• Mosor-Planinarska staza Mirov put (zaselak Čotići-Studenac-Kozik-Tepla pola-Čotići)

    Nedjelja, 21. lipnja 2020.
    Mosor,

    je planina duga 25 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok od prijevoja Klis do rijeke Cetine, koja polukružno obuhvaća istočni dio Mosora i čini prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom Biokovom s relativno uskim glavnim grebenom strmih padina a najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m).  Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol”(brdo) i “sor”(izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo-izvor. Iako nije među najvišim planinama  u Dinaridima ili na jadranskoj obali, Mosor ima dosta atraktivnih atributa koji privlače planinare.

    Vrh Kozik ili Sv. Jure (kako ga u narodu zovu), s nadmorskom visinom 1319 m, najviši je vrh na istočnom dijelu Mosora. Zbog svog istaknutog piramidalnog oblika smatra se najljepšim vrhom i s najljepšim panoramskim pogledima  na Mosoru. Na vrhu je izgrađena kapelica 1868. godine u spomen na pobjedu Poljičana nad Turcima u Docu donjem, a obnovljena je 2005. godine ...

  • FERRATA DINARIDI - OŠLJAK

    Petak, 19. lipnja 2020.

    VAŽNA NAPOMENA:  Ferrata službeno nije otvorena. Na ferrati se obavljaju završni radovi. Ako se ista želi posjetiti, posjetu  treba dogovoriti sa gospodinom Darkom Gavrićem-Čerčom broj mobitela: 091 7289 963

    Prije nego što se bilo kaže o ferrati smatram potrebnim kazati o PU Dinaridi.
    Zahvaljujući PU Dinaridi iz Splita, koji su sa svojom aktivnosti na području Dalmacije i Dalmatinske zagore trasirali i markirali planinarske putove uz potporu lokalnih planinarskih društava dali su velik doprinos u razvoju planinarstva u ovim krajevima. Na taj način, nama planinarima i svim ljubiteljima prirode su približili nesvakidašnju ljepotu Dinare  i njenih pograničnih vrhova.

    Dinara je uglavnom bezvodna i zato se svaka kap vode od davnine osobito  cijenila, pogotovo u višim dijelovima planine. Stočari koji su stoljećima vodili blago na ispašu znali su za sve izvore, stalne i povremene, a kako bi barem malo sačuvali zalihe vode kad ljeti izvori presuše, uređivali su lokve ...

  • Ferrata Čikola

    Subota, 20. 06. 2020.
    Rijeka Čikola
    dužine je 46 km, izvire u podnožju Svilaje na nadmorskoj visini 284 m, u blizini Čavoglava, a nakon prolaska Petrova polja, njenog mirnog toka, od Drniša nastavlja kroz kanjon i ulijeva se u rijeku Krku iznad Skradinskog Buka. Čikola nema stalni površinski tok. Zimi i u proljeće nakon jakih kiša i topljenja snijega sa planina Svilaje i Promine, pretvara se iz tihe rječice u divlju bujicu, a onda do ljeta opet gotovo potpuno presuši. I kad nema obilnih oborina korito je često suho jer se veće količine vode na izvoru iskorištavaju za potrebe grada Drniša.

    Ferrata Čikola – (nekoliko osnovnih karakteristika)
    Pristupni put Ferrati moguć je iz dva smjera: od Miljevačkog zaselka Bašići i od Ključa, zaselak Delalije – (parkiralište za ZipLine). Mi smo odabrali ishodište pohoda od Ključa. U tom kontekstu nekoliko osnovni podataka Ferrate Čikola. Pristupni put od Ključa do ulaska u ...

  • Mazinski prijevoj – Kremen

    Četvrtak, 12. lipnja 2020.
    Vrh Kremen s nadmorskom visinom (1591 m), najviši je vrh istoimene planine. Kremen planina, po visini je peta planina u Hrvatskoj, iza Dinare, Biokova, Velebita i Ličke Plješivice. Smještena je između Gračaca i Knina, južno od Plješivice. Vrh je travnata glavica obilježena betonskim geodetskim stupom. Vrh ima obilježja kao i druge ličke planine, izdiže se iznad stijena i šumskog pojasa, a dodatnu mu draž i ljepotu daju široki vidici koji se pružaju na sve strane neometan u blizini višim vrhovima.  

