Nedjelja, 02. travnja 2023.
Sveti Vid je najviši vrh na otoku Pagu s nadmorskom visinom (349 m). Ponosno, strši poput širokog stošca iznad Paške uvale. Na vrhu se nalazi kapelica - crkva Sv. Vida izgrađena u 14 stoljeću, po čemu je i vrh dobio istovjetno ime. Sjeveroistočne padine Sv. Vida strmo se uzdižu (liticama i siparima) od mora - Paškog zaljeva do vrha, dok su jugozapadne padine duge i blago se spuštaju do mora na drugu stranu otoka. Na grebenu, neposredno u blizini Sv. Vida nalaze se još dva nešto niža vrha. Prema sjeverozapadu - vrh Bašanić (303 m), a prema jugoistoku - vrh Crna glava (316 m). U sjeveroistočnom podnožju Sv. Vida nalazi se mali travnati pojas s nekoliko livada, iznad kojih raste crni hrast (Quercus ilex), dok u južnom podnožju uz more, nalazi se zeleni pojas (zaštićen od bure), većinom od borova, maslina i drugog mediteranskog raslinja.
Ako ste došli na Pag i ako se penjete na planinu zbog više nadmorske visine, onda ste pogriješili destinaciju, Sv. Vid nije pravi odabir. Ako volite prirodu i nesvakidašnju ljepotu krajolika, onda ste došli na pravo mjesto. Sv. Vid nudi mnogo više od mnogih visokih „pravih“ planinskih vrhova. Kao najviša točka otoka, Sv. Vid je idealan vidikovac za promatranje gole stjenovite paške mjesečine, najrazvedenije obale s najduljom obalnom crtom, (dugačkom 302,47 km), prekrasnog grebena Velebita, brojnih rtova, prekrasnih uvala i plaža, mnogobrojnih otoka i kristalnog plavog mora i…
PRISTUP AUTOMOBILOM (od grada Paga do kraja sela Sv. Marija)
Iz grada Paga od mosta, vozite u smjeru naselja Bošana i predjela Dubrava (ne glavnom cestom za Novalju), već lokalnom cestom koja vodi do kraja sela Sv. Marija, gdje je postavljena planinarska oznaka na kojoj je istaknut natpis Sv. Vid (Sv. Marija). Od smjerokaza u pravcu uspona postoji mogućnost parkiranja više automobila na livadi podno stjenovitog grebena Sv. Vida-početne točke uspona. Niže niz cestu 500 m na manjem proširenju ima više mjesta za parkiranje automobila. Dužina puta od grada Paga do kraja sela Sv. Marija je 6,6 km. Vrijeme vožnje 10 minuta.
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Za ovaj planinarski izlet ishodišna točka pohoda je Dubrava - selo Sveta Marija (27 m), vrh Sveti Vid. (349 m), raskrižje -D-Kolan, L- Šimuni (211 m), Šimuni-Autokamp (25 m). Ukupna dužina staze 4,2 km. Vrijeme gpx traga (hoda) 2 h. Minimalna visina 23 m, maksimalna 349 m. Visinska razlika pri usponu 378 m, pri silasku 382 m. Visina polazišta 27 . Visina odredišta 349 m. Prosječan nagib 20%.
Opis puta
Na vrh Svetog Vida vode tri markirane planinarske staze s kojima se može pristupiti iz tri smjera: prvi najatraktivniji i najteži iz Dubrave (selo Sv. Marija) sa sjeveroistočne strane i podsjeća na pravi nanji alpski uspon, drugi iz Šimuna s jugoistočne strane te treći iz Kolana sa sjeverozapadne strane. Za ovaj planinarski uspon, mi smo odabrali slijedeću rutu: Dubrava- na kraju sela Sv. Marija – Sv. Vid – silazak s južne strane na Šimune. Treba napomenuti, da je pristup ovom rutom dosta zahtjevniji od ove dvije rute koje vode od Šimuni ili iz Kolana. Na stazu naše rute se ulazi sa lokalne ceste pored smjerokaza, treba skrenuti lijevo 10-ak metara, gdje se dolazi na livadu i po njoj, dobro markiranom stazom nastavit u smjeru zapada i nakon 100-tinjak metara, staza skreće oštro ulijevo i ulazi u uski pojas hrastove šume.
S lijeve strane lokalne ceste, postavljen je smjerokaz, na kome je istaknuto kraj sela Sv. Marija te planinarska tabla s oznakom broja staze (503) – Sv. Vid (45 min)
Zajednička fotografija - Polazna točka pohoda - na livadi podno obronaka grebena Svetog Vida. Staza vodi desno preko livade u smjeru zapada. Nakon 100-tinjak metara skreće lijevo i prolazi kroz uski pojas hrastove šume.
Dobro ugažena staza vodi nakratko preko livade, a nakon toga skreće lijevo i ulazi u hrastovu šumu
Kada se prođe uski pojas hrastove šume, staza izlazi podno prvih stijena gdje se desno od stijene dolazi do ogromnog samostojećeg kamenog bloka. U nastavku staza nas vodi preko sipara uz nekoliko višestrukih zavoja do kamenog grebena, od kojeg dalje slijedimo stazu kojom prolazimo uskom policom.
