Otok Rab – vrh Kamenjak (od Mundanije)

MAX
MIN

Nedjelja, 13. studeni 2016.
PD Učka iz Rijeke organiziralo je (13.11.2016.) jednodnevni izlet i planinarenje na otoku Rabu. Na izlet se prijavilo 52 planinara i planinarke. Pored Društva organizatora (s najviše članova 45 ), na izletu i planinarenju sudjelovalo je još 4 planinarska društva s ukupno 7 članova i to:  PD Knezgrad (3 člana), PD Pljusak (2 člana), PD Kamenjak (1 član), te PD Zavižan (1 član). Glavni organizator i vodič – Matija Perić. Prijevoz je organiziran  autobusom.
OTOK RAB,
sa susjednim otočićima čini rapsku otočnu skupinu koja je smještena na sjevernom dijelu Jadranskog mora između otoka Krka i Paga. Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, paralelno s kopnom Velebita i podvelebitskog primorja. Površina otoka iznosi 93,6 km². Najveća zračna dužina otoka Raba, proteže se od rta Gavranić do rta Sorinj, iznosi 22 km. Zahvaljujući svom nepravilnom obliku, širina je otoka različita. Tako se najuži dio otoka nalazi na južnom dijelu od rta Krkland do zaseoka Perčinić u Barbatu 3 km, dok se najširi dio od 10 km nalazi na sjevernom dijelu od rta Šilo u Loparu  do rta Kristofor na sjeverozapadu otoka.

Najviši vrh Kamenjak ili (Straža) s nadmorskom visinom 408 m nalazi se na sjeveroistočnom rubu vršne ravne visoravni, na mjestu gdje se greben naglo spušta prema moru. Naime, sjeveroistočna strana otoka je strma i krševita, dok je jugozapadna blaga i obrasla jednom od posljednjih hrastovih šuma na Mediteranu. Otok Rab, je nakon NP Mljet u Dalmaciji drugi najzeleniji otok na Jadranu.
Na otoku se nalazi preko 200 km šetnica, biciklističkih, pješačkih i planinarskih staza.

Otok Rab.

Otok Rab na Google Earthu.

PRISTUP AUTOMOBILOM (do Mundanije na otoku Rabu)

Iz Rijeke krećemo autobusom u 6 h. Vožnju nastavljamo autocestom A7 (Riječkom obilaznicom) do kraja, gdje autocesta završava iznad Kraljevice. Nastavljamo dalje Jadranskom magistralom do Jablanca, odnosno Resike- trajektnog pristaništa i dalje trajektom do Mišnjaka. Od Mišnjaka do Raba, odnosno do Mundanije, polazne točke za vrh Kamenjak.  

ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama)

Ishodišna točka pohoda Mundanije (75 m), Izvor „Živa voda“ ( 288 m), Vidilica dr. M. Tomaševića (330 m), vrh Kamenjak (408 m, visina u službenoj topo karti DGU-a 409,7 m). Od vrha spust kružnom turom (betonska cesta do Mundanije (75 m). Ukupna dužina staze 6,7 km. Aktivno vrijeme hoda 1 h i 53 minuta. Vrijeme stajanja 1 h i 1 minuta. Ukupno proteklo vrijeme 2 h i 55 minuta. Visinska razlika pri usponu 337 m, pri spustu 335 m. Minimalna visina 75 m, maksimalna 408 m.

Info gpx traga sa zaslona gps uređaja.

Polazna točka pohoda započinje na Rapskom polju u naselju Mundanije. Pohod na vrh Kamenjak osmišljen je na način, da se napravi kružna tura. Podijeljeni u dvije grupe: grupa „A“: uspon planinarskom stazom do vrha, a spust cestom (kombinacija asfaltne i betonske ceste). Grupa“B“uspon i spust istim putom – asfaltnom - betonskom cestom. Obje grupe zajedno - pohod započinjemo u 8 h i 58 minuta. U prvom dijelu markacija vodi asfaltnom cestom u dužini 1 km (15 min hoda), nakon toga, staza napušta asfaltnu cestu i skreće oštro lijevo na građeni planinarski put (grupa „A“). Grupa „B“ nastavlja cestom do vrha. 

