Greben Nanos_kružna tura - Lovska koča Strmec_Vojkova koča_Furlanovo zavetišče 08.03.2015., greben Nanosa

Nedjelja, 08. ožujka 2015.
Nanos je visoki kraški greben smješten na zapadnom dijelu pokrajine Notranjske, koji dijeli sjeverni dio Slovenije od Primorja. To je 12 dug i 6 km širok kraški plato, sa odrezanim strmim rubom koji se izdiže visoko (500 – 700 m) iznad gornjeg dijela Vipavske doline. Na južnom dijelu kraškog platoa izdiže se vrh „Pleša“ koji pored Snežnika dominira na zapadnom djelu pokrajine Notranjske. Vršni dio platoa oblikuju vrtače, zaravni i obli vrhovi, od kojih se na jugozapadu uzdiže najviši šumovit Suhi vrh 1313 m – (nezanimljiv za planinare).

Prosječna visina grebena, okvirno, kreće se oko (1100 m). Zapadna polovica je niža i kreće se od 800 do 950 m i manje kamenita. Zbog svojih botaničkih zanimljivosti (razni endemični biljni svijet) dio južnog i zapadnog obronka Nanosa, proglašen je 1987 godine Krajinskim parkom (Park prirode). Nanosom prolazi Slovenski planinarski put, Evropski pješački put i Slovenski geološki put. Za planinare najzanimljiviji je južni vrh Pleša (1262 m), gdje je ispod samog vrha smješten TV odašiljač, a nešto niže i planinarski dom „Vojkova koča“ nazvana po narodnom heroju Janku Premrlu - Vojku, gdje je i postavljena njegova bista.

Greben Nanos - Rebrenice

PD Knezgrad Lovran organizirano je izlet na način, da u svom godišnjem planu izleta ima obvezno jedan „glavni“ mjesečni izlet - planiran polovicom mjeseca. Svi ostali planinarski izleti dogovaraju se i organiziraju na redovnom tjednom sastanku Društva. Tako, i ovog vikenda organiziran je jednodnevni izlet u Sloveniju, pohod na Nanos. Organizator i vodič izleta je Zoran Šarin. Na izlet se prijavilo 19 planinarki i planinara. Prijevoz je organiziran osobnim automobilima. Okupljalište planinara na autocesti Rijeka-Rupa – benzinska postaja „Crodux – Rupa“.

PRISTUP AUTOMOBILOM (do prijevoja i lovske koče na Strmecu)
Od benzinske postaje Crodux – nastavljamo vožnju preko graničnog prijelaza Rupa, Ilirske Bistrice, Pivke do Postojne, gdje u industrijskoj zoni nastavljamo za Razdrto. Od Razdrtog cestom 444 prema Vipavi i Podnanosu. Prije naselja Podnanos točno na 20-om kilometru od centra Razdrto dolazimo do putokaza koji nas upućuje na Nanos i Abram (kmečki turizam). Na samom početku ceste, pored putokaza postavljeno je betonsko obilježje, na kojem je ispisano „Strada militare monte Nanos“, koje podsjeća na prošlost iz Prvog svj. rata. Nastavljamo asfaltiranom lokalnom cestom koja se strmo uspinje uz višestruke oštre zavoje do prijevoja Strmec u dužini 8,5 km. Na ovom prijevoju smještena je i Lovska koča - naša polazišna točka pohoda.

ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Lovska koča na prijevoju Strmec (825 m), crkva sv. Hieronim (1019 m ), vrh Pleša (1262 m), Vojkova koča na Nanosu (1246 m). Povratak kružnom turom preko Furlanova zavetišča pri Abramu (900 m) do parkirališta i spred Lovske koče (825 m). Ukupna dužina staze 15,4 km. Ukupno vrijeme hoda sa svim stajanjima 6 h i 41 minuta. Minimalna visina 743 m, maksimalna 1262 m. Visinska razlika pri usponu 784 m, pri povratku 799 m. Visina polazišta 825 m. Visina odredišta 1262 m.

Izvod iz analize gpx traga

Betonsko obilježje postavljeno na početku lokalne ceste za Nanos iz Prvog svj. rata – na kome je i danas vidljiv natpis „Strada militare – monte Nanos“.