  • Poklon-Sklonište Babin Grob-Vojak-Poklon

    Nedjelja, 07. lipnja 2020.
    Fedor i Ja nedjeljni dan predvidjeli smo za penjanje kratkih sportskih smjerova. Obzirom da smo  prethodni tjedan penjali Commicijev Toranj na lokaciji Vela Draga Učka, ovog puta predviđeno je penjanje kratkih sportskih smjerova na lokaciji Kamena vrata kod Buzeta ili Vela Peša kod Platka. No, zbog loših vremenskih uvjeta i mokrih i vlažnih stijena odustali smo od zacrtanog plana. Kako ne bi gubio vrijeme, odlučio sam se prošetati po obroncima Učke radi održavanja fizičke kondicije. Izabrao sam jednu kraću kružnu turu: od planinarskog doma na Poklonu preko partizanske bolnice i Dolića do skloništa Babin Grob. Od Skloništa na vrh Vojak i silazak do Poklona.

  • Kanjon Draškog potoka - Od ušća u Mošćeničkoj Dragi do Velesovog slapa -Voloski kuk iznad Trebišća

    Ponedjeljak, 4. svibnja 2020.
    Kanjoni Mošćeničke Drage, Medveje i Ike tri su najveća i najdublje usječena kanjona formirana na istočnim padinama planine Učke. Ovi su potoci dobrim dijelom godine suhi a veće količine vode javljaju se u razdobljima s obilnim kišama ili kada se naglo otapa snijeg na Učki, zbog čega takve tokove i nazivamo bujičnim. Liburnijske bujice, pa tako i Mošćenička Draga – Draški potok u novije vrijeme su dodatno oslabljene jer su glavni izvori kaptirani, a njihove vode usmjerene za potrebe vodoopskrbe naselja Liburnije.

    Potok Mošćeničke Drage ili Draški potok
    Duboko usječena udolina Draškog potoka ili samo Potoka od svog izvora u području Valbata ispod masiva Učke i Suhog vrha pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok te se u more ulijeva u Mošćeničkoj Dragi, stvarajući jednu od najvećih i najljepših plaža na sjevernom Jadranu. Potok ima 5 pritoka, tzv. potočina. 

    Odlikuje se mnogobrojnim bujičnim aktivnostima, osobito u gornjem ...

  • Grižane-Lovačka kuća Kalac-Zagradski vrh-Pl. kuća Kurin-Bribir

    Četvrtak, 07. svibnja 2020.
    Područje Općine Vinodolske – obuhvaća četiri glavna naselja - Bribir, Drivenik, Grižane-Belgrad i Tribalj.  Čitava Vinodolska dolina je jedna prekrasna priča, satkana od bogate povijesti, brojnih kulturnih i povijesnih spomenika, prirodnih ljepota i tradicije. To su stara naselja i gradovi, obrambene gradine, kule i kašteli, sakralna zdanja i riznice, tradicionalna seoska arhitektura, glagoljski natpisi, zavičajne zbirke, kiparska i slikarska ostvarenja, markirani planinarski putovi, šetnice i biciklističke staze, omogućit će svakom putniku i planinaru, da se upozna s kulturnom ostavštinom ovog kraja, a pritom uživajući u planinarenju i  prekrasnoj prirodi punoj kontrasta – mora, zelenila i krša.

    Pored vidikovaca tu su još osam (8)  pješačko – turističkih i planinarskih staza:
    Staza valova – staza uz samu obalu od Novog Vinodolskog do Jadranova.
    Staza krša i kuša – staza od Novog Vinodolskog preko prvog brdovitog grebena Sv. Jurja, Drenina, Gavranove stijene, Soplja pa sve do Jadranova.
    Staza litica  ...

  • Kružna tura: Zagrad-Majkovac-Beljač-Orjak-Zagrad

    Subota, 09. svibnja 2020.
    Još jedan lijep i sunčan dan proveden s prijateljima na manjim vrhovima na obroncima Učke. Tom prilikom napravili smo slijedeću kružnu turu: Zagrad – Vidikovac (zvan balkon) iznad Zagrada – Majkovac – Beljač – Orjak – Zagrad. Ovo su vrhovi koje se ne ističu po svojoj visini i nemaju posebno lijepih vidika, ali imaju odliku lakog pristupa, nisu zahtjevni i ugodni su za ležerno planinarenje, koje se odvija istočnim padinama Učke u zaleđu Opatije kroz lijepe predijele prekrivene bukovom šumom.

