Srijeda, 20. svibnja 2015.
Za treći dan našeg boravka na planini Mosor predviđena je slijedeća tura: planinarski dom Umberto Girometta, sklonište Kontejner, Botajna, Sv. Jure ili Kozik, te spust preko „Tepla Pola“ do Dubrave (zaseoka Čotići).
Krševiti masiv planine Mosora proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini od oko 25 km, a u smjeru sjeveroistok-jugozapad u širini od oko 12 km. Njegov najviši vrh, Veliki Kabal, visok je 1339 m n/m. Planinom Mosora dominira kameniti hrbat s kojeg se na obje strane spuštaju krševite padine s jako razvijenim krškim reljefom. Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol”(brdo) i “sor”(izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo-izvor. Prema Poljaku legenda kaže da Mosor svoje ime duguje Rimljanima, koji su ga zvali Mons aureus (Zlatno brdo).
S morfološkog stajališta, prema Poljaku (2001), najviši dio planine Mosora je uočljivo podijeljen na tri dijela. Zapadni dio proteže se od prijevoja Klis do sedla zapadno od vrha Ljubljan. Na njemu su vrhovi: Debelo brdo (1044 m), Plišivac (1053 m) i Kunjevod (1082 m). Središnji i najviši dio Mosora prostire se od zapadnog podnožja Ljubljana do prijevoja Ljuto kame, sa njegovim vrhovima: Ljubljan (1062 m) i Javorska (1271 m), Vickov stup (1325 m), Ljubirne (1331 m) i najvišim mosorskim vrhom, Veliki Kabal (1339 m). Svi ovi vrhovi smješteni su na mosorskom glavnom grebenu. Sjeveroistočno od njega uočljivo se izdvaja uzvišenje Jabukovac (1246 m), čiji je okoliš najdivlji i najneprohodniji dio planine Mosora. Istočni dio planine Mosora proteže se od prijevoja Ljuto kame do krajnjih istočnih ogranaka prema rijeci Cetini. Njegovi vrhovi su: Velim (1159 m), Botajna (1196 m), Kozik ili Sv. Jure (1319 m), Bila (1124 m), Kupinovac (1002 m), prijevoj Rašeljka (836 m) i Lišnica (950 m).
Pogled s grebenske staze na vrh Kozik - Sv. Jure (1319 m)
ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama)
Planinarski dom Umberto Girometta (868 m), sklonište kontejner (1055 m), vrh Botajna (1196 m), Kozik- Sv. Jure (1319 m), Dubrava (zaselak Ćotići 550 m), te povratak do Sitno Gornje ( 575 m). Dužina staze 12,8 km. Vrijeme gpx traga 7 h i 20 minute. Minimalna visina 550 m, maksimalna 1322 m. Visinska razlika pri usponu 1055 m, pri silasku 1416 m. Visina polazišta 868 m. Visina odredišta 1319 m. Prosječan nagib 21%.
Izvod iz analize gpx traga
Opis puta
Od doma Umberto Girometta prema vrhu Kozik –Sv. Juri krenuli smo u 6 h i 10 minuta. Slijedimo dobro markiranu i ugaženu stazu u pravcu jugoistoka i nakon prijeđenih 300 m stižemo do križanja putova: lijevo se odvaja staza za veliki Kabal (2 h i 15 min.), Vickov stup (2 h), Vranjaču (5 h), Jabukovac (2 h i 30 min.) – Ravno slijedi staza prema skloništu Kontejner (45 min.), Donji Dolac (3 h), te Kozik – Sv. Jure (4 h). U ovim jutarnjim satima od ovog križanja pruža se predivan pogled na Split, Korčuli i na obližnju Zvjezdano selo Mosor na brdu Makirina, izgrađena na 700 m nadmorske visine.
U nastavku staza se umjereno uspinje i prolazi kroz nisko raslinje sve do Kontejnera. Neposredno prije Kontejnera - ubada se staza koja dolazi iz Dubrave. Do skloništa Kontejner stižemo po predviđenom vremenu za 45 minuta ( 2 km).
Na početku staze
Raskrižje putova
Pogled na Split i otok Brač
Pogled na Zvjezdarnicu selo Mosor na brdu Makirina
Leptir na cvijetu
Planinarsko sklonište „Ljuto kame“, popularnijeg naziva „sklonište Kontejner“ (1055 m)
Stotinjak metara iznad Skloništa je račvanje putova: ravno put nastavlja za Donji Dolac i Ljuto kame – Veliki Kabel, desno odvaja se put prema vrhu Botajne i Koziku. U nastavku staza prolazi kroz manji dolac, potom se oštrije uspinje na greben i dalje grebenom do vrha Botajna (n/v 11096 m), gdje stižemo od skloništa Kontejner za 1 h, ili 2 h i 30 minuta od Doma. Tu smo napravili pauzu za osvježenje i okrijepu.
