Putopisi: HRVATSKA

Subota, 14. travnja 2018.

Biokovo je posebno lijepa planina i uvijek ima razloga za posjetiti tu planinu. Svaki novi posjet u bilo koje godišnje doba pruža poseban doživljaj. Jedan od razloga posjeta Biokovu ovog puta bio je proći njegov najljepši greben od Šćirovca do Sv. Ilije.

Biokovo je najveća, najduža, najljepša i najsurovija planina Dalmacije. Proteže se na 196 kvadratnih kilometara, a najviši vrh mu je Sveti Jure (1762 m). Pod pojmom Biokovo, poznajemo planinu Biokovo u užem smislu - pruža se od prijevoja Dubci, kod Brela  do prijevoja Saranač, kod Gornjih Igrana, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava. U širem smislu u masiv Biokova ubraja se planina Rilić i Sutvid kao jedna cijelina, te Matokit i Šibenik kao druga cjelina. Ne treba miješati planinu Šibenik sa vrhom Šibenik na Biokovu.

Na Biokovu je poznati Biokovski botanički vrt Kotišina - površine 16,5 ha, nalazi se iznad sela Kotišina. Utemeljio ga je fra Jure Radić, makarski ...

Četvrtak, 26. travnja 2018.

Biokovo je posebno lijepa planina i uvijek ima razloga za posjetiti tu planinu. Svaki novi posjet u bilo koje godišnje doba pruža poseban i jedinstven doživljaj. Jedan od razloga posjeta Biokovu ovog puta bio je proći nekoliko njegovih vrhova s nešto nižom nadmorskom visinom od najvišeg vrha Svetog Jure. Najznačajniji vrhovi pored Sv Jure 1762 m su : Troglav 1658 m, Sv. Ilija 1642 m, Šćirovac 1619 m, Kimet 1536, Vošac 1422 m, Sv. Roko 1228 m i  Sutvid (Sv. Vid) 1332 m….

Na malom prostoru su skupljeni neobični kontrasti prirode s vidicima na more i otoke, a visoki vrhovi i strme litice s južne strane udaljene su tek 3 – 4 km od obale. S njegovih vrhova prekrasni su i nezaboravni krajobrazi i vidici.

Petak, 27. travnja 2018.
Kimet s nadmorskom visinom od 1536 mje najviši biokovski vrh na velikom krševitom prostoru jugoistočno od Sv. Jure. Dominira područjem koje obiluje vrtačama i krševitim grebenima prošaranim mješavinom niske bjelogorične šume, klekovine, naoko travnatim površinama prepunih kamenja, ali i prekrasnog cvijeća. Vršni dio ima oblik istaknutoga grebena s tri izrazitije kamene glavice, što se najbolje vidi na vertikalnom profilu staze. Najviša je srednja glavica na kojoj je i trigonometrijska točka.

Područje Biokova poznato je po obradivim vrtačama ili ponikvama u kojima se akumulirala zemlja pogodna za poljoprivredu, u narodu zvani doci, koji se obrađuju i često ograđuju suhozidom. Za biokovske doce je karakteristična tzv. katunska ispaša kada bi stočari utjerali blago u dolac da pognoji zemlju, gdje bi se iduće godine sadile razne poljoprivredne autohtone kulture. U tim docima bi rasla najbolja trava koju bi stočari kosili i nosili kući za zimsku ishranu stoke.

Srijeda, 25. travnja 2018.     

Biokovo je najduža i  najsurovija planina Dalmacije. Proteže se na 196 kvadratnih kilometara, a najviši vrh mu je Sveti Jure (1762 m). Na njemu je smješteno veliko bogatstvo različitih pejzaža, tako da svaki posjet Biokovu pruža poseban doživljaj. Zbog svoje posebnosti i prirodne ljepote, Parkom prirode proglašen je 1981.

