Medvednica - Uspon na Sljeme od Blizneca

Nedjelja, 30. listopad 2016.
PD Knezgrad iz Lovrana organizirao je izlet i planinarenje na Medvednicu. Na planinarskom izletu sudjelovalo je 30 članova Društva i 2 pridružena gosta. Prijevoz je organiziran autobusom prijevoznika „Kvarnertrans”.  

Medvednica ili (Zagrebačka gora), koja se nalazi sjeverno od Zagreba. Prostire se u smjeru sjeveroistok - jugozapad u dužini od 42 km. Kašinski prijevoj (345 m) dijeli planinu na dva dijela: jugozapadni s najvišim vrhom Sljeme i sjeveroistočni s najvišim vrhom Drenova (574 m).

Sljeme je najviši vrh Medvednice s nadmorskom visinom od 1032,2 m. Sljeme je jedno od najpopularnijih i najdražih izletišta Zagrepčana, dostupno cestom ili pješice. Na vrhu je 169 m visok televizijski toranj. Postoje i skijaške staze na kojima se održavaju utrke Snow Queen. Šume Medvednice spuštaju se gotovo do samog središta grada, po čemu je Medvednica dobila i drugo ime „Zagrebačka gora“. Osim mira i zelenila, ova je planina bogata raznolikom florom i faunom. Ispresijecana  je mnogobrojnim biciklističkim i planinarskim stazama, osim brojnih specijaliteta kao što su špilje, veternica, vrtače, travnjaci, livade, srednjovjekovni rudnik Zrinjski i Francuski rudnik, Sljemenska kapela, 500 Horvatovih stepenica i staza Bliznec prilagođena osobama s invaliditetom. Zapadni dio Medvednice proglašen je parkom prirode 1981. i prostire se od Podsuseda do sedla Kašine, dugo oko 24 kilometra. Ukupna površina Parka prirode Medvednica iznosi 22.826 ha, poznatih po različitim povijesnim i kulturnim naslijeđima.

TV- toranj na vrhu Sljemena

ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Ishodište pohoda Bliznec – veliko parkiralište – glavni ulaz u Park prirode Medvednica (306 m), odmorište Njivice (595 m), planinarski dom Hunjka (853 m), Horvatove stube, područje izletišta Srnec (620 m), vrh Sljeme (1032 m), planinarski dom "Ivan Pačkovski" - Puntijarka (957 m), planinarski dom Hunjka (853 m). Dužina staze 14,7 km. Aktivno vrijeme je 2 sata 57 minuta. Vrijeme stajanja 3 i 58 minuta. Ukupno vrijeme provedeno 6 i 54 minute. Savladana je ukupna visinska razlika pri usponu 1155 m, silasku 624 m. Minimalna visina 306 m. Maksimalna visina 1032 m.

Izvod iz analize gpx traga

Opis puta
Pješačenje započinjemo za 10 i 20 minuta s velikog parkirališta Parka prirode Medvednica, s desne strane potoka Bliznec - planinarska staza 18, poznatija kao "Bikčevićeva staza". Staza je dobila ime po dipl. Ing. šumarstva - Tomislav Bikčević. Radio je u cijeloj bivšoj državi, krajem 1955. zaposlen je u radnoj organizaciji "Sljeme" u Zagrebu na zadacima revitalizacije šuma i zelenih površina grada Zagreba i okolice. U tom je razdoblju osmislio i izgradio planinarsku stazu na Medvednici, danas poznatu kao "Bikčevićeva staza". Neki stazu nazivaju "Penzionerska" zbog nježnog, i blagog i kontinuiranog uspona.

Na samom početku staza se penje malo strmo - slijedi izohipsu Bračunskog i nakon 20 minuta lagane šetnje stižemo do totema ispod kojeg je izvor „Strmopeć“. (549 m), ravno Puntijarka. Nakon toga staza se nastavlja laganim spustom s povremenim blagim usponom koji prolazi Bačkim sedlom do počivališta Njivice (595 m). Ovdje su postavljene klupe za odmor s nadstrešnicom.

Na parkiralištu Bliznec prije ulaska na stazu - vodič Toni dao je kratke upute o pješačenju i planinarskoj turi u cjelini. S obzirom na to da je dobna struktura sudionika u pješačenju različita s najvećom razlikom od 60 godina (najmlađi sudionik ima 10, a najstariji 70 godina), stoga je potrebno prilagoditi tempo šetnje toj dobnoj strukturi.

Ulaz na Bikčevićevu stazu br. 18.