Na stazi iznad dolca
Pogled s grebena na Donji Dolac
Na grebenskoj stazi prema vrhu Botajna
Izvanredan pogled s grebenske staze na Split i Kaštela
Pogled na vrh Kozik – Sv. Juru od vrha Botajne
Zanimljiva markacija
Na travnatom – kraćem dijelu grebena prepunom raznolikog planinskog cvijeća
Od vrha Botajne nastavljamo grebenskom stazom okvirno 800 m, a potom staza skreće lijevo i vodi ispod samog hrpta u smjeru sjeveroistoka kroz nisko raslinje. Staza kojom hodamo puna je mekane, zelene mahovine koja nam nepogrješivo kazuje na kojoj smo strani svijeta. Nakon nekog vremena staza ponovo izlazi na glavni greben. Ne preostaje nam ništa drugo, neko skakutanje s kamena na kamen do vrha Kozik –Sv. Jure. Na putu prema vrhu prolazi se pored 2 križanja. Na prvom odvaja se desno put za Dubravu – staza „Tepla pola“, na drugom pred sam vrh sa desne strane odvaja se put za Gornji Dolac i Putišiće (2 h ). Od ovog raskrižja preostaje nam još 15 minuta hoda do vrha Kozik, gdje dolazimo točno u 10 h i 45 minuta, za što nam je trebalo 4 h i 35 minuta od Doma (35 min. više od oficijelnog vremena).
Na sjeveroistočnom dijelu staze
Pogled na vrh Kozik i vrhove iza njega što se nižu prema jugoistoku
Po grebenu
Pogled na greben unazad prema Velikom Kablu, Vickovu Stupu i Ljubljanu
Na stazi uz uporabu ruku i nogu
Ispred vrha Kozik – Sv. Jure
Kapelica Sv. Jure
Sv. Jure ili Kozik (1319 m) najviši je vrh u istočnom dijelu Mosora. Zbog istaknutog, piramidalnog izgleda smatra se najljepšim vrhom na Mosoru, a Poljičani su ga smatrali i najvišim vrhom Mosora, pa su na njemu podigli i kapelicu Sv. Jure, nebeskog zaštitnika Poljica. Njemu u čast svake prve subote u srpnju služi se sv. misa. Kapelica je sagrađena 1868 godine u spomen na pobjedu Poljičana nad Turcima u Docu Donjem, a obnovljena je 2005. Dimenzija je 6 x 4 m, a krov je pokriven kamenim pločama. Pored kapelice je metalna kutija sa žigom s vanjske strane. Upisne knjige možete pronaći unutar metalne kutije, ali i u kapelici. Ispred kapelice nalazi se manji mramorni križ.
S vrha se pruža nezaboravan pogled prema sjeverozapadnom i središnjem grebenu i njihovim vrhovima. Prema jugoistoku na more i otoke, Omiš, deltu Cetine, Omišku Dinaru, Biokovo. Prema sjeveru na Dinaru, Troglav, Kamešnicu i Čvrsnicu. Ovo je jedan od ljepših pogleda s vrhova hrvatskih planina, a jedan od najljepših u Dalmaciji. Od ovog vrha može se krenuti u slijedećim pravcima: Sv. Jure - pl. doma "Umberto Girometta" (4:00h), Sv. Jure - Skočibe - Gata (2:30 h), Sv. Jure – Putišići (2:15 h), Sv. Jure – Studenci – Čotići (1:45 h). Mi smo odabrali spust preko „Tople pole“.
Pogled na Omiš i deltu rijeke Cetine
Zajednička fotka na vrha Kozika –Sv. Jure
Povratak s vrha započinjemo u 11 h i 45 minuta. Spuštamo se istim putom do raskrižja „Tepla pola“. Od ovog križanja započinje strmi spust istoimenom stazom kroz dragu obraslu u nisko raslinje u kojem prevladava crni grab sve do izvora vode. Na žalost, ovaj izvor tijekom ljetnih mjeseci presuši, pa je preporuka uvijek nositi dovoljne zalihe vode. Od tu slijedi polegnutiji dio staze koja u donjem dijelu prolazi kroz šumu hrasta medunca i izlazi na neasfaltiranu cestu, koja dalje u smjeru sjeverozapada vodi do zaseoka Ćotići, gdje i završava naša trodnevna avantura planinarenja na Mosoru.
Na početku spusta
Pogled na dragu Tepla pola
Osvježenje na izvoru vode
Na makadamskoj cesti prema Ćotićima
Zaseok Ćotići
Od Ćotića prevozimo se autobusom do sela Sitno Gornje, gdje nas čeka večera
Za vrijeme večere
Konoba „Svanuće“ – Sitno Gornje. Mirko Gruica sa suprugom i sinom. Vrlo ljubazni domaćini pripremili su izvanrednu teletinu ispod peke. Odnos cijene, kvalitete i količine vrlo prihvatljivo, bez i jednog prigovora. Tko god se nađe u blizini –preporučam da posjetite konobu „Svanuće“ bit ćete više nego zadovoljni, kako sa hranom, isto tako i sa srdačnim domaćinima.
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google earthu, na topo karti, vertikalni profil staze,te linkalbuma fotografija, koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
Gpx tragovi na Google earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D - profil staze
Gpx tragovi na topo karti.
Gpx tragovi sva 3 dana