Nedjelja, 29. ožujka 2015.
Skrad pored ostalih mjesta u Gorskom Kotaru smjestio se u podnožju strmih padina Skradskog vrha. To je osamljeno, sa svih strana šumovito brdo strmih padina sa nadmorskom visinom 1043 m. Ispod vršnog grebena nalazi se travnata zaravan na kojoj je izgrađena kapelica Marijina Uznesenja na nebo i klupe za odmor ( klupe nisu vidljive – prekrivene su snijegom). Od Skrada i Skradskog vrha prema Ravnoj Gori nastavlja se gorska kosa dugačka oko 5 km na čijem je južnom kraju Javorova kosa. Skradski je vrh spojen uzdužnim putom preko Kicljevih jama i Kicljeva vrha s ravnogorskim krajem. Nasuprot Skradskom vrhu, ispod Skrada, u 300 metara dubokom dnu prirodnog kanjona skriva se Vražji prolaz, jedan od najljepših prirodnih fenomena Gorskog kotara i Hrvatske. Njegov najatraktivniji dio je uzak kanjon potoka Jasle, a nedaleko od njega obrušava se impresivan slap potoka Curka ispred veličanstvenog špiljskog portala Zelenog vira. Osobit ugođaj cjelokupnom okruženju daju bučni vodeni tokovi i ugodna šumska hladovina, pogotovo u ljetnim mjesecima.
Pogled na Skrad i Skradski vrh
PRISTUP AUTOMOBILOM (do Skrada)
Iz Ike osobnim automobilom krenuli smo u 7 h. U Matuljima ulazimo na autocestu i vozimo se do naplatnih kućica „Kikovica“, gdje silazimo s autoceste i vožnju nastavljamo Lujzianskom cestom Rijeka – Zagreb, preko Delnica do Skrada od kuda je polazna točka za uspon na Skradski vrh.
ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama)
Parkiralište iznad benzinske postaje INA (nije u funkciji) u Skradu (676 m), Kavranova stijena (800 m), Skradski vrh (1043 m), Perić vidikovac (840 m), te povratak do Skrada, Nastavak kroz Vražji prolaz do doma i izletišta Zeleni vir (340 m), Slap Zeleni Vir (398 m). Dužina staze 13,4 km. Vrijeme gpx traga 4 h i 33 minute. Minimalna visina 340 m, maksimalna 1032 m. Visina polazišta 670 m. Visina odredišta 1043 m. Prosječan nagib 17%.
Izvod iz analize gpx traga
Opis puta
Početna točka uspona je na parkiralištu iznad INA benzinske postaje (nije u funkciji), pored informacijskog punkta turističke zajednice općine Skrad. Krenuli smo „poučnom stazom Šiljar“ (njen početak je željeznička postaja) - koja vodi preko travnate padine, zatim stepenicama prema crkvi Svetog Antuna Padovanskog. Izlaskom na parkiralište crkve, dolazimo do smjerokaza, koji upućuje 2 min. prema izvoru Grohotnik, jednom od izvora rijeke Dobre i starom Mlinu. Duž staze postavljeno je 13 informativnih ploča na kojima je znak božikovine, zaštićene biljne vrste koju nalazimo na gotovo svim dijelovima poučne staze Šiljar. Edukacijske ploče opisuju: biljni i životinjski svijet, zaštićene i ugrožene biljne vrste, šumsko voće, gljive ovog kraja te ostalo rijetko raslinje. Dužina staze je 7,5 km, a vrijeme hoda 3 sata.
Pogled sa parkinga na stazu koja vodi preko travnate padine prema crkvi Svetog Antuna Padovanskog
Po stepenicama prema crkvi
Grohotnik, jedan od izvora Dobre. Ispod izvora nalazi se stari mlin
Od izvora, staza dalje vodi asfaltnom cestom kroz Veliko Selce. Markacije su rijetke i postavljene na električnim betonskim stupovima. Izlaskom iz sela iza zadnjih kuća napuštamo asfaltnu cestu i ulazimo na šumsku stazu. Nedugo zatim dolazimo do informativne ploče i smjerokaza vidikovac „Kavranove stijene“, od kuda je najljepši pogled na Skrad.