Podnožje Biokova  je blago nagnuta zaravan, proteže se od mora (visinski) okvirno 300 – 350 m. To je zona bujne vegetacije mediteranskih kultura vinove loze, maslina i smokava. Na taj pojas nastavlja se najimpresivniji dio stijena koje se uzdižu u visinu oko 1000 m i dijele Zagoru od Primorja. Vegetaciju, u tom pojasu čine hrast medunac i crni grab s primjesama crnog bora. Povrh tih stijena pruža se slijedeći pojas koji ima oblik široke visoravni  oko 3-4 km, a karakterizira ga bogato razvijen krški reljef. Najznačajniji vrhovi pored Sv Jure 1762 m su : Troglav 1658 m, Sv. Ilija 1642 m, Šćirovac ...

Subota, 24. ožujka 2018.

Ponovit ću opis planine Biokovo i pisanje ovog bloga započeti sa pridjevom "4 naj" - Biokovo je najveća, najduža, najljepša i najsurovija planina Dalmacije. Proteže se na 196 km2, najviši vrh je Sveti Jure na 1762 m. Na njemu je smješteno veliko bogatstvo različitih pejzaža, tako da svaki posjet Biokovu pruža poseban doživljaj. Odlikuju ga geomorfološki fenomeni: vrtače, ponikve, škrape, kamenice i mnogobrojne jame, ledenice, špilje  i više od 40 endemičnih biljnih vrsta. Sa njegovih vrhova prekrasni su i nezaboravni krajobrazi i vidikovci. Zbog svoje posebnosti i prirodne ljepote, Parkom prirode proglašen je 1981. Pod pojmom Biokovo, poznajemo planinu Biokovo  u užem smislu -  pruža se od prijevoja Dubci, kod Brela  do prijevoja Saranač, kod Gornjih Igrana, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava. U širem smislu u masiv Biokova ubraja se planina Rilić i Sutvid kao jedna cijelina, te Matokit i Šibenik kao druga cjelina. Ne treba miješati planinu Šibenik sa ...

Subota, 28. travnja 2018.

Svilaja je izdvojeni planinski lanac u Dalmatinskoj Zagori. Pruža se paralelno sa višim sjevernijim lancem Dinarom i Troglavom u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 30 km, između Sinjskog i Petrova polja. Najviši je južni vrh Svilaje (Bat) 1508 m iznad Sinja. Najveći dio lanca Svilaje je krški greben s naizmjeničnim nizom vrhova i ponikava (vrtača), te više krških jama i špilja. Prema sjeveru se izdižu još nekoliko vrhova: Jančag (1483 m), Kita (1413 m) i Lisina (1301 m) iznad Vrlike. Južno od vrha Svilaje su vrhovi: Vršina (1466 m), V. Kurja (1328 m), Crni umac (1303 m) i Orlove Stine (1139 m). Strmije sjeveroistočne padine iznad Cetine i  Peručkog jezera su većinom obrasle šumama bukve i balkanskog javora (Acer obtusatum), koje su u novije doba dijelom uništene požarima. Suhi i položeni jugozapadni obronci prema Drnišu su pokriveni šikarama crnog graba (Ostrya carpinifolia) i niskim kamenitim ...

Nedjelja, 15. travnja 2018.

Vilaja, je dalmatinska granična planina između Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Izdiže se iznad Prapatnice, naselja smještenog uz borajsku cestu, u zaleđu Trogira 10 km sjeverozapadno. Pruža se u smjeru dinarskog gorja sjeverozapad–jugoistok. Na Vilaji se nalazi nekolika vrhova - od zapada prema istoku su: Bulina greda (648 m), Metlica (719 m), najviši Crni vrh (739 m) i Sirišćak (705 m). U širem smisu obuhvaći Boraju (575 m) Južni obronci

Vilaje  spuštaju prema obali Trogirskog zaljeva, a sjeverni obronci sežu do ceste koja vodi preko Boraje  (Šibenik – Trogir). Prema zapadu na Vilaju se nastavljaju obronci Boraje (Velika Boraja 680 m), a na istočnoj strani spomenuta cesta dijeli je od vrha Labištice (701 m), koji je prepoznatljiv po TV odašiljaču.

