bilo putovanje kroz pašku prošlost, a svaka staza ima svoju jedinstvenu i zanimljivu priču, kao što je to u prethodnom tekstu ukratko opisano. Zahvaljujući našem domaćinu Alanu Crljenku koji je iscrpnim tumačenjem paške prošlosti pridonio pisanju ovog putopisa kroz zanimljivu prošlost otoka Paga.
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, 3D profil te album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3 D – profil staze