Nedjelja, 14.veljače 2021.
Velika prostranstva i očuvana priroda brdovite Ćićarije nude brojne mogućnosti za planinarenje i uživanje u prirodi. Na zapadnom dijelu Ćićarije nalazi se posebno lijepi razgledni greben Žbevnica u blizini državne granice Hrvatske i Slovenije - pruža se u smjeru Dinarskog gorja ( sjeverozapad – jugoistok) od granice sa Slovenijom do sela Dana i Vodica te lokalne ceste koja vodi od Bresta prema Trsteniku u dužini 3,6 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh Žbevnica (1014 m), Špičasti vrh (957 m), te Progan (931 m) – (planinarski nije obrađen).
Glavno obilježje grebena - prema sjeverozapadu su blagi oblici obrasli niskom travom (pašnjaci), dok su niži dijelovi na južnom i jugoistočnom dijelu strmi i prekriveni šumskim raslinjem. Pored navedenih vrhova u ovom planinarskom izletu pridodali smo i vrh Gomila s nadmorskom visinom (1027 m), a uspon na spomenuti vrh odabrali smo od sela Trstenik te silazak u selo Rašpor.
Vrh i greben Žbevnice viđen s vrha Gomila
PRISTUP AUTOMOBILOM (do sela Brest)
Ako se dolazi iz pravca Rijeke, treba uzeti cestu A8 voziti u smjeru tunel Učka. Izlaskom iz tunela ulazimo u Istarsku županiju. Nastaviti vožnju A8 do čvorišta na kojem treba izaći za Lupoglav i Buzet. Od naplatnih kućica (naplata 30 kn) slijedimo cestu prema Lupoglavu (600 m) do prvog raskrižja cestovnih pravaca na kojemu treba skrenuti desno na lokalnu cestu 5014 u smjeru Lanišća. U nastavku vožnje cesta vodi kroz mnogobrojna sela - Lanišće, Račja Vas, Rašpor, Trstenik do Bresta – ishodišne točke pohoda na Žbevnicu. Od tunela Učka do sela Brest – dužina puta 38,5 km. Vrijeme vožnje okvirno 40 minuta. Najjednostavniji način je korištenje auto navigacije.
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (kružna ruta s karakterističnim putnim točkama)
Uobičajeno i najčešće polazište je mjesto na ulasku u selo Brest - parkiralište pored velike kuće, nalik na staru školsku zgradu (706 m), Planinarska kuća Žbevnica (851 m), Špičasti vrh (957 m), vrh Žbevnica (1014 m), selo Trstenik (680 m), vrh Gomila (1028 m), silazak u selo Rašpor (675 m). Ukupna dužina staze 15,8 km. Vrijeme gpx traga 5 h i 40 minuta. Minimalna visina 674 m, maksimalna 1040 m. Visinska razlika pri usponu 1336 m, pri silasku 1369 m. Visina polazišta 706 m. Visina odredišta 2027 m. Prosječan nagib 21 %.
Opis puta
Za ovaj planinarski izlet pridružio sam se grupi „Šetači“ iz Zagreba, a za ishodišnu točku pohoda odabrali smo selo Brest. Kružna ruta uspona na pitome vrhove Žbevnice i Gomile s dalekim vidicima, koja vodi po šumama i livadama, uz lokalitete prirodne i povijesne baštine. Vrh Žbevnica je najpoznatiji i najposjećeniji vrh u Istri poslije Vojaka, a ujedno to je i najzapadniji hrvatski vrh, viši od tisuću metara (1014 m). Sam put do planinarskog doma nije dug, svega 500 m s visinskom razlikom od 150 m. Staza je dobro markirana i majstorski trasirana s više serpentina koje ublažuju strmi uspon. Do doma se stiže za nekih 10 minuta, za neke i duže, ovisno o fizičkoj spremi.
Planinarska kuća Žbevnica smještena je podno vrha Žbevnice u lijepoj borovoj šumi na 851 m nadmorske visine na južnoj strani strme padine Žbevnice. To je obnovljena i vrlo lijepa planinarska kuća HPD-a Planik iz Umaga, otvara se prema potrebi i najavi. Pred kućom su na padini brojne klupe za odmor, a u blizini u šumi nalazi se izvor vode koji ljeti zna presušiti.
Pripreme za pohod – selo Brest
Na početku staze prema planinarskom domu Žbevnica
Na stazi prema domu
Zaleđeni mali slap
Zanimljivi ledeni mjehurići u podnožju zaleđenog slapa
Staza ispred pl. kuće Žbevnica
Uvjek nasmijani i raspoloženi Goran Bakula
Planinarski dom Žbevnica
Ispred planinarskog doma Žbevnica – kratka pauza, zatim nastavak prema Špičastom vrhu.