Nedjelja, 11. veljača 2018.

Na zapadnom dijelu Ćićarije nalazi se posebno lijepi razgledni greben Žbevnica u blizini državne granice Hrvatske i Slovenije -  pruža se u smjeru Dinarskog gorja ( sjeverozapad – jugoistok) od granice sa Slovenijom do lokalne ceste koja vodi od Bresta prema Trsteniku u dužini 3,6 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh Žbevnica (1014 m), Špičasti vrh (957 m), te Progan (931 m) – (planinarski nije obrađen).
Glavno obilježje grebena - prema sjeverozapadu su blagi oblici obrasli niskom travom (pašnjaci), dok su niži dijelovi na južnom i jugoistočnom dijelu strmi i prekriveni šumskim raslinjem.
Iznad sela Bresta, oko 35 minuta ispod vrha, nalazi se planinarska kuća Žbevnica na 851 m nadmorske visine. To je kuća HPD-a Planik iz Umaga, čiji je članovi otvaraju po najavi.

 

Subota, 07. travnja 2018.

Kamenjak,
je mala izdvojena skupina strmih vapnenačkih litica i vrhova koji se izdižu iznad šumskog pojasa sjeveroistočno od Grobničkog polja, okružena sa zapadne i sjeverne strane Lujzianom - starom cestom Rijeka – Zagreb, te s južne strane autocestom. Greben Kamenjaka pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini 1,5 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh V. Kamenjak ili V. Kamičina (838 m), bezimeni srednji vrh (787 m viši je 20 m od M Kamenjaka, ali nije planinarski obrađen), te M. Kamenjak ili M. Kamičina (767 m), koji je najatraktivniji i s najljepšim pogledom, a njegove strme litice s jugoistočne strane omogućavaju alpinističko penjanje.

Petak, 01. travnja 2016.

Kako sam u prethodnom blogu napisao Platak je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka i doista je tako. Iz toga razloga, radi što boljeg upoznavanja prirodnih ljepota i manje poznatih vrhova na području Platka – mala ekipa od 3 člana (Zoran, Matija i ja, Mirko) odlučili smo pobjeći od svakodnevne civilizacijske buke i dan (01. travnja) provesti na Platku u prirodi na svježem zraku i popeti se na vrh Jasenovica (1338 m). Za tu priliku odabrali smo plavu stazu -  „Šetnica Jasenovica“  kraću kružnu turu, koja vodi od Platka preko vrha Jasenovica, zatim poljem Malog Pribeniša, doma Platak do  ishodišta pohoda  - parkinga.

 

Nedjelja, 04. ožujka 2018.

Rijeka Mirna (tal. Fiume Quieto, lat. Ningus Flumen), nalazi se na području poluotoka Istre, duga je 52 km. Izvire u jugozapadnom dijelu Ćićarijskog pobrđa. Razgranato izvorište je na visini 250 m u usječenim jarcima, nešto južnije od Huma i zaseoka Erkovčići. Nakon 11 km u smjeru Buzeta njezin gornji, kanjonski tok spušta se u dolinu ispod grada na 52 m nadmorske visine. Od Buzeta do ušća ulijeva se u Jadransko more (zaljev Luka Mirna) 3 km zapadno od Novigrada. Na tom dijelu tok rijeke ima vrlo blagi pad pa je za srednjega vodostaja razmjerno miran, po čemu je vjerojatno rijeka dobila ime.
Glavni pritoci: Draga - Rečina, Butoniga (Botonega, Brtonigla) i Bračana (Bracan). Teče kaskadno kanjonom kroz vapnenac i fliš -  (fliš- je nataloženi sediment nastao od krupnozrnatih i sitnozrnatih stijena različita sastava i veličine zrna), na taj način stvarajući niz što većih, što manjih slapova ...