  • Lisina - kružna tura_Bivši pl. dom Stanko Jurdana – vrhovi_ Lisina _ Šija_ Vodička griža_ Crni vrh_ pl. dom

    Četvrtak, 13. veljače 2019.
    Lisina s najvišim vrhom Šija 1241 m
    (u uporabi je i domaći naziv Gomila) je šire područje u sastavu Ćićarije i dio Kastavske šume. Vrh Lisina (1183 m) je drugi vrh po visini, po čemu je cijelo ovo područje dobilo ime. Naziv Lisina je arhaično - staro hrvatsko ime koje označava veći travnati proplanak. Na području Lisine nalazi se poznata planinarska obilaznica  pod nazivom „Lisinski put“ (LP), koju je trasiralo i markiralo PD Lisina iz Matulji. Trasa LP-a je dugačka 32,6 km (duža varijanta), odnosno 31,1 km (kraća varijanta). Na ukupnoj dužine trase nalazi se 11 KT-a. Na stazi LP-a postavljeno je ukupno 38 stupova i 103 tipska smjerokaza. Skraćena oznaka obilaznice je LP – (kombinacija slova L i okrugle planinarske markacije -

     

  • Kanjon potoka Banine_od ušća u Iki do izvora pod Grnjačem

    Četvrtak, 23. travnja 2020.
    Na padinama Učke s njene istočne strane je više dugih duboko usječenih bujičnih dolina i potoka, od kojih posebno možemo izdvojiti najdulje bujične potoke koji utiču u more u Mošćeničkoj Dragi, Medveji i potok Banina koji utiče u more u Iki. Ovi su potoci dobrim dijelom godine suhi a veće količine vode javljaju se u razdobljima s dovoljno obilnim padalinama, zbog čega takve tokove i nazivamo bujičnim. Ovdje smo fokusirani na potok Banina.

    Potok Banina  (u uporabi je i domaći naziv Banjina) izvire na Učki na platou Rečina podno vrha Grnjač, na nadmorskoj visini 750 m,  a utječe u more u Iki. Dužina potoka je 7,5 km. Na putu do mora stvara bujičnu dolinu u kojoj je duboko usječen kanjon, koji na svom putu tvori visoke klisure, tjesnace, mnogobrojne kaskade, malene brzace, slapove i slapiće koji se slijevaju u manja sićušna jezerca, koja ovom kanjonu daje posebnu ...

  • Kružna tura: Lovranska Draga-Visoče-Babino sklonište-Suhi vrh-Lovranska Draga

    Srijeda, 15. travnja 2020.
    Još jedan lijep i sunčan dan izmamio je  Rudija i mene da se prošetamo  obroncima Učke s njene istočne strane. Osnovni cilj bio je popeti se na Suhi vrh, drugi vrh po visini na Učki. Temeljem toga osmislili smo slijedeću kružnu turu: Lovranska Draga – Visoče - Babino sklonište – Suhi vrh – silazak preko prijevoja Vrata do Lovranske Drage.

    Suhi vrh (1333 m), smješten je na sjevernom dijelu njegova grebena koji se proteže od prijevoja Sedlo  do prijevoja Vrata u smjeru sjever – jug u dužini 1,5 km. Ovaj manji greben smješten je u podnožju glavnog vršnog grebena Učke i vrha Vojak. S ove grebenske staze, kao i sa samog vidikovca podno vrha pružaju se prekrasni panoramski vidici: na obalna i priobalna naselja, na Kvarnerski zaljev i otoke, kao i na veliki dio poluotoka Istre. Jednako tako, prekrasan je vidik na Rijeku, Grobničke Alpe i ...

