Srijeda, 25. kolovoz 2021.
Prokletije su najviši planinski lanac Dinarskih Alpi sa vrlo visokim i impresivnim vrhovima, koji sa svojima raznovrsnim oblicima daju izuzetnu ljepotu ovom gorju. Među te vrhove spadaju i Kolate, a koje se nalaze u Nacionalnom parku Prokletije. Naime, to su tri vrlo lijepa i razgledna vrha: Zla Kolata 2534 m - (albanski: Kollata e Keqe), Dobra Kolata 2526 m - (albanski: Kollata e Mirë) i Ravna Kolata 2556 m (albanski: Maja e Kollatës). Prve dvije Kolate su pogranični vrhovi između Crne Gore i Albanije, ali spadaju u vrhove Crne Gore, dok je Ravna Kolata u potpunosti u Albaniji.
Zla Kolata je najviši vrh u Crnoj Gori sa nadmorskom visinom od (2534 m). Zbog tradicije, službeno najviši vrh Crne Gore je vrh Bobotov Kuk na Durmitoru sa nadmorskom visinom od (2522 m).
Vrh Zla Kolata sa sjeverne strane (2534 m)- viđeno sa staze prema njenom vrhu
PRISTUP VOZILOM (od Gusinja do zaselka Zarunice - Gusinje)
Kada se dođe do grada Gusinja vožnju treba nastaviti lokalnom cestom GU3 prema selu Vusanje (Vuthaj). Od Vusanja (Vuthaj), treba nastaviti prema kraju sela, do Gornjeg Vusanja, odnosno do Gornje Vusanjske džamije koja potječe iz 1710 godine. Na zidu ograde džamije su vidljive prve planinarske oznake i markacije. Tu treba skrenuti desno. Do ove točke može se stići osobnim automobilom. Nastavak daljnje vožnje moguć je samo terenskim vozilom do zaselka Zarunice, koje je udaljeno 1,7 km. Za one planinare koji nemaju terensko vozilo ovo je početna točka uspona na Kolate. Na ulasku u zaselak Zarunice, s lijeve strane na povećoj livadi, ima dosta mjesta za parkiranje više automobila. U ovom planinarskom izletu ovo je bila početna točka uspona.
Sa ceste koja vodi iz Vusinja do ove džamije, kod koje treba skrenuti lijevo. Smjerokazi i markacije su postavljeni na ogradi zida.
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Ishodišna točka pohoda je zaselak Zarunice (1242 m), Katun Zarunice (1580 m), Izvor (1668 m), križanje Cafa Borit (1790 m), Ledena pećina (1940 m), Qafa Persllopit (2039 m), Zla Kolata (2534 m), Ravna Kolata (2556 m). Silazak do zaselka Zarunice (1242 m). Ukupna dužina gpx traga 23 km. Vrijeme gpx traga 9 h 26 minuta. Minimalna visina 1237 m, maksimalna 2554 m. Visinska razlika pri usponu 1678 m, pri silasku 1677 m. Visina polazišta 1242 m. Visina odredišta 2534 m. Prosječan nagib 18%.
Opis puta
Mala tročlana ekipa u sastavu: Jure, Sergio i moja malenkost, nakon uspona na Karanfile - Sjeverni vrh i Maja Jezerce, za naš treći vrh odabrali smo Kolate i to dva vrha: Zla Kolata i Ravna Kolata. Za ishodišnu točku pohoda u ovom planinarskom izletu odabrali smo Vusinje – zaselak Zarunice do kuda smo stigli terenskim vozilom. Za planinare bez terenskog vozila, početna točka je na ogradi zida Gornje Vusanjske džamije. Od parkirališta slijedimo dobro markiranu stazu, koja vodi po makadamskom putu nekih 300-tinjak metara sa kojeg ulazimo na dobro građenu pješačku stazu po kojoj nastavljamo kroz mješovitu visoku bukovu i borovu šumu. Nakon prijeđenih 2, 4 km izlazimo iz šumskog pojasa na travnatu livadu Fuš Sirma na kojoj se nalazi Katun Zarunice. Katun je nastanjen privremeno, radi ispaše blaga - ovaca i krava, samo u ljetnim mjesecima od proljeća do jeseni dok ne počnu prvi snjegovi. U katunu se može dobiti: pivo, kava te mliječni proizvodi od ovaca i krava.