Na samom početku staze

Slijedimo stazu blagim usponom što nam dobro dođe za početno zagrijavanje

Na položenom dijelu staze

Na stazi pored izvora totem i Strmopeć

Na stazi susrećemo izvanrednog planinara gospodina Mirka onesposobljenog - slijepog sa 100% oštećenim vidom. Zapanjen njegovom voljom i hrabrošću, prišao sam mu i ponudio pomoć ako mu bude trebala, a on je to odlučno odbio. U neformalnom razgovoru doznajem da voli boraviti u prirodi i često odlazi u prirodu i na planinarenje, a ovo mu nije prvi put na ovoj stazi.

Nakon 40 minuta lagane šetnje stigli smo do Njivice (595 m) s nadstrešnicom i klupama, koja je ujedno i sjecište planinarskih staza. Lijevo vodi staza 18/19 za Puntijarku, ravno staza br. 20 za Hunjku. Nakon kratke pauze od 15 minuta nastavljamo stazom 20 prema planinarskom domu Hunjka. U prvom dijelu staza nas vodi kroz šumu i nakon desetak minuta izlazi na makadam. Nastavljamo šljunčanom cestom u dužini od 850 m i nakon 20 minuta hoda staza napušta makadam i kreće malo strmijim usponom kroz šumu, te nas ubrzo  dovodi na livadu Danjka. Lijepa i prostrana livada s vidikovcem i nekoliko drvenih klupa i stolova. Sada znamo da nismo više daleko od Hunjke i pansiona Zvonimir' i planinarskog doma Mala Hunjka - nekadašnje kućice Rauch (853 m), udaljeni smo samo deset minuta.

Na stazi kroz šumu

Na širokoj stazi prekrivenoj lišćem – hoda se kao po tepihu

Dio staze po makadamskoj cesti

Uz stazu našla se i pokoja gljiva

 

Lijepa i prostrana livada s nadstrešnicom s nekoliko klupa i stolova

Na stazi do Hunjke

Planinarski dom Mala Hunjka (853 m)

Hunjka je važan prijevoj na hrptu  Medvednice preko kojega se prolazi cesta od Zagreba do Stubičke Toplice. Pored nje je nova planinarska kuća pod nazivom „Mala Hunjka“, sagrađena na temeljima stare kućice Rauch i velike kuće obrtnika (Zvonimirova kuća, nekadašnja Hotel Janica). Hunjka je poznata i kao prekrasna livada s prekrasnim pogledom na zagorske i slovenske planine.
Naziv Hunjka dolazi od riječi nasip, što označava jaz između nekadašnjih šumskih posjeda Kaptol, Rauch i Kulmer. To je ujedno i granica između Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.

Livada Hunjka s klupama i stolovima

Nakon 15-minutne pauze kod Hunjke nastavljamo pješačenje stazom 1 do Horvatovih stuba i izletišta Srnec. Prelazeći na zagorsku stranu Medvednice, staza se strmo spušta duž livade do kuće za goste Zvonimir, nakon čega se nastavlja kroz manju bukovu šumu i izlazi na livadu s koje se pruža prekrasan pogled na Hrvatsko zagorje. Prolazimo kroz dio farme s pašnjacima i stajama koji pripadaju Poljoprivrednom fakultetu Zagreb, a služi u nastavne svrhe. Spuštamo se po dobro označenoj stazi koja prolazi pored najstarijeg stabla tisa na Medvednici gdje je postavljena planinarska marka.

Spust po putu 1, koji prelazi livadu kod kuće za goste Zvonimir

Kratka šetnja šumom do izlaza na livadu

Otrovna gljiva - Crvena muhara (Amanita muscaria)

Izađite na livadu s koje se pruža prekrasan pogled na Zagorje

Pogled na Hrvatsko zagorje

S livade se nakratko spuštamo kroz borovu šumu, koja nas ubrzo dovodi do mjesta gdje počinje spuštanje niz Horvatove stube. Na početku stuba postavljena je informativna ploča koja nam je dala osnovne podatke o stepenicama. Naime, Horvatovih 500 stepenica nalazi se na sjevernom obronku Medvednice, na području krša, koje je bilo potpuno nepoznato dok ga nije otkrio i uredio poznati zagrebački planinar i novinar Vladimir Horvat, zaljubljenik u Medvednicu.

Horvatove stube su bez sumnje najljepši izletnički objekt na Medvednici napravljen ljudskom rukom. Od 1946. do 1953. Horvat je izgradio atraktivnu stazu od 500 kamenih stepenica. Osim toga, dogovorio je posjet spilji Medvednica, otkrio je još jednu špilju i nekoliko ponora, te u gustom šumskom hladu uredio počivalište Srnec s klupama i stolovima za piknik na obali potoka. Razlika u visini između prve i zadnje stepenice je 103 metra, njihov vodoravni razmak je oko 300 metara, a daljina oko 600 metara.