Vela Pliš,

je greben u zaleđu Rijeke koji se pruža u smjeru sjeverozapad -jugoistok u dužini 4,5 km od prijevoja između Mličnog vrha i vrha Vela Pliš do vrha Telcar, odnosno, iza kojeg se spušta na nadmorsku visinu 700 m. Na njegovom hrptu ističu se četri karakteristična vrha: glavni vrh Vela Pliš (1141 m), Mala Pliš (959 m), Glog (900 m), te Telcar (832 m). Karakteristika grebena u odnosu na visinu, primijetiti je da se od najvišeg vrha V. Pliš sa nadmorskom visinom od 1141 m spušta postupno i završava na 700 m iza Telcara.

Mnogo je ovakvih lijepih vrhova u riječkom zaleđu koji se ne ističu svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i neometani višim vrhovima.
 

Ponedjeljak, 05. veljače 2018.

Tuhobić je izdužena planina koja se pruža primorskim rubom goranske visoravni u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 8,5 km. Lokacija obuhvaća prostor od Gornjeg Jelenja do Benkovca Fužinskog s nekoliko karakterističnih vrhova razmještenih po hrptu: Straža (984 m) prema sjeverozapadu, Tuhobić (1109 m) u sredini hrpta, te Jelenčić (1106 m) prema jugoistoku. Prosječna nadmorska visina grebena varira između 950 i 1100 metara. Glavno obilježje visokog dijela planine - na srednjem dijelu (hrbat) su blagi oblici obrasli niskom travom, dok su niži dijelovi na južnom i sjevernom dijelu  prekriveni šumom.  Posebno je izrazita travnata padina sa primorske strane koja se blago spušta. Sjeverna strana prema Lepenici  je strma i šumovita. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između goranske i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva ...

Četvrtak, 25. siječnja 2018.

Popeti se na neku planinu, a ne reći ništa o njoj i njenom okruženju bilo bi podjednako neobično kao da na njenom vrhu zatvorite oči i ništa ne vidite niti doživite. Stoga, mnogo je razloga da se posjeti Omiška Dinara. Jedan od razloga je i nova ferrata koja vodi od Omiša na tvrđavu Fortica. Nadaleko ne postoji ovakav mali prostor sa tako puno ljepote, izazova i odredišta koja su svako za sebe jedan čudesni svijet koji treba posjetiti i u njega zaviriti. Omiška Dinara, je jedinstveni spoj planine, mora i rijeke, kombinacija kamena, borove šume, lijepih vidika i bogate kulturne baštine. Priroda je ovdje bila izdašno kreativna, pa je i povijest ovog kraja izuzetno zanimljiva.

 

Nedjelja, 21. siječnja 2018.
Planinarsko društvo Opatija u čast i spomen dragom prijatelju, planinaru i domaru Vojku Sankoviću organiziralo je planinarenje i druženje u Planinarskom domu Poklon. Okupljanje planinara i prijatelja u 9,00 sati ispred Doma.  Plan pohoda pod nazivom „Dec črnega za Vojka“ - osmišljen je na način da se napravi kružna tura u neposrednoj blizini doma na jedan, Vojku od omiljenih vrhova. Nakon povratka u dom, predsjednik Društva Boris Božić i Davorka Milat održali su zdravicu uz „dec črnega“ te se prigodnim riječima sjetili dragog prijatelja Vojka. Nakon toga nastavljeno je neformalno druženje u domu.

 

Petak, 12. siječnja 2018.