Zaselak Zarunice – početna točka ovog planinarskog izleta
Nakratko staza vodi po kolovozu, zatim ulazi na dobro građenu pješačku (pastirsku) stazu
Nastavljamo stazom kroz mješovitu šumu bukve i bora
Izlazak iz šume na travnatu livadu – pašnjak od kuda se po prvi puta vidi vrh – Dobra Kolata
Dolaskom na katun Zarunice – dobrodošlicu pružila su nam tri tornjaka
Katun Zarunice
Od katuna nastavljamo nešto strmijom stazom koja nas nakon prijeđenih 500 m dovodi do stalnog izvora pitke vode, koji se nalazi 10-ak metara niže sa desne strane staze, gdje se mogu obnoviti zalihe.
Pored ovog izvora nalazi se križanje planinarskih staza (nije posebno označeno) na kojem mi nastavljamo lijevo dalje po građenoj pješačkoj stazi, koja je dio obilaznice „Vrhovi Balkana“. Nakon 15 minuta laganog hoda i prijeđenih 1 km izlazimo na travnatu zaravan, sa koje skrećemo desno te napuštamo planinarsku stazu, (povremeno markirana pločica – naziva: Peaks of the Balkans), 200-tinjak metara prije graničnog prijevoja Qafes Borit između Crne Gore i Albanije.
Ovaj nemarkirani komad staze (530 m) križa se sa dobro uhodanim putom, na kojemu skrećemo desno, a koji nas ubrzo dovodi do veće travnate livade u podnožje vrha Dobre Kolate, na kojoj je nekad stajao katun Grlata - vidljivi tragovi napuštenog katuna. Na sredini livade nalazi se smjerokaz na kojemu nastavljamo uspon prema Zla Kolati u smjeru juga prema Ledenoj pećini i sedlu Preslopit (izvorno Qafa Prosllopit) koje se nalazi na 2039 m nadmorske visine.
Ova dionica puta nešto je zahtjevnija i vodi pretežno po kamenitoj podlozi do izlaska na manji prijevoj, od kuda se otvara lijepi pogled na zapadnu stranu Dobre Kolate. Neposredno iza ovog prijevoja sa desne strane staze nalazi se Ledena pećina, koja se 30-ak metara od ulaza obrušava u duboku provaliju na dnu koje je snijeg i led koji se nikada ne otopi. U produžetku staza prolazi s desne strane široke zatravljene depresije do sedla Qafa Prosllopit. Sa ovog dijela staze otvara se izuzetno lijepi pogled na stjenovitu sjevernu stranu Zla Kolate. Neposredno prije spomenutog sedla staza skreće lijevo na široki kuloar između Dobre i Zle Kolate.
Raskrižje planinarskih staza na livadi u podnožju vrha Dobre Kolate – smjerokazi otpali sa stupa i postavljeni uz njegovo podnožje – pravilno usmjereni prema odredištima
Kroz kamenjar prema manjem prijevoju koji se nalazi iznad Ledene pećine
Sa prijevoja – neposredno prije Ledene pećine
Izlazak sunca
Ledena pećina
Sjeverna strana Zla Kolate između dva sedla
Ova dionica prema fotografiji između dva sedla je najzahtjevnija na cijelom ovom usponu. U prvom dijelu puta staza nas vodi preko kamenih blokova do širokog kuloara između dvije Kolate, gdje u ljetnim mjesecima obično ima puno snježnih polja. Kada se prođe ovaj dio puta slijedi nam penjanje jugozapadnom stranom strmih padina Dobre Kolate.
