Četvrtak, 19. ožujka 2015.
Otok Krk pripada Kvarnerskoj skupini otoka smještenoj u sjevernom Jadranu između poluotoka Istre na zapadu, te Hrvatskog Primorja na istoku. Okružen je Vinodolskim kanalom s istočne strane, Riječkim zaljevom sa sjeverozapadne i Kvarnerićem s jugozapadne strane. Izgled mu je nepravilnog četverokuta. Planinarska obilaznica „PUTEVIMA DOBRINJŠTINE“ otvorena je 1999. godine. Njom upravlja Turistička zajednica općine Dobrinj. Iako, obilaznicom upravlja Turističko društvo, uređenje i označavanje ove obilaznice provedeno je u suradnji s Komisijom za planinarske putove Hrvatskog planinarskog saveza, a obilaznicu održava HPD „Stanko Kempny“ iz Zagreba. Obilaznica ima 7 kontrolnih točaka: 1. Šilo, 2. Žestilac, 3. Gostinjac, 4. Sveti Vid, 5. Dobrinj, 6. Gornja Hlapa i 7. Županje. Vrijeme potrebno za obilazak: 6 sati. Dužina puta: 18 km. Priznanje – značka. Dobrinjština je krajolik autohtone ruralne cjeline, to je prostrano, blago valovito zeleno područje sjeveroistočnog dijela otoka Krka na kojem se smjestilo 20 naselja, a među njima najveće naselje Dobrinj, kojeg su nekada stanovnici jednostavno nazivali Grad.
Grad Dobrinj na otoku Krku
PRISTUP AUTOMOBILOM ( do Šila na otoku Krka)
Prijevoz je organiziran osobnim automobilima. Iz Ike preko Rijeke na Krčki most od kuda dalje nastavljamo do Šila, gdje počinje i završava Dobrinjska obilaznica. Dužina puta od Ike do Šila 60 km. Vrijeme vožnje 1 h i 20 minuta.
ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama)
Ishodišna točka je Šilo KT 1 (1 m), Rimska vila (60 m), daje preko naselja Žestilac KT2, Gostinjac KT 3, Sveti Vid KT 4, Dobrinj KT 5 (200 m), Gornja Hlapa KT 6, Županje KT 7, te nastavak do Šila (1 m). Dužina staze (gpx traga) 16,3 km. Vrijeme gpx traga 4 h i 35 minuta. Visinska razlika pri usponu 530 m, pri spustu 533 m. Minimalna visina 1 m, maksimalna 243 m. Prosječan nagib 8%.
Opis puta
Mala ekipa od 7 članova (Mirjana, Desa, Nevia, Zoran, Zdrave, Matija i ja, Mirko) odlučili smo 19. ožujka dan provesti na otoku Krku u prirodi na svježem zraku i propješačiti po Dobrinjskoj obilaznici.
Od parkinga na rivi u blizini Turističkog biroa krenuli smo u 9 h asfaltnom cestom u smjeru jugoistoka. Staza, nakratko, vodi kroz naselje a potom ulazi na seoski kolni put. Na samom početku tog puta postavljen je smjerokaz, koji upućuje na ostatke Rimske vile ( 60 m). Odlazimo pogledati te ruševine Rimske vile. U pojedinim izvorima navodi se naziv „Rimska vila“, iako je to jedan od primjera bizantskog urbanizma na Jadranu. Datira iz 6. Stoljeća , u vrijeme obnove a potom i jačanja bizantske vlasti nad dijelom jadranske obale, s ciljem zaštite novostečenih posjeda , te sigurnosti svojih ratnih i trgovačkih brodova. Bizantska vlast na strateškim važnim položajima, podiže utvrde, koje primarno služe kao osmatračnice. Ova utvrda svoju primarnu funkciju zadržala je tijekom mnogih društvenih promjena, a posebice tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata. S ovog položaja lijepo se vidi Vinodolski kanal i Crikvenica.
Na stazi pri izlasku iz naselja
Ostaci utvrde- Rimske vile
Pogled na Vinodolski kanal, Crikvenicu i kraški greben
U nastavku staza naizmjenično vodi seoskim kolnim putom omeđen suhozidom i manjim dijelom makadamom, sve do Dobrinja. Prolazimo predjelima ruralne i autohtone ne izmijenjene sredine kroz manja slikovita naselja, u kojima su postavljene kontrolne točke obilaznice. Primjećuje se da su naselja obnovljena. Isto tako, primjetno je, da se njeguju stari i sade novi maslinici. Sama staza nije posebno atraktivna, nema lijepih vidika, s druge strane je interesantna. Tako uz stazu nailazimo na vrt zaboravljenog voća, kao i na samom kraju staze botanički put. Pored toga, uz naselja nailazimo na stara „GUMNA“.
Manja kratica od jednog do drugog seoskog puta
Vrt zaboravljenog voća
Seoski put vodi kroz obnovljene maslinike
Na izlasku iz sela Polje, uz stazu nailazimo na prvo „Gumno“. Na ovoj kružnoj obilaznici preko Dobrinja do Šila vidjeli smo pet takvih gumna, neka su i obnovljena i koriste se kao terasa. Gumno je okrugli zaravnati plato omeđen niskim kamenim zidom, a u prošlosti je služio za vršidbu žitarica. Gumno je bilo mjesto rada, prostor truda i brige, okvir snažne i jasne društvene interakcije. Ono je služilo kao prostor za svetkovine dobrom urodu, mjesto sastanaka i odlučivanja mještana o bitnim temama zajedništva. Posljednjih 40-tak godina gumno se ne koristi, te ostaje potpuno zaboravljeno.