Na makadamskoj cesti iznad doma nalazi se raskrižje planinarskih putova: ravno staza 105 (IPP) vodi na vrh Žbevnica, mi nastavljamo lijevo stazom 112 koja vodi prema Špičastom vrhu, od kojeg ćemo nastaviti na vrh Žbevnica. Prvi dio staze slijedi makadamsku cestu koja vodi preko područja zvanog „Staje“ i nakon prijeđenih 1 km, skreće desno i nastavlja polukružno kroz borovu šumu iz koje se izlazi na travnati hrbat i raskrižje putova: desno vodi staza za Žbevnicu, mi nastavljamo lijevo u smjeru Špičastog vrha. Na ovom križanju ulazimo na stazu 114 zvanu „Sakomanov put“ – o ovom putu više na linku: https://www.hps.hr/vijesti/539/otvoren-sakomanov-put-izmedju-zbevnice-i-golica/
Dobro uhodani i markirani put vodi po travnatom grebenu sve do Špičastog vrha (957 m). Kod zadnje markacije podno vrha, napuštamo Sakomanov put (koji dalje vodi u Sloveniju do vrha Slavnik) i započinjemo uspon na Špičasti vrh, gdje stižemo u 13 h i 25 minuta.
Špičasti vrh s nadmorskom visinom (957 m) je nazapadniji vrh grebena Žbevnice. Nalazi se nedaleko od slovenske granice. Ovaj dan je izmišljen za planinarenje – vrijeme idealno koje omogućava vidik kakav inače greben Žbevnice pruža sa svoja dva vrha (Špičasti vrh i vrh Žbevnica) na široko okolno područje, neometani višim vrhovima. Oba spomenuta vrha su posebno razgledna, s njih se pružaju pogledi na cijeli greben Ćićarije, na Učku i njen greben do Plomina, na najveći dio poluotoka središnje Istre do mora. U idealnim uvjetima kao što su danas, u dosegu su slovenske i talijanske Alpe te Dolomiti. U neposrednoj blizini lijepo se može vidijeti Kopar, Novigrad, Tršćanski zaljev, slovenski Slavnik i Snežnik. Kamo god se okrenete vidici su fenomenalni.
Od doma nastavlja se pohod po makadamskoj cesti prema Špičastom vrhu
Na stazi kroz borovu šumu i nisko šumsko raslinje
Izlazak na travnatu zaravan, od kuda dalje staza ulazi u borovu šumu iz koje se izlazi na travnati greben Žbevnice
Na blago polegnutom dijelu staze
Na stazi prema Špičastom vrhu
Sa Špičastog vrha - pogled unazad na stazu koja vodi na vrh Žbevnice
Sa Špičastog vrha pogled na Kopar
Vrijeme marende i odmora u prekrasnom sunčanom danu
U društvu sa Goranom Bakulom
Fotografija sve govori - fenomenalan vidik na Kamniško-Savinjske Alpe i njihove vrhove
Fenomenalan pogled na bliski vrh Slavnik i daleki Krn
Vrhovi s lijeva na desno: Krn, Batognica, Vrh nad Peski, Bavški Gamsovec, Mangart, Veliko Špičje, Kanjevac, Triglav, Rjavina i Bogatin
Kamniško-Savinjske Alpe Storžič- (zumiran)
Slovenski Snežnik- (zumiran)
Nakon duže pauze za odmor, marendu i uživanje u prekrasnim panoramskim vidicima, slijedi silazak sa Špičastog vrha istim putom uspona do raskrižja, od kojeg dalje nastavljamo grebenskom stazom do vrha Žbevnice.
Kada se nalazite na vrhu Žbevnice, stiče se dojam da niste na visini iznad 1000 m. Razlog tome što je hrbat prostran i zaobljen, prekriven niskom travom pogodnom za ispašu. Najviša točka Žbevnice označena je ozidanim kamenim kupom na kojem je ispisan naziv vrha s nadmorskom visinom, te da je to istaknuta točka IPP (Istarskog Planinarskog Puta). U neposrednoj blizini vrha na kamenoj stijeni je ugrađen metalni tuljac sa upisnom knjigom i žigom. Sa vrha Žbevnice jednako se pružaju lijepi panoramski vidici na sve strane, kao što je prethodno već opisano i fotografijama potkrepljeno, stoga nećemo opis ponavljati.
