Vrgorsko gorje – Uspon na vrh Sv. Mihovil (Mijovija), Sv. Mihovil

Utorak, 29. studen 2016.
Vrgorsko gorje sastoji se od tri odvojena planinska grebena (planine) - Matokit (1062 m), Mihovil (1247 m) i Veliki Šibenik (1314 m). Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 19 km. Vrgorsko gorje je zabiokovskom dolinom odijeljeno od Biokova i Rilića, dolina je osobito dobro izražena na potezu od Župe Biokovske do Vrgorskog polja.
Sjeverne padine Mihovila i općenito Vrgorskog gorja su blaže položene kao valoviti kras s ponikvama i većinom su zarasle šumama hrasta medunca i crnog graba. Na jugozapadnoj strani greben se većinom obrušava strmim klisurama koje su najveće iznad Kozice podno vrha Sv. Mihovila gdje dosežu okomice do 600 m. Bez ikakve sumnje, ovo je najmanje poznato planinsko područje u Hrvatskoj i planinari ga ne posjećuju često. U cijelom masivu postoje samo dvije markirane staze. Prva prema vrhu Sv. Rok na Matokitu i druga prema Mihovilu – vrhu Sv. Mihovil, neki ga zovu i Oltar. Zbog svog strmog i divljeg piramidalnog izgleda mnogi Mihovil nazivaju dalmatinskim Matterhorn-om. U domaćem žargonu narod ovog kraja popularno ovu planinu zove Mijovija.

Pogled s grebena Matokita na vrh Sv. Mihovil

Pogled na vrh planine Sv. Mihovil na Google Earthu

PRISTUP AUTOMOBILOM (do Zavojana - zaselka Podastinje)
Pristup automobilom je vrlo jednostavan. Od čvor Ravča do zaselak Podastinje 9 km. Vrgorac – Podastinje 16 km. U koliko se dolazi autocestom – Dalmatinom - čvora Ravča od naplatnih kućica vožnju nastaviti 6 km državnom cestom D62, nakon toga prema putokazu skrenuti desno na lokalnu cestu - 2 km do Zavojana. Na samom ulasku Zavojane, stotinjak metara iza ploče koja označava ulazak u mjesto, kod prve kuće s desne strane skrenuti lijevo na usku cestu prema zaselku Podastinje (nema nikakvih oznaka ni putokaza). Od tu voziti dalje ravno još 1 km do zaselka Podastinje, gdje postoji mogućnost parkiranja više automobila.

ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama)
Zaselak Podastinje (n/v 536 m), prijevoj Zamihovlje od kuda počinje grebenski uspon na vrh Sv. Mihovil (n/v 800 m), vrh Sv. Mihovil (n/v 1245 m), napušteno selo Pivci (n/v 835 m). Povratak istim putom do zaselka Podastinje (n/v 536 m). Ukupna dužina staze 9,8 km. Aktivno vrijeme hoda 4 h i 08 minuta. Vrijeme stajanja 3 h i 07 minuta. Ukupno provedeno vrijeme 7 h i 16 minuta. Savladana je ukupna visinska razlika pri usponu 886 m, pri spustu 886 m. Minimalna visina 536 m. Maksimalna visina 1245 m.

Izvod iz analize gpx traga

Cilj današnjeg pohoda bio je vrlo ambiciozan. U prvoj varijanti bio je plan uspon nemarkiranim putom na Veliki Šibenik. Bio je to istraživački izazov da osjetimo istinsku avanturu bespućem do vrha Velikog Šibenika. Kako smo relativno brzo stigli do prijevoja, promijenili smo odluku i odlučili najprije popeti se na vrh Sv. Mihovila – spust do prijevoja, a potom nastaviti na Veliki Šibenik. . Nažalost plan se u potpunosti nije ostvario zbog kratkoće dana. Nakon spusta s vrha Sv. Mihovila nastavili smo pješačenje po građenom putu do napuštenog sela – ljetnih stanova Pivci. Tu smo ustanovili da je suviše kasno da nastavimo dalje i uslijedio je povratak do ishodišta.

Opis puta
Pohod započinjemo u 7 h i 30 minuta iz zaselka Podastinje, od kuda vodi markirani put. Staza vodi između napuštenih kuća, a potom nastavlja građenim putom, koji oštri uspon ublažava višestrukim podzidami i zavojima. U prvom dijelu staza prolazi kroz manji klanac, preko sipara i na kraju kroz stijene do prijevoja. Cijelo vrijeme uspona do prijevoja pružaju se prekrasni vidici na polje, zaselak Podastinje, Dalmatinu i na Biokovo. Sa prijevoja otvara se lijep pogled na greben Sv. Mihovila, na Matokit i na Veliki Šibenik.