Na početku stuba je „Patuljasta špilja“, pukotina u stijeni u koju se mogao uvući manji čovjek (patuljak). Malo iza ove špilje nalazi se vidikovac. Na stepenicama nailazimo na kamen - previsoku stijenu zvanu "Moj nagib", a malo kasnije stižemo do 15 m dubokog ponora Tise. Iza 4-stote stepenice nalazi se najveća atrakcija - špilja "Medvednica". Špilja je duga oko 25 metara, ali kroz nju staza prolazi samo nekoliko metara.  

Nakon izlaska iz špilje na lijevoj strani, postavljene su spomen-ploče na okomitoj stijeni Vladimiru Horvatu i Tomislavu Jutroviću, koji su se brinuli za stepenice od 1962. do 2001. godine. Stepenice vode do potoka - jarka Bistrog koji presijeca put odmarališta Srnec. Na manjem platou uz potok Horvat je uredio prostor za odmor nazvan prostor za piknik "Srnec". Postavio je nekoliko klupa i stolova, a uzvodno s lijeve strane potoka, sagradio je malo sklonište gdje bi se mogao skloniti u slučaju nepovoljnih vremenskih prilika.

Informativna ploča od 500 Horvath stuba

Patuljasta špilja

Dolje stubama

Na strmijem dijelu stuba

Klisura Moje sklonosti

Na ulazu u špilju

Dio špilje Medvednica kroz koju prolazi staza

Na izletištu Srnec - kratak odmor i marenda

Napušteno Horvatovo sklonište izgrađeno uzvodno s lijeve strane potoka - "Bistri jarak".

Iskoristili smo dvadesetominutnu pauzu za odmor i marendu. Nakon toga nastavljamo stazom 39 prema vrhu Sljemena. S izletišta Srnec u prvom dijelu staza slijedi desnu stranu potoka, zatim napušta potok i nastavlja strmiji uspon kroz šumu. Nakon 30 minuta hoda šumska staza skreće naglo lijevo i nastavlja izgrađenom šumskom stazom, o kojoj bolje govori šumska cesta ili voz. 

U slijedećih 30 minuta hoda stižemo do skijaške staze koja se oštro uspinje na sam vrh Sljemena, gdje stižemo za 15 - 20 minuta. U središnjem dijelu Medvednice vršni greben nazvan je Sljeme s nadmorskom visinom od 2032 m, jer strmo odvaja južnu stranu Medvednice od sjeverne strane Zagorja. Vrh je uska visoravan kojom dominira 169 metara visok toranj. Na sjevernoj strani je skijalište. Na samom vrhu TV kule nalaze se dva restorana:

Lookout je najpoznatiji restoran i kafić na Sljemenu. S jedne strane terase pruža se pogled na Zagreb, dok se sa zapadne strane pruža jedinstven pogled na Zagorje. Zbog lokacije na Vidikovcu, postavljene su i web kamere koje su uživo prenose sliku sa Sljemena. Sve pješačke staze vode do Vidikovca iz Zagreba, a moguće je doći i autobusom iz Mihaljevca.

Nakon obilaska vrha i razgledavanja, odlučili smo se nagraditi dobrim ručkom u restoranu Vidikovac. Zbog lijepog vremena i praznika, na Sljeme je došao veliki broj planinara i izletnika, pa je ručak produžen na 1 i 30 minuta.

Na stazi kroz šumu - strmiji dio uspona

Na stazi do vrha

Na skijaškoj stazi prema vrhu

Pogled na TV toranj

Pogled na restoran Vidikovac

Pogled na TV toranj

Vrijeme ručka

Ispred restorana Vidikovac - spremani za silazak do planinarskog doma Hunjka.

S vrha Sljemena krenuli smo u 16 h 55 minuta. Kako su dani sve kraći, odlučili smo se asfaltnom cestom vratiti preko pl. doma Puntijarka do pl. doma Hunjka, gdje nas čeka autobus. Trebalo nam je 50 minuta da pređemo ovu dionicu puta od 4,2 km. U dom Hunjka stižemo u 17 sati i 45 minuta i time završava naš dan planinarenja na Medvednici. Nakon toga slijedi nastavak vožnje do kuće.

Na putu prema Hunjki

Na stazi prije izlaska na asfaltnu cestu

Smjerokaz – do doma Hunjka  potrebno je još 30 minuta, gdje nas čeka Autobus i povratak doma.

Slijedi: gpx zapisi na Google Earthu, topo karti, vertikalni profil zapisa te link – album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.

Gpx tragovi na Google Earthu

Gpx tragovi na topo karti

Gpx tragovi na topo karti

LINK – Album fotografija