  • Liganj-Lužinski breg-Gorica-Grnjač-Knezgrad_Liganj

    Subota, 11. travnja 2020.
    Nakon desetodnevne pauze, lijep i sunčan dan izmamio je ovu malu ekipa od tri člana u sastavu: Silvano, Franko i moja malenkost da u zaleđu Lovrana popnemo nekoliko manjih vrhova i napravimo kružnu turu: Liganj-Lužinski breg-Gorica-Grnjač-Knezgrad-Liganj. Ovo su vrhovi koje se ne ističu po svojoj visini, ali imaju odliku lakog pristupa i lijepih vidikovaca, a posebno se to odnosi na Lužinski breg, kao i na Grnjač koji nudi sasvim jedan novi i drugačiji kut pogleda na greben Učke i vrh Vojak.

  • Kružna tura: Ika-Dobreć-slap Rečina-vrh PEĆNIK-Poljane-Ičići-Ika

    Srijeda, 01. travnja 2020.
    Koronavirus Covid-19 sve nas je zatočio  u kuće. Nakon 20 dana izolacije, moj unuk Franko i ja odlučili smo se nakratko prošetati obroncima Učke, držeći se preporuka i uputa Nacionalnog stožera Civilne zaštite. Prvobitni plan bio je napraviti jednu kružnu turu od Ike preko Dobreća do Križa i silazak preko Poljana i Ičića do Ike. No, kako smo tu dionicu puta relativno brzo savladali, skovali smo novi plan i odlučili prošetati do slapa Rečina i produžiti put koritom Banjine te popeti se na Pećnik i zaokružiti turu silaskom preko Poljana i Ičića do Ike.

    Pećnik je vrh s nadmorskom visinom (641 m), smješten istočno od tunela Učka. Vrh se ne ističe svojom visinom, ali odlika mu je što je pristupačan s izuzetno lijepim vidicima jer mu je vrh okrugla travnata glavica i nije ometan drugim višim vrhovima. Vrh je označen geodetskim stupom na kojemu je ispisan naziv ...

  • Kanjon Triget – otok Krk

    Srijeda, 18. ožujka 2020.
    Kanjon Triget se nalazi na istočnoj strani otoka Krka podno vrha Diviška, smješten unutar zaštićenog područja ornitološkog rezervata Kuntrep. Kanjon Triget je najatraktivniji i najveći otočni kanjon na Jadranu, koji je svojom veličinom i oblikom vrlo sličan Maloj Paklenici na južnom Velebitu. Od vrha Diviška, kanjon se spušta do morske uvale Jasenova u dužini preko 1,5 km, gdje se pri dnu uz more u odjecima visoke klisure izdižu do 200 m.

    Biološka raznolikost rezervata ostala je očuvana zahvaljujući teškoj dostupnosti i neprohodnosti kanjona. Iz tog razloga ovoj iskonskoj „divljini“" dana je prilika da se u njoj nesmetano odvijaju prirodni procesi. U naravi Triget se u prvom dijelu sastoji od 3 kraka koji se sastaju u jednoj točki udaljenoj 0,5 km od mora. Od ove točke pa dalje, Triget se  strmoglavo spušta do mora pokazujući  svu svoju opasnu i raskošnu ljepotu divljine. Na ovom dijelu ...

  • Kožuli-Gradina-Poklon-Gorica-Kožuli

    Nedjelja, 29. prosinca 2019.

    Mala ekipa od 2 člana Silvano i ja, odlučili smo lijep i sunčan nedjeljni dan provesti na Učki na sviježem zraku, popeti se na neke neistražene i nemarkirane vrhove kao što je Gradina, zatim prošetati se do planinarskog doma Poklon i pri silasku popeti se na Goricu, te  povratak kružno do ishodišne točke pohoda Kožuli. Gradina s nadmorskom visinom 693 m je kameniti vrh smješten u trokutu između Lužinskog brega i Gorice.

     

  • Klamaruša - Smjer Asparagus Direkt

    Srijeda, 11. prosinca 2019.
    Duže vrijeme Fedor Nalis i ja planiramo otići do Klamaruše i popeti smjer Asparagus Direkt. No vremenski uvjeti nisu nam naklonjeni, neprekidno kiša i kada bi se ukazao jedan lijep dan, jedan od nas bio bi spriječen drugim obavezama. Konačno, došao je i taj lijep i sunčan dan da ostvarimo dogovoreni plan - srijeda 11. prosinca 2019.