Kavranove stijene
Pogled na Skrad sa Kavranovih stijena
Nastavak puta vodi kroz šumu uređenom poučnom stazom Šiljar. Ovaj dio staze dobro je označen i jednostavan za snalaženje.U prvom dijelu prolazimo kroz bjelogoričnu, zatim i crnogoričnu, da bi ispred vrha opet ušli u bjelogoričnu šumu. Ovaj dio staze od Kavranovih stijena do vrha prekriven je snijegom, dok je ostatak staze bez snijega. Nakon jedan sat laganog hoda dolazimo do raskrižja putova: lijevo odvaja se staza za kapelicu, Skradski vrh i istoimeni vidikovac – desno vodi staza za Perić vidikovac. Nastavljamo dalje još jedan sat hoda – snježnom stazom i dolazimo na zaravan ispod Skradskog vrha, gdje se nalazi kapelica Marijinog Uznesenja. Ispred te kapelice svake godine za Veliku gospu 15. kolovoza održava se sveta misa, a istovremeno na taj dan slavi se i Dan općine Skrad.
Od Kavravovih stijena put se nastavlja po snijegu, sve do Skradskog vrha
Na stazi prema vrhu
Kapelice Marijina uznesenja na nebo
Od kapelice, kratkim usponom za 2 minute dolazimo do Skradskog vrha (n/v 1043 m). Tu je postavljen željezni tuljac u kojem se nalazi žig. Stotinjak metara dalje dolazimo do vidikovca, nazvan po istoimenom vrhu „Skradski vidikovac“, na kojem su postavljena dva stola sa klupama. Sa ovog mjesta pruža se atraktivan vidik prema Vijencu, Javorovoj kosi, Turminu, Višnjevici i najudaljenijoj Bjelolasici. Tu smo napravili dužu pauzu za odmor i marendu.
Skradski Vrh ( 1043 m), označen betonskim stupićem na kojemu je pričvršćen željezni tuljac, u kom se nalazi Žig
Pogled sa vidikovca prema Ravnoj Gori i vrhovima Gorskog Kotara
Nakon odmora i marende, nastavljamo povratak istim putom do raskrižja, gdje se lijevo odvaja staza za vidikovac Perić i Skrad u dužini 1 km. Sa ovog Perić vidikovca lijepo se vidi dio Skrada, a ispod njega kanjon Vražji prolaz.
Na stazi prema vidikovcu Perić
Pogled sa vidikovca Perić na Skrad i kanjon Vražji prolaz
U nastavku staza se strmo spušta po serpentinama i izlazi na asfaltnu cestu, po kojoj dalje nastavljamo do raskrižja putova iznad željezničke postaje. Tu završava poučna staza Šiljar i započinje poučna botanička staza „Zeleni vir“. Desno odvaja se staza za slap i „Zeleni vir“. Lijevo vodi staza prema kanjonu Vražji prolaz i završava u Zelenom viru. Odlučili smo napraviti kružnu turu preko kanjona Vražji prolaz – planinarska kuća na Zelenom viru i preko istoimenog slapa do ove početne točke.
Od vidikovca Perić – spust po serpentinama
Rascvali vrijesak
Od ovog raskrižja – željeznička postaja Skrad započinje poučna botanička staza „Zeleni vir“. Staza je podijeljena na 3 dionice koje se sastaju kod planinarskog doma Zeleni vir. Prva dionica vodi od željezničke postaje Skrad (649 m ) do izvora Zelenog vira i slapa uz hidroelektranu ( oko 2 km ). Druga dionica vodi od planinarskog doma Zeleni vir kroz Vrajži prolaz do Muževe hiše ( okvirno 800 m ). Treća dionica vodi uz potok Curak prema zaselku Ložac ( 1,8 km ). Ukupno je postavljeno 19 edukativnih panoa. Na većini panoa prikazane su biljne zajednice ovog područja s fotografijama najznačajnijih i najčešćih vrsta: ljekovite biljke, jestivi šumski plodovi, rijetke i zaštićene biljke, proljetnice, paprati, jestive i otrovne gljive ovog područja, a na nekoliko panoa prikazan je i životinjski svijet kao i vegetacija stijena, uvala, jaraka i kanjona. Od željezničke postaje Skrad staza u prvom dijelu vodi šumskom cestom i presijeca je na nekoliko mjesta, zatim se strmoglavo spušta u kanjon Vražji prolaz do Meževe hiše, od kuda započinje ili završava poučna botanička staza Zeleni vir, ovisno iz koga pravca se dolazi.
Staza se strmo spušta u kanjon Vražji prolaz do špilje „Muževa hiša“. (susreće se i naziv „hiža“). Na ovom dijelu staze postavljeno je uže, kako bi olakšalo spust, obzirom da je staza skliska i strma.