Mlađa generacija je već zaboravila na njih, starija ih u većini slučajeva smatra nepotrebnima, no etnolozi će ih promatrati kao važan element koji svjedoči o navikama stanovništva kroz povijest.
Gumno na izlasku iz sela Polje
Ovo je primjer očuvanog Gumna
U nastavku puta prolazimo kroz naselje Polje, zatim stižemo u Žestilac gdje je postavljena druga kontrolna točka (KT 2.) Nakon 10 minuta od Žestilca dolazimo do raskrižja putova: desno odvaja se staza za „Gornja Hlapa“ 40 min, lijevo Gostinjac 20 minuta. Za sve one koji ne žele napraviti cijelu Dobrinjsku obilaznicu, mogu se vratiti ovom stazom koja vodi na Gornju Hlapu i dalje do Šila. Naš cilj je napraviti cijelu obilaznicu i nastavljamo dalje, gdje za 20-tak minuta hoda stižemo u Gostinjac i treće kontrolne točka (KT 3). U Gostinjcu prelazimo glavnu cestu i nastavljamo ravno asfaltnom cestom do razdvajanja cestovnih pravaca. Tu je nastao manji problem. Loše je markirano, a postojeće markacije su izblijedile ili su skrivenu u žbunju stoga, nisu vidljive. Na tom razdvajanju treba skrenuti desno 50 m do kuće s brojem 69 i tu s asfaltne ceste skrenuti desno i dalje nastaviti do Sv. Vida.
Iza kuće br. 69 u Gostinjcu, gdje staza skreće desno markacije su izblijedile ili su skrivene u žbunju, kao što je ova na stupu. U nastavku put je bolje markiran. Ispred crkve Sv. Vid Dobrinjski dolazimo u 11 h i 40 minuta. Dvadesetak metara dalje od crkve postavljena je kontrolna točka (KT 4). Tu smo napravili pauzu za odmor i marendu, a nakon toga produžili smo do Dobrinja i do pete kontrolne točke (KT5).
Sv.Vid Dobrinjski (1100 g.)
Vrijeme marende ispred crkve Sv. Vida Dobrinjskog
Pogled na Dobrinja
Prije ulaska u Dobrinj nailazimo na zanimljivo i dobro očuvano „perilo“ – mjesto gdje se nekad prala roba
DOBRINJ – Početak pisane povijesti Dobrinjštine počela u XII. stoljeću, iako postoje naznake naseljenosti ovog dijela otoka Krka u predromansko i romansko doba. Tijekom deset stoljeća pisane povijesti Dobrinj je u kontinuitetu administrativno, političko, crkveno ali i kulturno središte Dobrinjštine. Dobrinj se među domaćim pukom od davnine nazivao Gradom, najvjerojatnije prema latinskoj riječi "castellum" što znači "utvrđeni grad". Dobrinj se, međutim, bitno razlikovao od ostalih šest frankopanskih kaštela - jedini nije bio opasan zaštitnim gradskim zidovima, zbog čega je u nekoliko navrata teško stradao od najezde gusara i pljačkaša. Dobrinj i danas jednim dijelom dočarava ambijent davnih dana; riznica glagoljskih rukopisa, bratovštinskih i notarskih knjiga, posvuda na kamenu uklesana glagoljska slova te dijelovi liturgije na staroslavenskom jeziku, što župu Dobrinj svrstava među rijetke župe koje su sačuvale autohtonost staroslavenskog bogoslužja. Čokavica, jezična posebnost ovoga kraja, očuvana u izvornim oblicima, predstavlja jedan od najkonzervativnijih hrvatskih govornih tipova, tzv. "dobrinjski govorni tip".
„Placa“ – centar Dobrinja
Nakon što smo pogledali uži centar Dobrinja, napravili smo kraću pauzu uz osvježenje, i nakon toga nastavili povratak. Vraćamo se jednim dijelom istim putom do raskrižja na Stupici. Gledano iz pravca dolaska: lijevo odvaja se staza za Klimno, Soline i Čižići, desno za Sv. Vid, te ravno za Hlapu. Od ovog križanja može se reći da konačno, staza ne prolazi makadamskim ni asfaltnim cestom kao što je to bilo slučaj da sada. U nastavku staza prolazi kroz naselja Gornje Hlape (KT 6), te Županje i zadnje kontrolne točke (KT 7). Između ova dva naselja jedan dio staze je jako zapušten. Put bi trebalo očistiti i markacije obnoviti. Nakon 5 km od Županje dolazimo do raskrižja Šilo. Tu se staza lijevo odvaja za Klimno 4,5 km (pješačka i biciklistička staza), ravno nastavlja staza nazvana „Botanički vrt“ u dužini 1 km. Na tom dijeli postavljene su table na kojima je ispisan naziv bilja na hrvatskom i latinskom jeziku. Na žalost jedan dio tabli je uništen. Staza botaničkog vrta izlazi na ulicu „Staru cestu“ po kojoj se spuštamo do centra na obali ispod ureda Turističke zajednice, gdje počinje i završava Dobrinjska obilaznica.
Na stazi prema Hlapi
Na zapuštenom dijelu staze, obrasle u nisko raslinje
Na kraju puta - na plaži u Šilu zajednička fotografija.
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google earthu, na topografskoj karti, vertikalni profil staze, te slideshow albuma fotografija, koje nisu obuhvaćene blogom
Gpx tragovi na Google earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D - profil staze