Opis puta
Sa parkirališta na prijevoju Strmec ispred Lovačke kuće krenuli smo u 9 h i 40 minuta. Tu je ujedno i raskrižje putova sa okvirnim vremenom hoda: lijevo vodi staza za Abram (1 h), desno za Podnanos (1 .5 h) i ravno za crkvu Sv. Hieronim (1 h) i Vojkova koču (1,5 h).

Lovska koča (825 m)

Sa parkirališta ulazimo na polegnutu stazu – dobro označenu i ugaženu koja vodi kroz gustu borovu šumu. Nakon desetak minuta hoda staza se postupno uspinje i ulazi u područje niskog raslinja ispod vrha Strmec (850 m). Ovaj prvi dio staze nije atraktivan – vidici su nam zaklonjeni. Tek nakon 20 minuta hoda izlazimo na proplanak – travnatu visoravan prošaranu kamenjem, od kuda se ukazuju prvi lijepi vidici na dolinu Vipave i vrhove iznad nje, te pogled na vrh Grmada iznad crkve Sv. Hieronima.

Na samom početku staze

Na položenom dijelu staze

Izlazak iz šumske staze na travnati proplanak prošaran kamenjem

Prvi lijepi vidikovac prema Vipavskoj dolini

Pogled na Vipavsku dolinu

Cijelom dužinom ove rute od prijevoja Strmec do planinarskog doma Vojkova Koča i vrha Pleša - staza vodi kraškim rubom Rebrenice, gdje se strme padine i okomite stijene izdižu 500 do 700 m iznad Vipavske doline. Nastavljamo stazom u kombinaciji trave i kamenja sve do travnate visoravni, od kuda se lijepo vidi vrh Grmada koji se nalazi na 1209 m nadmorske visine. Cijelo vrijeme puta pogled nam bježi na ovaj travnati impozantni vrh. Točno nakon 1 h hoda, kako je i oficijelno vrijeme uspona predviđeno dolazimo do crkve Sv. Hieronim (1069 m).

Na polegnutom dijelu staze

Pogled na vrh Grmada (1209 m)

Slijedimo put po travnatoj visoravni, koji se umjereno uspinje do crkve Sv. Hieronim, gdje stižemo u 10 h i 35 minuta.

Zajednička fotografija na vidikovcu, od kuda se lijepo vidi dužina kraškog grebena Rebrenice

Crkva Sv. Hieronim (1069 m)

Crkva Sv. Hieronima, izgrađena u 14. stoljeću, točnije 1360. godine a konačan - današnji oblik dobiva početkom 17. stoljeća. Smještena je na travnatim padinama podno vrha Grmada. Od Vojkove koče na Nanosu do crkve stiže se za 30-tak minuta hoda.

Ispred crkve kratka stanka za odmor i okrepu

Nakon 15 minutne pauze nastavljamo strmijim usponom po travnatom grebenu i nakon 5 minuta dolazimo do raskrižja putova: sa desne strane ubada se staza koja vodi od Razdrtog (1 h i 15 min.) i Vremščice (5 h i 15 min.), ravno staza vodi za Vojkovu koču na Nanosu (30 min.).

Od crkve prema Vojkovoj koči

Pogled na Vipavsku dolinu i greben Rebrenice

Na prijevoju ispod vrha Grmada

Nakon prijevoja staza nakratko vodi po izohipsi Grmade, potom se lagano spušta i vodi jednim dijelom šumskom cestom do Vojkove koče. Pruža se i druga mogućnost nemarkiranim dijelom po grebenu do TV tornja i Vojkove koče. Naravno, ja sam izabrao nemarkiranu grebensku stazu, s koje su vidici daleko ljepši nego hod šumskim putom. Nekoliko fotografija s grebena:

TV odašiljač na Nanosu, ispod kojeg je smještena Vojkova koča

Pogled u nazad na greben i dolinu Vipave

Vojkova koča na Nanosu (1246 m)

Smještena je ispod vrha Pleša i TV odašiljača. Prva gradnja kolibe datira iz 1913 godine. Za vrijeme Prvog svj. rata bila je pod talijanskom vlašću. Nakon Drugog svjetskog rata i pripajanja tih mjesta matici Sloveniji. PD Postojna 1949 daju ime koči po nacionalnom heroju Janku Premrlu-Vojku, gdje ispred koče stoji i njegova bista. 1991 godine koča je u potpunosti renovirana iznutra i izvana. Posjeduje 82 sjedeća mjesta u dvije prostorije i 100 sjedećih mjesta ispred Koče. Od smještaja posjeduje jednu sobu sa 4 ležaja i dvije spavaonice sa 48 ležaja. Pored restorana i bara, posjeduje tekuću vodu, struju, telefon i wc (ženski i muški). Hrana za svaku pohvalu.