Ovaj lijepo građeni planinarski put projektirao je Ante Premužić, poznati graditelj uzdužne staze po sjevernom i srednjem Velebitu. Staza vodi djelomično šumom uz suhozide ograda s desne strane Vele drage sve do izvora „Živa voda“ ( 288 m).

Na početku staze po asfaltnoj cesti.

Izlazak iz naselja na planinarski put.

Na stazi iznad naselja, od kuda se pruža prvi lijepi pogled na Rab.

Pogled unazad na Rab.

Na izvoru „Živa voda“ ( 288 m).

Od izvora staza napušta Velu dragu i oštro skreće ulijevo i nastavlja umjerenim usponom lijepo građenom stazom, te nas nakon 20 minuta laganog hoda dovodi do Vidilice Dr. M. Tomašića. S ovog vidikovca pruža se lijep pogled na Rab i greben Osorčice na Lošinju. Zanimljivo je napomenuti, da na stazi morate otvoriti i zatvoriti barem desetak razno improviziranih vratašca, koja služe za ograničavanje i miješanje ovaca. Od vidikovca do vrha preostaje nam svega 15 minuta. Ovaj dio staze blago je polegnut i prolazi kroz kamenjar i nisko mediteransko raslinje širokim grebenskim hrptom do vrha Kamenjak ( 408 m), gdje stižemo u 10 h i 25 minuta.

Na stazi od izvora prema vidikovcu.

Na stazi od kuda se pruža lijep pogled na Rab.

Na stazi ispred vidikovca - vesela Eli bosonoga do vrha Kamenjaka.

Nedaleko od staze nalazi se vidikovac – Vidilica dr. M. Tomašića ( 330 m).

Na vidikovcu.

Pogled unazad na vidikovac i greben Osorčice na otoku Lošinju.

Dolazak na vrh Kamenjaka.

Vrh Kamenjak nalazi se na na sjeveroistočnom rubu vršne rapske visoravni na nadmorskoj visini 408 m, gdje se krški greben naglo spušta prema moru. Na vrhu se nalazi ograđeni telekomunikacijski objekt do kojeg je nekad vodila teretna žičara. Ona je zapuštena i neupotrebljiva, budući je danas zamjenjuje uska djelomično betonirana cesta, po kojoj ćemo se spustiti do ishodišta i na taj način napraviti kružnu turu. Ako zanemarimo ne lijepi telekomunikacijski kompleks, vrh je ipak zanimljiva široka visoravan na kojoj se nalazi bezbroj kamenih hrpica kamenja u obliku malih piramidica, koje su naslagali posjetitelji. S vrha se pruža široki pogled preko velebitskog kanala na sjeverni Velebit, te prema otocima Prviću, Krku, Grguru i Golom otoku, kao i na cijeli vršni greben.

Pogled na bezbroj malih hrpica naslaganog kamenja.

Impresivan vidik na otoke, preko Velebitskog kanala na  Velebit s vrhovima prekrivenim prvim ovogodišnjim snijegom.

Zajednička fotka na vrhu Kamenjaka.

Na vrhu se zadržavamo 45 minuta. To vrijeme iskoristili smo za odmor i marendu, te uživanje u prelijepom danu i još ljepšim vidicima. Nakon toga nastavljamo spust 3,5 km cestom (kombinacija makadama, betonske i asfaltne ceste) do ishodišta pohoda, gdje nas čeka autobus (1 h i 20 min.). Slijedi vožnja do Jablanca i obilazak Zavratnice - najljepše uvale na Jadranu.

Na samom početku spusta po makadamskoj cesti.

Na stazi po makadamu.