Izlaskom iz pojasa hrastove šume staza nas dovodi do prvih stijena i sipara
S desne strane staze – usamljena samostojeća stijena, pogodna za penjanje na kojoj je vidljiva markacija
Od prvih stijena, staza nastavlja desno po siparu uz višestruke serpentine, zatim okreće lijevo gdje slijedi prečenje sipara do manjeg grebena.
Pogled unazad na stazu koja manjim dijelom prolazi po položenom siparu
Prečenje sipara do manjeg grebena, od kojeg počinje zahtjevniji dio uspona
Pogled unazad s grebena na naselja podno obronaka grebena Svetog Vida i na dio velebitskog masiva prema sjeveru
Jedinstvene kamene dine mogu se vidjeti samo na otoku Pagu
Na zahtjevnijem dijelu staze podno grebena – prolaz preko uske kamene police. Na izloženim i opasnijim mjestima postavljena su upozorenja, označena trokutom i uskličnikom.
Na gornjem dijelu, ispod vrha, staza je nešto zahtjevnija, prolazi preko kamenih ploča i većih kamenih blokova gdje je potrebna pomoć ruku
Dolazak na široki kameniti plato na vrh Sv. Vida
Zajednička fotografija na vrhu Sv. Vida (349 m)
Vrh je obilježen betonskim geodetskim stupom, na kom je ispisan naziv vrha s nadmorskom visinom. Pored vrha je metalna kutija s upisnom knjigom. Odmah pored nje, u kamen je ugrađen žig. Na vrhu se nalaze ostaci crkve Sv. Vida, spomenika kasno romaničkog graditeljstva koji se prvi put spominje 1348. godine.
S vrha se pruža veličanstven pogled na sve strane - na većinu otočnih naselja: Pag, Kolan, Šimuni, Mandre i Košljun, Novalju, Metajnu te susjedne otoke: u neposrednoj blizini je otok Maun, iza njega Olib, Silba, Premuda, Lošinj i Rab. Pored svega toga, posebno je dominantna panorama na pašku valu i na srednji i južni dio Velebita.
Panoramski vidik prema jugoistoku - vrh Crna glava (316 m)
More i otoci prema jugu i jugozapadu
SNekoliko fotografija s prijateljima planinarima
Naš prvobitni cilj bio je, popeti se na vrh Sv. Vid i vratiti se istim putom uspona. No, kako smo tu upoznali planinarku Danijelu Matković iz HPD „Zrin“ iz Petrinje, koja nam je uskočila i prihvatila da nas prebaci sa svojim automobilom iz Šimuna u Dubravu-selo Sv. Marija od kuda smo krenuli na vrh Sv. Vid, iz tog razloga pridružila se našem zajedničkom silasku.
Nakon duge pauze koja je poslužila za marendu, odmor i uživanje u nesvakidašnjem panoramskom okruženju, silazak s vrha Sv. Vida odvija se preko golih i dugih jugozapadnih padina do sela Šimuni. U središnjem dijelu krške visoravni nalazi se lokva, koja presuši za vrijeme velikih ljetnih vrućina.
Od vrha, na samom početku silaska, staza oštro skreće desno u smjeru sjeverozapada, zatim polukružno mijenja pravac i nastavlja u smjeru juga te nas ubrzo dovodi do središnjeg dijela visoravni do lokve, od kuda se otvara lijepi pogled na vrh Sv. Vid.
Na stazi u smjeru lokve po Sv. Vidom
Za silazak od vrha do lokve po Sv. Vidom na dužini 0,5 km trebalo nam je svega 10-ak minuta
Na polegnutom dijelu szaze-kroz kameno pespuće
Na ovom dijelu staze, naslagane su gomile kamenja u obliku malih piramida - čuljci
U nastavku puta ubrzo dolazimo do raskrižja planinarskih putova: desno odvaja se staza za Kolan, mi skrećemo lijevo u smjeru Šimuni. Od raskrižja staza nas nakratko vodi uz ogradu suhozida, zatim skreće desno te izlazi na makadamsku cestu, od kuda se dalje put nastavlja po goleti i kamenjaru. Sve što se niže spuštamo prema moru pojavljue se mediteransko nisko raslinje s aromatičnim biljem u kojem prevladava kadulja (kuš).
Na zadnjem dijelu puta, staza vodi predijelom „Dubovica“ kroz izrazito grubi kamenjar, zatim nastavlja uz ograde suhozida do prvih kuća, prolazi između te izlazi na glavnu cestu Pag-Novalja. Tu i završava ova naša dvodnevna avantura planinarenja na otoku Pagu.
Konačno, na kraju osvježenje - cvijet u cvijetu
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, 3D profil te album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D - profil staze
I na kraju dvodnevnog planinarenja na otoku Pagu – jedna zajednička fotografija s našim domaćinom Alanom Crljenkom