Nakon prijeđenih 3,2 km od željezničke postaje Skrad dolazimo do špilje „Mužekova hiša“. Ulazni otvor ove špilje smješten je u stijeni 20 m iznad potoka Jasle, gdje završava staza Vražji prolaz. Po narodnoj predaji, za vrijeme najezde Turaka oko 1525., tu se djelom sklonilo stanovništvo ovog područja. Gospodar skupine ljudi koja se sakrila u špilju bio je muž – muškarac, pa je po tome i dobila naziv ''Muževa hišica''. Špilja je vrlo prostrana, dugačka je oko 150 metara i bogata je sigama, u špilji koja još nije u cijelosti istražena nalazi se nekoliko manjih jezerca. U jednom jezercu skriva se čovječja ribica. Za razgledavanje špilje, potrebna je svjetiljka.
Na ulazu u špilju Muževa hišica
Pogled i špilje na kanjon
Značajno je napomenuti, da je povodom obilježavanja 100. obljetnice turizma u Skradu, otvorena Poučna geološka staza „Zeleni vir“ koja se proteže većim djelom krajobraza Zelenog vira i Vrajžeg prolaza. Poučna geološka staza ima za cilj uputiti posjetitelje u geološke procese i fenomene koji se pojavljuju na ovom osebujnom, geološki vrlo zanimljivom prostoru. Kroz 13 edukativnih ploča posjetitelji tekstom, slikom i grafičkim prikazima mogu saznati više o starosti stijena i što se u vrijeme njihova nastanka događalo na Zemlji, upoznaju se sa borama, rasjedima u kanjonu, krškim izvorima te procesima koji su doveli do nastanka kanjona, špilja i jaraka.
Na stazi kroz kanjon
Prolaz preko rječice Jasle
Vražji prolaz mnogi smatraju jednim od najljepših prizora u našoj zemlji. Kroz usku guduru - kanjon širok na mjestima jedva dva metra, među stijenama visokim stotinjak metara, probija se gorski potok Jasle. Nad njim na metalnim nosačima usječenim u stijenu izgrađeni su mostići i stepenice kojima se prolazi. Osobit ugođaj cjelokupnom okruženju daju bučni vodeni tokovi i ugodna šumska hladovina, pogotovo u ljetnim mjesecima.
Zasluženi odmor
Na širem dijelu staze uz potok jasle
Planinarski dom – izletište Zeleni vir
Dvadeset minutnu pauzu ispred doma iskoristili smo za odmor i okrepu, a nakon toga nastavljamo put prema slapu i Zelenom viru. Nasuprot doma nalazi se hidrocentrala izgrađena 1921. godine, koja je ujedno i prva hidrocentrala sagrađena u Gorskom kotaru, za ondašnje vrijeme pravo remek djelo. Vrajži prolaz, Zeleni vir i spilja Muževa hišica još su davne 1962. godine proglašeni posebnim geomorfološkim rezervatom čija površina iznosi oko 200 ha.
Pogled na rječicu Iševnicu koja nastaje usred izletišta spajanjem potoka Jasle i Curka između planinarskog doma Zeleni vir i hidrocentrale – Munjare. Rječica Iševnica duga je oko 4 kilometra (na nekim zemljovidima, kao i na izletničkim tablama naziva se Curak ili Curek po jednom od potoka od kojeg nastaje), a utječe u Kupicu kod zaseoka Iševnica, po kome je i dobila ime.
Nakon pauze i okrijepe krećemo drugom stazom od doma prema Zelenom viru.
ZELENI VIR – snažan izvor na dnu plitke, prostrane spilje nad čijim su se ulazom nadvile okomite stijene visoke 70 metara, niz koje se ruši živopisan slap stvarajući blistavu vodenu zavjesu. Zeleni vir dobio je ime po zelenkastoj boji vode koja nastaje u spilji.
Slap visok 70 m iznad špilje i izvora Zeleni vir, stvarajući potok Curak
Pogled na izvor i jezerce Zeleni vir, gdje je napravljena manja brana
Pogled na slap iznutra od izvora
Napuštamo izvor i slap Zeleni vir, te nastavljamo povratak prema Skradu. Preostaje nam 1,6 km strmog uspona po stazi koja vijugajući prolazi kroz šumu do željezničke postaje Skrad, dalje 650m asfaltnom cestom do parkinga, gdje i završava naša današnja avantura.
Na lijepo uređenoj staza iznad slapa i izvora Zeleni vir
Prelazak preko pruge željezničke postaja Skrad
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Goole earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, te album fotografija, koje nisu obuhvaćena ovim putopisom.
Gpx tragovi na Google earthu
Gpx tragovi na topo karti
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D - profil staze