Nedjelja, 24. siječnja 2016.
Među alpskim vrhovima mnogo je lijepih i atraktivnih. Tosc, svakako, spada u kategoriju vrhova koji svakog planinara može oduševiti svojom ljepotom i širinom vidika, kako u zimskom, tako u ljetnom periodu. Tosc sa svojom nadmorskom visinom od (2275 m) je moćna planina, nalazi se u središtu Julijskih Alpa u Triglav grupi vrhova. Mnogi planinari Tosc nazivaju „balkonom Triglava“. To je raznolika – heterogena planina. Sjeverna strana padine je strma, gotovo okomita, dok je jugozapadna strana blaža i travnata. Pored ove blage strane Tosc na južnoj strani ima izrazito strmi usjek između stijena, pogodan za zimski uspon. Ima dva vrha: južni manji (2233 m) i sjeverni viši (2275 m). I s jednog i drugog zastaje dah pri pogledu na „tatu“ Triglav. Između ta dva vrha Tosca vodi široka staza, po još širem grebenu. Tosc je prema sjeveroistoku povezan grebenom do Velikog i Malog Draškog vrha. U zimskom periodu južna strana pogodna je za turno skijanje.
Pogled na vrh Triglava i na Tosc, s grebena
PRISTUP AUTOMOBILOM (do Rudnog polja na Pokljuki)
Iz Opatije krenuli smo s dva osobna automobila u 6 h. Vožnju sam nastavio preko graničnog prijelaza Rupa – Ilirske Bistrice do Postojne, od kuda nastavljam autocestom prema Ljubljani i dalje u pravcu Kranja i Jesenica do izlaza s autoceste na čvoru za Lesce – Bled. Tu ulazimo na lokalnu cestu koja vodi za Bled. Na semaforu u Bledu skrećemo desno prema putokazu koji upućuje za Pokljuku. U nastavku se vozi kroz šumu, a nakon prolaska nekadašnjeg skijališta Zatrnik, treba nastaviti do Rudnoga Polja na Pokljuki do streljane i velikog parkirališta, od kuda je ishodišna točka uspona na Tosc.
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Parkiralište – Rudno polje (1347 m), planina Konjščica (1438 m), Jezerce (1720 m), Studorski preval (1892 m), raskrižje Tosc (1851 m), južni manji vrh Tosca (12233 m), te vrh Tosc (2275 m). Ukupna dužina staze 17,5 km. Vrijeme gpx traga 7 h i 41 minuta. Minimalna visina 1303 m. maksimalna 2275 m. Visinska razlika pri usponu 1757 m, pri silasku 1770 m. Visina polazišta 1347 m. Visina odredišta 2275 m. Prosječan nagib 23%. Utrošeno kalorija 15.547.
Opis puta
Od Rudnog polja krenuli smo u 8 h i 15 minuta preko planine Konjščice. Staza najprije vodi do kraja makadamske ceste u dužini 3 km, gdje se u ljetnom periodu može parkirati. Cesta je zimi zatvorena. Jedan njen dio služi i kao skijališna pista. Nakon 45 minuta hoda dolazimo do kraja ceste - većeg proširenja koje služi kao parking. Od tu nastavljamo umjerenim usponom šumskom stazom koja vodi kroz gustu šumu prema planini Konjščica. Nakon nekoliko minuta hoda staza nastavlja uz rub potoka na kojem se nalazi jedan manji slap (sada zaleđen), te nakon 30 minuta izlazimo iz šume na donji rub pašnjaka planine Konjščica. Tu staza skreće ulijevo prelazi potok i nakon nekoliko koraka dovodi do mljekare na planini Konjščica (1438 m). Tu smo napravili kraću pauzu uz okrijepu i mali odmor.
Parking Rudno polje - spremni za pohod ( temperatura – 8°C)
Na početku staze po makadamskoj cesti prekrivenoj snijegom
Na šumskoj stazi u smjeru Konjščice
Mali slap okovan ledom
Planina Konjščica (1438 m)
U Hrvatskoj pojam planina nije isto što i u Sloveniji. Naime, „planinom“ u Sloveniji zovu pašnjake – izdvojena pastirska planinska gospodarstva na kojima se tradicionalno od davnina uzgaja stoka i proizvode razni mliječni proizvodi.
