Golica – Kraljica narcisa (na njemačkom - Kahlkogel) sa svojom nadmorskom visinom 1835 m je dio glavnog grebena na zapadnom dijelu Karavanki. Nalazi se sjeverno iznad Jesenica, na granici između Slovenije i Austrije. Greben Golice proteže se od Jakljeva sedla (1488 m) na zapadu do prijevoja – sedlo Suha (1430 m) na istoku u dužini od 3,8 km. Na grebenu Golica od njenog glavnog vrha prema istoku nižu se još dva manja vrha: Krvavka (1785 m) i Mala Golica (1646 m).
Cijeli greben Golice iznad 1500 m je gol (travnat - bez šumskog raslinja), po čemu je planina i dobila svoje ime. Južna, travnata padina Golice vrlo je strma - poznata po poljima gorskih narcisa (sunovrata), koji planinu krase u svibnju. U to vrijeme planina je posebno posjećena od brojnih planinara i izletnika.
Pogled na vrh Velike Golice od idiličnog mjesta - Planine pod Golicu
PRISTUP AUTOMOBILOM (do planine pod Golico-postaje teretne žičare za opskrbu doma)
S autoceste Ljubljana - Jesenice treba izaći na čvoru za Lipca i dalje pratiti cestu u smjeru Jesenica do putokaza (kod doma zdravlja) koji usmjerava desno za Planinu pod Golicom i dalje lokalnom cestom do kraja naselja Planine pod Golicom, gdje završava asfaltna cesta. Zbog nemogućnosti parkiranja (sve popunjeno). Dalje, vožnju nastavljamo makadamskom cestom do donje postaje teretne žičare i raskrižja planinarskih putova. Dužina šumske ceste 7,1 km. Cesta u donjem dijelu prati Črni potok i nakon 2,4 km dolazi se do raskrižja šumskih cesta. Na tom raskrižju treba skrenuti lijevo za Golicu, desno cesta nastavlja za Javorniški rovt i Jesenice. Od ovog križanja preostaje još 2,3 km do donje postaje teretne žičare, ispred koje je zabranjeno parkiranje. Auto se može parkirati na proširenjima uz makadamsku cestu.
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Donja postaje teretne žičare i raskrižje planinarskih putova (1212 m). Koča na Golici (1582 m), vrh Velike Golice (1835 m), vrh Krvavka (1785 m), Mala Golica (1646 m), prijevoj – sedlo Suha (1430 m), te ishodište pohoda (1210 m). Ukupna dužina staze 7,2 km. Vrijeme gpx traga 3 h i 34 minuta. Minimalna visina 1210 m, maksimalna 1835 m. Visinska razlika pri usponu 857 m, pri silasku 848 m. Visina polazišta 1210 m. Visina odredišta 1835 m. Prosječan nagib 25%, kao što je vidljivo na tablici.
LOKACIJA PRISTUPA AUTOMOBILOM do teretne žičare za opskrbu doma
LOKACIJA PRISTUA UATOMOBILOM - do prijevoja - sedlo suha
LOKACIJA PRISTUA UATOMOBILOM - do parkirališta Planina pod Golicu
Opis puta
Na Golicu vodi nekoliko markiranih planinarskih putova. Za ovaj planinarski izlet mi smo odabrali kraću varijantu uspon od donje postaje teretne žičare koja služi za potrebe opskrbe koče. Tu je ujedno i raskrižje planinarskih putova: desno vodi lakša planinarska staza, mi smo odabrali težu varijantu-stazu „Zimska pot“. Od žičare skrećemo blago lijevo na stazu koja vodi kroz visoku borovu šumu kosom padinom, zatim se nakratko spušta i vodi suhim bujičnim potokom (vododerinom), iz kojeg izlazi na lijevu stranu i dovodi nas do putokaza (zimska pot).
Ispred postaje teretne žičare kojom se opskrbljuje planinarska koča na Golici
Na početku staze prema domu
Smjerokaz – Zimska pot
Od ovog smjerokaza staza skreće oštro lijevo po kojoj nastavljamo vrlo strmi uspon po manjim serpentinama do izlaska na greben (manjeg prijevoja), od kuda staza skreće desno. U nastavku, uspon se odvija spomenutim grebenom sve do strmog skoka - zahtjevnijeg dijela staze – osiguran užetom i sajlama. Kada se savlada ova prepreka, nastavljamo put nešto oštrijom uzbrdicom sve do planinarskog doma „koča na Golici“.
Na grebenskom dijelu staze prema domu
Franko u skoku
Dolazak do doma na Golici (1582 m)
Koča na Golico stoji na razglednom mjestu južne padine Golice, tik iznad ruba šumskog pojasa. Na tom je mjestu 1892. godine Njemačko-Austrijsko planinarsko društvo izgradilo koču i dali joj ime - Njemačka koča. Taj naziv bio je vrlo bolan za slovenske planinare, zato je SPD u Kranjskoj Gori osnovalo planinarsku podružnicu (ogranak) - 1903. godine. Iste godine, podružnica je odlučila izgraditi na vrhu Golice slovensku koču. Gradnja koče započeta je 1904. a dovršena i otvorena 13. jula, 1905. godine. Koča je dobila ime po Francu Kadilniku strastvenom planinaru koji je uveliko pomagao izgradnju koče. Darovao je 7000 kruna ( pravo bogatstvo za ono doba). Nakon izgradnje koče na vrhu Golice Njemačka koča (slo.- Nemška koča) preimenovana je u „Spodnju“ - Jesenišku koču.