Početak pohoda - zaselak Podastinje

Pogled na zaselak Podastinje

Na građenoj stazi prema prijevoju

Na stazi preko sipara

U višim predjelima postupno se sunce pojavljuje s južne strane

Pogled unazad na građeni put

Izlaskom na prijevoj – pogled na greben Mihovila

Kako smo do prijevoja stigli za 45 minuta (8 h i 15 min.) uz kratke konsultacije odlučili smo promijeniti prvobitni plan. Najprije se popeti na Sv. Mihovil, a potom nastavit na Veliki Šibenik. Bili smo sigurni da to možemo izvesti. Od prijevoja do vrha nema izrazitog puta i hoda se po kamenjaru skačući s kamena na kamen. Put je markiran, ali markacije su izblijedile i na mnoga mjesta zamjenjuju ih nakupine kamenja naslagane u obliku čunjeva ili malih piramidica. Stoga, valja više obratiti pozornosti na traženje marke i na nepristupačnu stazu. Dolaskom na vrh Sv. Mihovil (n/v 1245 m), napravili smo dužu pauzu za odmor i marendu. S vrha se pruža vidik koji će svakog planinara oduševiti.

Kraća pauza i uživanje u prelijepom sunčanom danu i u lijepim vidicima

Pogled unazad na greben i na Matokit

Pogled sa staze na Veliki Šibenik

Pogled s vrha na Biokovo i njegov najviši vrh Sv. Jure

Zajednička fotka na vrhu Sv. Mihovil

Sjeverno od Mihovila i Zamihovlja najviša je zona Vrgorskog gorja. Radi se o gorskom hrbatu Šibenika s najvišim vrhom Veliki Šibenik. Ovaj vrh se nalazi istočno od linije Satulija – M. Šibenik i Mihovil, a za razliku od Mihovila nije tako vizualno istaknut. Visoki prostor nastavlja se od V. Šibenika prema istoku nizom nešto nižih grebena s osnovnim smjerom pružanja prema istoku. Između uzvišenja Ober (1 098 m) i Medviđa ploča (1 076 m) nalazi se sedlo Milina zasida. Preko ovog prijevoja vodi jedina prometnica koja izravno spaja sjeverna izolirana sela Mijaca i Poljica Kozička s Vrgorcem.

Između Mihovila, Malog i Velikog Šibenika prostire se uvala – prostor Zamihovlja i Zamagorja. To je bilo područje za stočarstvo o čemu svjedoče ljetni - stočarski stanovi (Pivci i Antunovića staje) smješteni u blizini lokve. Prema sjeveroistoku, prostor Zamagorja nastavlja se padinama koje završavaju uzvišenjima V. Glavica (1 034 m), Kalivret (1 052 m) i Maleški brig (1 000 m). Podno ovih uzvišenja, između 900 i 950 m/nv nagib je ublažen, te se razvila zona manjih ponikava, kao što su Ančića Dolac.
Nakon odmora i marende vraćamo se istim grebenskim putom do prijevoja.

Pri spustu s vrha

Pri spustu kroz kamenjar

Dolaskom do prijevoja nastavljamo put građenom stazom prema sjeveru. Staza u prvom dijelu umjereno se spušta slijedeći izohipsu sjevernog podnožja Mihovila. Prva polovina staze je ugodna za hodanje, dok je druga polovina zarasla i mora se provlačiti kroz grmlje sve do ljetnih stanova „Pivci“ (n/v 835 m), gdje smo stigli u 12 h i 30 minuta. Od prijevoja do pastirskih stanova Pivci dužina staze u jednom smjeru iznosi 1,6 km (1 h).
Razgledavanje pastirskih stanova i vrijeme ručka (30 min.). Nakon toga pošli smo u istraživanje najlakšim putom do vrha Veliki Šibenik. Tom prilikom naišli smo na velike prepreke i prilično se sporo kretali. Ustanovili smo da ovako ne previđeni i neoznačeni grebenski put oduzeo bi mnogo više vremena nego što smo predviđali. Stoga smo odlučili prekinuti pohod na vrh Veliki Šibenik i dali sebi zadatak da ćemo biti spremniji iduće godine s više vremena.
Nakon toga, nastavljamo povratak istim putom do prijevoja i dalje po serpentinama do ishodišta zaselka Podastinje, gdje i završava naša današnja avantura.