Spust se nastavlja po uskoj betonskoj cesti.

S ovog dijela ceste pruža je jedinstven vidik na Rab i greben Osorčice na otoku Lošinju.

Nakon završetka pohoda na Kamenjak, naš slijedeći cilj je uvala Zavratnica. U 13 h napuštamo naselje Mundanije i nastavljamo vožnju do Jablanca, od kuda dalje slijedi obilazak  Zavratnice.

UVALA ZAVRATNICA ( zaštićeni krajolik)
Unutar planine Velebit postoje strogi i botanički rezervati, spomenici prirode, te 2 nacionalna parka (Paklenica i Sjeverni Velebit). U kategoriju posebne zaštite spada i uvala Zavratnica.

Zavratnica je sigurno jedna od najljepših uvala hrvatske obale. Izgledom podsjeća na minijaturu norveških fjordova. Po svom postanku Zavratnica je potopljena bujična dolina s kanjonskim liticama visokim oko 100 m. Zbog svojih prirodnih vrijednosti i iznimne ljepote još 1964. god proglašena je zaštićenim krajolikom, a od 1981.god sastavni je dio Parka prirode Velebit. Početkom prošlog stoljeća (20-tih god.) napravljeno je šetalište i podzidi - terase u samom središtu zaljeva da bi se spriječilo daljnje propadanje zbog obrušavanja kamenja koje uzrokuju vodene bujice.
U tu svrhu na kaskadnim terasama suhozida zasađeni su čempresi, alpski bor, smokva, crnika i drugo drveće. Iako, oskudna tlom, Zavratnica je stanište 129 biljnih vrsta, od čega 100 autohtonih.
U ovom idiličnom krajobrazu Zavratnice nalazi se tunel izgrađen 1930. godine. Čarobnoj privlačnosti Zavratnice nije mogao odoljeti niti poznati književnik Vjenceslav Novak koji je ovdje pronalazio inspiraciju za svoja djela.
Na samom početku uvale mogu se vidjeti ostaci ratnog broda kojeg su 1944. g. potopili saveznički avioni. Brod predstavlja pravi izazov znatiželjnim istraživačima podmorja.

Pogled na uvalu, od kuda se lijepo vidi cijela uvala Zavratnice i terase suhozida.  Uvala je dugačka oko 900 m, a širina varira od 50 - 150 m. Dužina šetnice – kružna tura iznosi 3,3 km (polazak i povratak do Jablanca), kao što je prikazano na topografskoj karti.

Zavratnica – gpx tragovi na topo karti_DGU.

Od Jablanca - na početku šetnice.

Pogled unazad na Jablanac.

Tunel izgrađen 1930. godine.

Lijepo uređena šetnica.

Dolazak na početak uvale.

Na početku uvale zatekli smo planinare, članove PD Melnica iz Slunja. Namještaju fotokamere i čekaju povoljan trenutak kako bi snimili što ljepšu fotografiju ove predivne uvale.

Pogled od početka uvale prema otvorenom moru.

Na stazi pri povratku.

Vidikovac.

Na spustu od vidikovca - prema Jablancu.

Nakon obilaska uvale Zavratnice, vožnju nastavljamo do Senja, gdje je organiziran ručak u konobi „Stari grad“.  Dvosatna pauza iskorištena je za ručak i pjesmu uz zvuke harmonike, nakon toga nastavak vožnje do doma.

Ispred doma Miroslava Hirtza.

Brončana skulptura u Jablancu.

U konobi Stari grad Senj – vrijeme ručka.

Ličke popijevke uz pratnju harmonike.

Veselo društvo završava himnom PD Učka uz pjesmu „Moj sokole“.

U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim blogom.

Gpx tragovi na Google Earthu.

Gpx tragovi na topo karti.

Gpx tragovi na topo karti – DGU-a.

Vertikalni profil staze.

3D  - profil staze

LINK - Album fotografija