Na grebenskoj stazi prema vrhu Žbevnica
Dolazak na vrh Žbevnice
Vrh Žbevnica (1014 m)
Sa vrha Žbevnice – pogled na selo Brest
Tina, Goran, Silvano i Sergio
Zasluženi odmor i uživanje u prekrasnom sunčanom danu
Raskrižje sa smjerokazima i vremenom hoda do odredišta. Tako od vrha Žbevnice do Gomile vrijeme 2 h i 45 minuta.
Nakon duže pauze uslijedio je nastavak puta stazom 106 (dionica Žbevnica-Trstenik) prema slijedećem našem zadanom ciju – vrhu Gomila. Prema smjerokazu postavljenom pored vrha – do vrha Gomile oficijelno vrijeme hoda je 2 h i 45 minuta.
Spust započinjemo po travnatom grebenu zvanom Propišćina pri blagom nagibu staze sa koje se otvaraju lijepi vidici na vrh Gomile i naselja Dane i Vidice, gdje i završava ovaj greben Žbevnice. Nakon prijeđenih 1,7 km, grebenska staza izlazi na markiranu makadamsku cestu kojom se silazak nastavlja još 600 m do izlaska na raskrižje planinarskih putova na asfaltnoj cesti (između Trstenika i Bresta). Na tom mjestu staza presjeca asfaltnu cestu, ulazi na šumski planinarski put koji vodi kroz visoku borovu šumu preko Koprivskih njiva i Valarija do sela Trstenik.
Na stazi pri silasku sa Žbevnice
Pri silasku lijepo se vidi naš slijedeći cilj - vrh Gomila
Nakon izlaska sa grebenske staze, slijedi nastavak makadamom u dužini 600 m do izlaska na raskrižje planinarskih putova na asfaltnoj cesti (između Trstenika i Bresta)
Na stazi kroz borovu šumu u smjeru Trstenika
Kada se dođe u selo Trstenik, staza nastavlja kroz selo i odmah iza crkve ulazi na planinarski put 200 koji vodi do vrha Gomile. Staza je dobro markirana probija se prema jugoistoku kroz nisko šumsko raslinje. Nakon prijeđenih 20 minuta laganog hoda otvara se lijepi pogled na selo Trstenik i na greben Žbevnice i njene vrhove. U nastavku slijedimo blago polegnuti dio staze koja nas ubrzo dovodi do raskrižja podno vrha Gomile. Na tom križanju, desno odvaja se staza 210 za selo Rašpor, mi nastavljamo ravno stazom 200 prema vrhu Gomila.
Ispred ulaska u selo Trstenik nalazi se raskrižje putova. Od ove točke do vrha Gomile preostaje nam još 1 h i 30 minuta.
Prolazak kroz selo do crkve iza koje se ulazi na planinarsku stazu 200 koja dalje vodi do vrha Gomile
Crkva sv.Lucije iz 1580. godine
Iznad sela staza prolazi ispod okomitih litica
Pogled na selo Trstenik
Vrh Gomila
Raskrižje podno vrha Gomila
Od ovog križanja započinje nešto oštriji uspon po jugozapadnoj padini sve do vrha Gomile do kojeg se stiže za 20-ak minuta. Vrh Gomila sa svojom nadmorskom visinom 1027 m je zaobljena široka travnata glavica koja se izdiže iznad sela Rašpor svega 357 visinskih metara. Vrh je označen betonskim stupom, a u neposrednoj blizini nalazi se metalna kutija sa upisnom knjigom i metalnim žigom. Sa ovog vrha, pružaju se lijepi panoramski vidici na sve strane, kao i sa grebena Žbevnice što je prethodno opisano.
Vrh Gomila (1027 m)
S vrha Gomile - sumaglica skriva ljepotu grebena Žbevnice
Na vrhu Gomile
Nakon kraće stanke nastavljamo silazak istim putom uspona do makadamske ceste i raskrižja putova, na kojemu skrećemo lijevo prema selu Rašpor. Od ove točke nastavljamo stazom 210 koja u prvom dijelu vodi makadamskom cestom u dužini 950 m. Nako toga napuštamo makadamsku cestu i ulazimo na dobro markiranu šumsku stazu koja nas nakon 15-ak minuta dovodi do izvora vode iznad samog sela, a zatim nastavljamo kroz selo do spomenika i izlaska na lokalnu asfaltnu cestu - između Račje vasi i Trstenika. Tu i završava ova naša avantura planinarenja po Ćićariji.
Na stazi pri silasku s vrha Gomila
Zalazak sunca
Izvor vode iznad samog ulaska u selo
Ulazak u selo Rašpor
Konačno stižemo do parkirališta, gdje i završava ova lijepa avantura planinarenja po vrhovima Ćićarije
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, 3D profil te link albuma fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D – profil staze