Kratak odmor ispred mljekare i sirane (pastirske kuće). temperatura -2° C
Od mljekare 10-tak metara dalje na drvenom stupu postavljen je smjerokaz s natpisom za Triglav i Vodnikov dom. Slijedimo stazu blagim usponom po pašnjaku do gornjeg ruba planine, od kuda staza nastavlja strmijim usponom kroz nisko raslinje klekovine i patuljastog bora, te nas uskoro dovodi do raskrižja putova: s desne strane ubada se staza koja dolazi od Rudnog polja preko skijališta Pokljuka, lijevo nastavlja put za Vodnikov dom i Triglav. Od ovog križanja, nakon 5 minuta hoda dolazimo na Jezerce i raskrižje putova: desno odvaja se staza za Srenjski preval i Viševnik (30 min.), lijevo za Studorski preval (30 min.), Vodnikov dom (1 h i 45 min.) i Triglav (5 h). Tu počinje NP Triglav.
Smjerokaz
Na stazi od pastirske kolibe - mljekare
Na stazi pri gornjem rubu pašnjaka
Na stazi kroz nisko raslinje patuljastog bora
Pogled unazad na planinu Konjščicu
Zajednička fotka - Jezerce (1720 m)
Nakon kraćeg zadržavanja nastavljamo stazom uz lijevi rub jezerca. U početnom dijelu staza je blaga, a kasnije se postupno uzdiže, da bi u drugoj polovini uslijedio strmi uspon do Studorskog prevala. Prijevoj se nalazi na nadmorskoj visini 1890 m između Vrtačice i Velikog Draškog vrha, s jedne strane, te s druge strane Slemena. Na njemu je i raskrižje putova. Gledano iz pravca dolaska: desno odvaja se staza za Veliki Draški vrh, Serenjski preval (1 h i 15 min.) i Blejska koča na Lipanci (3 h), lijevo nastavlja za Vodnikov dom (1 h i 30 min.) i Triglav (4 h i 30 min.). Od ove točke slijedi kratki spust, zatim gotovo polegnuto dalje nastavlja prečenjem po izohipsi padine Velikog Draškog vrha, a kasnije Tosca. Nakon 30 minuta hoda i prijeđenih 1,5 km dolazimo do križanja „Tosc“ (n/v 1850 m), gdje se ova staza spaja s onom koja dolazi iz smjera Uskovnice, ravno nastavlja za Vodnikov dom i Triglav, desno nemarkirani put za Tosc.
Pogled od Jezerca na Srenjski preval
Staza prema Studorskom prevalu na blago polegnutom dijelu
Pogled unazad na Mali Draški vrh, Srenjski preval i Viševnik
Na Studorskom prevalu (1890 n)
Nakon kraćeg spusta s prijevoja staza nastavlja blago polegnuto (malo gubi, malo dobiva na visini)
Staza vodi po izohipsi podnožja grebena
Pogled na stazu iza nas
S ovog dijela puta pruža se lijep pogled prema Bohinjskoj strani
Ova slika pokazuje mjesto od kuda započinje uspon na Tošc
Dolaskom u južno podnožje padine, započinjemo pripreme za uspon. Navlačimo dereze, štapove u ruksak, a cepin u ruke. Tu napuštamo stazu koja dalje vodi prema Vodnikovu domu i Triglavu. Skrećemo desno i započinjemo direktni strmi uspon kroz žljeb – usjek sa južne strane, snijegom zaleđene padine Tosca. Visoko ispred nas u daljini vidimo dva planinara. Uspon je doista strm i težak, snijeg je na mjestima zaleđen, na mjestima se propada. Dobivajući na visini, vidici nam se šire na Spodnje bohinjske gore, Šiju, Črni prst, Vogel a posve desno na zapadu Krn.