    Klamaruša je naziv za kamenitu barijeru s prosječnom nadmorskom visinom 550 m koja se izdiže iznad sela Baretići i Grižana. Na tim okomitim stijenama ima nekoliko dugih osiguranih alpinističkih smjerova različitih težina. Isto tako, na tom grebenu ima nekoliko pješačkih i planinarskih staza, a jedna od njih  za planinare poznata i popularna je  „Staza Kamenih stupi“.

     

  • Planinarski doma Prpa- Badanj-Basača-Kubus

    Nedjelja, 27. listopada 2019.

    Badanj i njegov greben je vrh u Baškim Oštarijama koje se  izdiže iznad Prpić polja, iako se ne ističe svojom visinom (1164 m), s njega se pružaju lijepi vidici na najzanimljivije vrhove srednjeg Velebita (Šatorinu, Basaču, Velinac, Prikinuto i Budakovo brdo, Dabarske kukove i dr.), te na otok Pag. U neposrednoj blizini prema južnom Velebitu lijepo se vidi Basača,  Konjevača Veliki i Mali Sadikovac….

  • Staza za Velinac od sela Budaci

    Nedjelja, 27. listopada 2019.
    Velinac 
    s nadmorskom visinom (965 m) u zaleđu Karlobaga je manji goli greben koji se proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini 50 m. S njegove južne i jugozapadne strane izdiže se strma kamena glavica iznad šumskog pojasa, dok su mu ostale strane blage i šumovite. Vrh je prepoznatljiv po svojemu neobičnom obliku i stijenama. Mnogo je ovakvih lijepih vrhova u zaleđu  Karlobaga i općenitu u velebitskom prigorju, koji se ne ističu svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i neometani višim vrhovima.
    Vrh je izdaleka prepoznatljiv po svojemu neobičnom stjenovitom i vršnom obliku s morske strane.

  • Privijak-Sljeme-Grleš-Gornik-Nebesa-Primorski Klek-Jasenovica-Platak (Pl. dom Sušak)

    Petak, 17. svibnja 2019.

    Nakon više tjedne planinarske neaktivnosti, zbog dužeg kišnog razdoblja, čim se ukazao jedan sunčan dan, mala 2 člana ekipa (Jure i ja, Mirko) odlučili smo 17. svibnja 2019. dan provesti u prirodi i na svježem zraku u neposrednoj blizini Rijeke u Grobničkim Alpama i popeti se na 6 vrhova: Sljeme 1263 m, Grleš 1331 m, Gornik 1318 m, Nebesa 1131 m, Klek (Primorski), 1210 m i Jasenovica 1338 m.
    Područje Hahlići ili kako to planinari zovu „Grobničke Alpe“, čini skupina vrhova koji se nižu jedan pored drugoga, a svaki je drugačijeg  izgleda, što tom području daje posebnu slikovitost i ljepotu.. Osim planina tu se isprepliću livade, šume, kamenjari, kanjon Mudna dol, lokve, a centar te predivne oaze i odmor za svakog planinara je planinarski dom Hahlić.

  • Promina_kružna tura: Lišnjak – pl. dom Promina – izvor Bukovac – Čavnovka – silazak - pl. dom Promina - Siverić

    Promina je usamljena i izdvojena planina od glavnog lanca Dinarskog gorja na sjeveru Dalmacije i kao otok dominira nad Petrovim poljem i Miljevačkom zaravni, jedina je dalmatinska planina bogata rudama, mineralima i vodom.  Pruža se u smjeru sjever – jug u dužini 10 km. Nalazi se između Knina na sjeveru i Drniša na jugu. Planina dominira cijelim krajolikom okolnog područja. Na sjeverozapadu je omeđena  kanjonom rijeke Krke i Miljevačkom  zaravni, na jugu kanjonom Čikole i na istoku Petrovim poljem.

    Najviši vrh Promine  je Čavnovka na njenom središnjem dijelu s nadmorskom visinom 1148 m. Nedaleko od vrha prema jugoistoku je manji vrh – kota 1109 m, a prema sjeverozapadu Orlovac 1023 m. Ime Čavnovka je dobila po prastaroj Čavinoj kapelici koja je u davnoj prošlosti stajala na vrhu. Planina obiluje mnogobrojnim izvorima, fosilnim nalazištima, rudnim bogatstvom ugljena i gipsa. Do vrha vodi nekoliko planinarskih staza i makadamska šumska cesta. Pored planinarskih ...