U junu, 1943. godine partizani su zapalili obje koče, kako ne bi služile kao uporište njemačkim snagama. PD iz Jesenica 253 m ispod vrha Golice na mjestu gdje je bila Njemačka koča izgradilo je današnju „Koča na Golici“ s 40 ležaja. PD Jesenice, pri koči na Golici svake godine organizira tradicionalni susret jeseničkih planinara i drugih ljubitelja gora i planina, sa svrhom promocije planinarstva i zdravog života. Tom prilikom obilježena je 110 – godišnjicu izgradnje Kadilnikove koče na vrhu Golice. Članovi PD Jesenice ulažu napore i ponavljaju višegodišnju ideju i nastojanje da se ponovno izgradi koča na vrhu Golice.
Kadilnikova koča na vrhu Golice 1905. godine
Od planinarskog doma (Koča na Golici) nastavljamo uspon u smjeru sjevera, po dobro vidljivoj i ugaženoj stazi, najprije umjerenim usponom, zatim nešto oštrijim usponom po vrlo strmim planinskim travnjacima. Nakon 25 minuta laganog hoda, staza izlazi ispod grebena, gdje put zavije ulijevo i nakon dvjestotinjak metara staza izlazi na greben između Krvavke s desne i Golice s lijeve strane. S grebena se otvara prekrasan pogled na Korušku u Austriji. Preostaje još 15 minuta uspona po lakšoj grebenskoj stazi do vrha.
Na grebenu prema vrhu Vele Golice
S grebena otvara se lijepi pogled na austrijsku stranu i rijeku Dravu
Pogled unazad na koču i Planinu pod Golicom
Na vrhu Velike Golice s unukom Frankom
Zajednička fotografija na vrhu Velike Golice (1835 m)
Vrh Golice je veća travnata zaravan, na kojoj se još i danas vide temelji Kadilnikove koče. Vrh je označen s geodetskim stupom i betonskim stupom na kojemu je ugravirana ruža smjerokaza - planinskih pravaca. Dvadesetak metara prema jugu nalazi se žig i metalna kutija s upisnom knjigom. S ovog vrha pruža se prekrasan pogled na sve strane svijeta, obzirom da nema ni jedne veće planine u blizini, koja bi zaklonila pogled. Prema istoku vidi se dugi greben Karavanki preko Struške, Belščice do Stola.
Na grebenu Karavanki prema zapadu vidljivi su vrhovi: Klek, Hruški vrh, Dovška Baba i Kepa. Prema jugu vide se travnati greben Golice i naselje Planina pod Golico. Vrlo lijep pogled otvara se prema sjeverozapadu na Korušku prema Austriji na dolinu Drave, Klagenfurt, Villach i jezero, Worthersee, Ossiacher See, Faaker See, te dalje u daljini austrijske Julijske Alpe. Prema sjeverozapadu na slovenskoj strani također jasno se vidi središnji dio Julijskih Alpa s Triglavom, Stenarom i Škrlaticom.
Pogled prema Villachu i jezeru Faaker See
Nakon kraće pauze i marende, naša slijedeća ruta predviđena je za uspon na Krvavku (1785 m) i Malu Golicu (1646 m), te spust do prijevoja-sedlo Suha (1430 m), a potom kružno ispod vršnog grebena do koče na Golici. Od vrha spuštamo se 10 minuta i dolazimo do križanja planinarskih putova: desno put vodi prema koči pod Golico, ravno prema vrhu Krvavka po putu zvanom „put graničara“. Nastavljamo grebenom do sedla između Golice i Krvavke, a potom strmim usponom do vrha Krvavke (1785 m). S ovog vrha, kao i s cijelog grebena, neodoljivi su pogledi na sve strane.
Na stazi prema vrhu Krvavke
Pogled na koču s istočnog dijela staze
Pogled na koču s istočnog dijela staze (zumirano)
Pogled na greben prema istoćnom dijelu Karavanki
Neprekidna polja narcisa, nije ni čudo da se Golica zove kraljica narcisa
Još jedan pogled na korito rijeke Drave
U nastavku staza slijedi strmi spust od Male Golice (1646 m) do raskrižja putova na prijevoju – sedlo Suha (1430 m), gdje staza izlazi na šumsku cestu. Od vrha Golice do sedla Suha dužina grebena je 2,3 km. Vrijeme hoda s odmorima 1 h. Na ovom križanju, gledano iz pravca dolaska: lijevo Prešernova koča (4 h), mi nastavljamo desno prema koči na Golici (30 min.) šumskom cestom 150 metara, nakon toga staza zavija desno i ulazi na markirani šumski planinarski put.
Silazak s Male Golice prema Prijevoju – sedlo Suha (1430 m)
Prijevoj - sedlo Suha (1430 m)
Raskrižje putova na prijevoju - sedlo Suha
Od ovog prijevoja, staza u prvom dijelu vodi kroz gustu bukovu šumu dobivajući na visini 70 m, na dužini od 600 m, a nakon toga nastavlja po izohipsi grebena Golice, gotovo polegnuta na prosječnoj nadmorskoj visini od 1500 m. Ovaj dio staze nije zanimljiv – nema vidika. Nakon 20 minuta hoda dolazimo do slijedećeg raskrižja putova ispred koče na Golici. Na tom raskrižju zatvara se kružna tura. Desno staza vodi do koče, mi lijevo nastavljamo istim putem uspona do ishodišta – (donje postaje teretne žičare (1212 m), gdje i završava ova naša kružna planinarska ruta.
Kraj rute - Teretna žičara za opskrbu koče po Golicom
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, 3D profil te album fotografija, koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D – profil