Preradovićevo brdo izdiže se iznad jezera Bajer u smjeru jugozapad – sjeveroistok u dužini 3 km od Špilje Vrelo do Vrata. Prosječna nadmorska visina grebena kreće se okvirno između 750 i 850 m. Na grebenu se nalaze 2 vrha: Bezimeni vrh s nadmorskom visinom 851 m i Preradovićev vrh 892,5 m s kojeg se pruža prekrasan pogled na sva 3 jezera Bajer, Lepenicu i Potkoš, na vrhove Bitoraj, Viševicu, Kobiljak, Medveđak, Ličko polje, mjesta Lič i Fužine. Značajno je napomenuti, da je u 19 stoljeću izgrađena staza do vrha, i to je bilo prvo uređeno šetalište u fužinarskom kraju. To je lijepo građena šetnica u dužini 2 km. Staza je podijeljena u 2 dijela. Prvi dio ide od odmorišta Čoka do Preradovića vrha. Drugi dio staze kreće od vrha po hrptu do Špilje vrelo. I ovaj dio staze naziva se „Staza jelena“.
Uspon na Preradovićev ...

Četvrtak, 18. siječnja 2018.

Viševica (1428 m) - ima stožasti travnat vrh koji strši iznad šumske vegetacije. S pravom se ubraja među najljepše vidikovce u Gorskom Kotaru, kako opsegom tako i ljepotom vidika. Ipak njeno najvažnije obilježje je bogatstvo šumskog plašta, koje zajedno sa susjednim bitorajskim šumama čini jedinstveno područje. Unatoč stalnim sječama, tu je još uvijek mnogo nedirnutih kutaka punih divljine i romantike. Obzirom, da se nalazi u sredini podjednako udaljena od Velebita, Bjelolasice, Risnjaka, Snježnika, Učke i otočnih vrhova Sjevernog Jadrana, s vrha promatrač ima osjećaj da se nalazi u središtu golemog prirodnog amfiteatra.

Kamenjak,
je mala izdvojena skupina strmih vapnenačkih litica i vrhova koji se izdižu iznad šumskog pojasa sjeveroistočno od Grobničkog polja, okružena sa zapadne i sjeverne strane Lujzianom - starom cestom Rijeka – Zagreb, te s južne strane autocestom. Greben Kamenjaka pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini 1,5 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh V. Kamenjak ili V. Kamičina (837 m), bezimeni srednji vrh (ali nije planinarski obrađen), te M. Kamenjak ili M. Kamičina (771 m), koji je najatraktivniji i s najljepšim pogledom, a njegove strme litice s jugoistočne strane su omiljeno alpinističko penjalište.

Nedjelja, 27. studeni 2016.
PD Knezgrad iz Lovrana 27. studeni, 2016., organiziralo je jednodnevni izlet i planinarenje na otok Cres, njegov sjeverni dio na područje Tramuntane. Prijevoz je organiziran osobnim automobilima. Na izletu je sudjelovalo  25 planinara i planinarki Društva. Vodič i organizator – Pino Petričić.

OTOK CRES (čakavski Cris, talijan. Cherso, antičko-latinski: Crepsa) smješten na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva - najveći je jadranski otok s površinom od  405,78 km², drugi po dužini 65,5 km poslije Hvara.  Najuži dio otoka širok je svega 2 km, a najširi 12 km. Za razliku od drugih otoka koji se pružaju sjeverozapad – jugoistok, otok Cres se pruža  u smjeru sjever – jug. Obala otoka je razvedena i duga oko 247,7 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istočni dio ovjenčani strmim i surovim stijenama.

Subota, 08. srpnja 2017.

Treći dan našeg boravka na Dinari predviđen je za silazak od pl. kuće Pume do Sutina i povratak doma. Ishodišna točka voda pohoda je planinarska kuća Pume. Ova kuća smještena je u blizini Velike Duvjakuše podno Rosića glavice na 1630 m nadmorske visine - najviši planinarski objekt u RH. To je zidana katnica kapaciteta 20 ležaja u potkrovlju. U prizemlju se nalazi opremljena velika kuhinja s blagovaonicom sa zatvorenom verandom u kojoj je smještena cisterna s pitkom vodom. Ispred kuće je nadstrešnica s velikom ograđenom terasom s prekrasnim vidicima koji se pružaju od najviše planinarske kuće u Hrvatskoj.