Vrijeme ručka

Jednosatnu pauzu u Vojkovoj koči iskoristili smo za odmor i ručak. Nakon toga nastavljamo put prema Furlanovom zavetišču pri Abramu. Staza u prvom dijelu vodi šumskom cestom pokrivena snijegom i ledom, ali očišćena od snijega, tako da je moguće stići terenskim vozilom da Koče. Nakon 20 minuta hoda po cesti, ulazimo na šumsku snježnu stazu, koja nam daje potpuno drugačiji ugođaj od one pri usponu.

Na stazi po šumskoj cesti

Na šumskoj neugaženoj stazi

Nakon 15 minuta spusta po šumskoj stazi, stižemo do raskrižja gdje ujedno staza presijeca šumsku cestu i nastavlja šumskom vlakom.

Raskrižje

Gledano iz pravca dolaska: lijevo odvaja se staza za Lovsku koču, Podnanos i crkvu Sv. Hieronim, ravno put vodi za Furlanovo zavetišče pri Abramu i za Vipavu. Slijedimo markirani put šumskom vlakom koja se umjereno uspinje do podnožja i prijevoja manjeg „bezimenog vrha“, kojeg smo popeli radi vidikovca. Potom se spuštamo i nastavljamo stazom preko područja Lanišča, koja nas uskoro dovodi do slijedećeg raskrižja. Desno staza vodi za Abram, lijevo za Lovsku koču. Od ovog raskrižja nastavljamo gotovo polegnutom stazom prošaranom travom i kamenjem, te nas ubrzo dovodi do smjerokaza, koji upućuje na Abram.

Na bezimenom vrhu na nadmorskoj visini 1115 m

Na polegnutom dijelu staze prema Abramu

Nakon 30 minuta laganog hoda dolazimo do smjerokaza koji nas upućuje na Abram. Od ovog smjerokaza nastavljamo šumskom cestom 30 minuta do Furlanovog zavetišča pri Abramu, gdje dolazimo u 14 i 35 minuta. Sva pozornost usmjerena je na mrkog medvjeda, nakon toga uslijedio je odmor uz osvježenje.

Smjerokaz za Abram

Mrki medvjed u svom skučenom kavezu – tužnog pogleda

Furlanovo zavetišče pri Abramu – domaći izraz „pri Abramu“ (900 m) smješteno u naselju Nanos na visokoj kraškoj visoravni istoimenog naziva. Otvoreno je 1961 godine, ime je dobilo po planinaru Fricu Furlanu, koji je stradao na Vipavskim stijenama. Zavetišče je preuređeno u kmečki turizam i ne postoji mogućnost noćenja uz planinarske popuste. Smještaj, hrana i piće nude se po običajnim cijenama za ovakav tip kmečkog turizma.

Zajednička fotografija ispred Furlanovog zavetišča( Kmečki turizam Abram)

Naše planinarke kao prelijepi buket rožica – Sretan vam 8. Mart!

Nakon kraće pauze i odmora započinjemo spust šumskom stazom do izlaska na makadamsku – šumsku cestu. Neko vrijeme hodamo cestom, zatim ulazimo na planinarsku stazu koja vodi kroz šumu. Na putu uz cestu dolazimo do crkvice Sv. Florijan. Na moje zaprepaštenje skinut je naziv imena crkve, ostao je samo mali križ na pročelju. Crkvica je dobila prenamjenu. Na kamenoj ploči pričvršćenoj na fasadi ispisan je naziv „Šembijska bajta“- obnovili je i uredili Podnanoški gasilci 2004 – 2007. godine. 20-ak metara od bajte sa desne strane ceste vodi markirani planinarski put kroz šumu i nisko raslinje preko predjela zvanog „Vrti“. Tako, staza nekoliko puta presijeca šumsku cestu, te nas na kraju dovodi do prijevoja Strmec i parkirališta od kuda smo započeli naš pohod.