Uspon se odvija najprije preko sipara u širokim zavojima, nastavlja po izloženoj strmoj kamenitoj padini preko mnogobrojnih uskih polica i kamenih ploča, opasnih za proklizavanje, a pogotovo ako je podloga mokra. Kada se prođe ovaj stjenoviti i strmi dio puta izlazimo na travnato sedlo (zvano Qafa e Kollates) između Dobre i Zle Kolate. Lijevo od sedla prema istoku je Ravna Kolata koja se nalazi u potpunosti u Albaniji. Tu je i granična linija koja nije posebno označena.
Nakon što se prođe sipar, staza ulazi na kameniti strmi dio uspona
Prelazak preko uskih polica i kamenih ploča strmog dijela jugozapadne padine Dobre Kolate
Kroz kamenjar prema sedlu Kolata
Na sedlu Kolate, krećemo desno i nastavljamo uspon po višestrukim zavojima po dobro uhodanoj stazi koja vodi pretežno po travnatoj podlozi i za nekih petnaestak minuta stižemo na vrh Zla Kolate (2534 m) - najviši vrh Crne Gore. Vidici sa ovog vrha su izuzetno lijepi, kao i sa ostalih vrhova Prokletija. U krugu 360 stupnjeva vidljivi su najviši vrhovi Prokletija, a posebno se lijepo vidi dolina Valbone sa Ravne Kolate.
Zla Kolata viđena sa puta prema Ravnoj Kolati
Sa vrha vidi se najviši vrh Prokletija Maja Jezerca
Panoramski vidici na vrhove Prokletija
Vrh Dobra Kolata
Zajednička fotografija na vrhu Zla Kolate (2534 m)
Na vrhu smo napravili dužu pauzu za odmor i marendu, snimili pokoju fotografiju, a nakon toga, nastavljamo silazak do sedla sa kojeg nastavljamo dalje širokom travnatom proplanku do vidikovca na kraju Ravne Kolate. Sa ovog vidikovca pogled na dolinu Valbone je iznimno lijep, a prizor spektakularan. Od vidikovca se vraćamo do vrha Ravne Kolate koji je i najviši vrh od spomenute tri Kolate. Na vrhu nema nikakvih oznaka koje bi upućivale da se radi o najvišem vrhu Kolata.
Prema vrhu Ravne Kolate
Travnati proplanak prepun planinskog cvijeća
Sa vidikovca fenomenalan pogled na dolinu Valbone
Na vrhu Ravne Kolate
S vrha Ravne Kolate, vraćamo se desnim rubom grebena do sedla između Dobre i Zle Kolate, a nakon toga spuštamo se istom stazom uspona do smjerokaza na livadi u podnožju Dobre Kolate. Na tom križanju skrećemo lijevo i nastavljamo silazak po markiranoj planinarskoj stazi koja vodi po kamenjaru do mjesta Bora – do neoznačenog križanja planinarskih putova od kuda se pružaju dvije mogućnosti biranja smjera povrataka. Desno vodi dobro markirani put, lijevo dobro ugažena nemarkirana staza. Bilo koji smjer da odaberemo, oba nas dovode do izvora pitke vode iznad katuna Zarunica.
Na ovom križanju mi skrećemo lijevo na dobro ugaženu stazu koja se lako slijedi, a koja u prvom dijelu prolazi kroz nisko raslinje, zatim ulazi u visoku šumu. Ovaj dio staze koji vodi kroz šumu mjestimično se gubi i teže se slijedi, pa ako se nema neki navigacijski uređaj, može doći do lutanja. U ovoj situaciji nama je gpx Garmin uređaj pomogao. Na kraju ova staza, nešto oštrijim usponom izlazi točno na izvor vode i na markiranu stazu po kojoj dalje nastavljamo silazak do parkirališta u zaseoku Zarunice, gdje i završava ova naša avantura planinarenja po Kolatama.
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, video snimka sa vrha te album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D – profil staze
L I N K - VIDEO PANORAMA SA VRHA ZLA KOLATA