Najteži i najzahtjevniji dio uspona je do južnog manjeg vrha Tosca. Na dužini staze 800 m, treba savladati visinsku razliku od 378 m, za što nam je trebalo 1 h i 15 minuta.
Pripreme za uspon – spremanje štapova u ruksak i navlačenje dereza
Dok se vrše pripreme za uspon jedan gams se strmoglavom brzinom spušta u podnožje planine
Pogled na ekipu i početak uspona
Ova fotografija najvjernije pokazuje strminu i kut uspona – mi se uspinjemo istim nagibom kroz žlijeb, odnosno usjek između kamenite padine s desne strane i ove snježne lijeve strane.
Pri vrhu žlijeba – grupa slovenskih planinara se spušta
Ekipa pri vrhu snježnog uspona
Najteži dio je prošao. Dolazak na južni manji vrh Tosca (2233 m)
Tosc ima dva vrha: južni manji 2233 m) i sjeverni viši (2275 m). I s jednog i s drugog zastaje dah pri pogledu na „tatu“ Triglav. Između dva vrha Tosca vodi široka staza, po još širem grebenu, zaobilazeći duboku ponikvu neposredno prije vrha. Od tu staza nastavlja umjerenim usponom do vrha Tosc (2275 m).
Pogled na vrh Krna
Na širokom grebenu prema vrhu Tosc
Staza zaobilazi duboku ponikvu. U pozadini vidi se vrh Triglava i Tosc
Na vrh Tosca (2275 m) stižemo u 13 h i 5 minuta. S vrha Tosca najbolji i najljepši je pogled na Triglav. Vide se i planinarski domovi „Planika „ i „Kredarica“, a susjedni Verner je sasvim blizu. Prema istoku vidi se Veliki i Mali Draški vrh, Viševnik, još dalje vide se vrhovi Pokljukških Gamsi s Debelom Peči, najzapadnijeg dvotisućnjaka Julijskih Alpi. Prema zapadu u daljini vidi se Krn. S južne strane lijepo se vidi Bohinjska Bistrica, Vogel i skijalište. Okruženi smo mnoštvom alpskih velikana. Pauzu od 35 minuta iskoristili smo za marendu i odmor, te uživanje u prelijepim vidicima na Alpske vrhove.
Pogled na Triglav i domove Planiku i Kredaricu
Vrijeme marende i odmora
Zajednička fotka na vrhu Tosca
Nakon 35 minutne pauze nastavljamo spust istim putom u 13 h i 40 minuta. Ovoga puta umjesto da se spustimo strmom padinom kojom smo se i popeli, zaobišli smo je s desne strane u nadi da će spust biti lakši. No, međutim, pokazalo se da je ovaj zaobilazni spust teži i zahtjevniji, obzirom da je spust tekao u kombinaciji kamenja, leda i snijega. Na nekoliko mjesta imali smo neugodan silazak i prelazak preko stijena. Odlučnim, čvrstim i sigurnim korakom spust smo priveli kraju do podnožja planine.
Na početku spusta s vrha Tosc
Pri spustu po kamenjaru i snijegu
Na spustu po kamenjaru i snijegu
Na strmom dijelu staze
Nakon spusta predah uz manju pauzu
Uslijedilo je skidanje dereza, cepin na ruksak i štapove u ruke, te povratak istim putom do raskrižja ispod Jezerca. Tu se razdvajamo u dvije grupe: Boris, Igor i Marijan, nastavljaju istim putem preko planine Konjčice - Ema, Silvano, Savo i ja, Mirko radimo kružnu turu nešto kraćom stazom koja vodi preko skijališta Pokljuka do Rudnog polja. Ova staza nije atraktivna, cijelo vrijeme vodi kroz šumu bez vidika do skijališta Pokljuka i dalje cestom do parkinga na Rudnom polju. Staza je isprepletena korijenjem stabala na kojima se nalaze nakupine snijega i leda, stoga, trebalo je više opreza. Od raskrižja ispod Jezerca do Rudnog polja na dužini 3,5 km trebalo nam je 1 h i 10 minuta.
Na stazi pri silasku
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze te album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topografskoj karti
Vertikalni profil staze.
3D – profil staze