Putopisi: HRVATSKA

Srijeda, 18. ožujka 2020.
Kanjon Triget se nalazi na istočnoj strani otoka Krka podno vrha Diviška, smješten unutar zaštićenog područja ornitološkog rezervata Kuntrep. Kanjon Triget je najatraktivniji i najveći otočni kanjon na Jadranu, koji je svojom veličinom i oblikom vrlo sličan Maloj Paklenici na južnom Velebitu. Od vrha Diviška, kanjon se spušta do morske uvale Jasenova u dužini preko 1,5 km, gdje se pri dnu uz more u odjecima visoke klisure izdižu do 200 m.

Biološka raznolikost rezervata ostala je očuvana zahvaljujući teškoj dostupnosti i neprohodnosti kanjona. Iz tog razloga ovoj iskonskoj „divljini“" dana je prilika da se u njoj nesmetano odvijaju prirodni procesi. U naravi Triget se u prvom dijelu sastoji od 3 kraka koji se sastaju u jednoj točki udaljenoj 0,5 km od mora. Od ove točke pa dalje, Triget se  strmoglavo spušta do mora pokazujući  svu svoju opasnu i raskošnu ljepotu divljine. Na ovom dijelu ...

Nedjelja, 29. prosinca 2019.
Mala ekipa od 2 člana Silvano i ja, odlučili smo lijep i sunčan nedjeljni dan provesti na Učki na sviježem zraku, popeti se na neke neistražene i nemarkirane vrhove kao što je Gradina, zatim prošetati se do planinarskog doma Poklon i pri silasku popeti se na Goricu, te  povratak kružno do ishodišne točke pohoda Kožuli. Gradina s nadmorskom visinom 693 m je kameniti vrh smješten u trokutu između Lužinskog brega i Gorice.

 

Srijeda, 11. prosinca 2019.
Duže vrijeme Fedor Nalis i ja planiramo otići do Klamaruše i popeti smjer Asparagus Direkt. No vremenski uvjeti nisu nam naklonjeni, neprekidno kiša i kada bi se ukazao jedan lijep dan, jedan od nas bio bi spriječen drugim obavezama. Konačno, došao je i taj lijep i sunčan dan da ostvarimo dogovoreni plan - srijeda 11. prosinca 2019.

Klamaruša je naziv za kamenitu barijeru s prosječnom nadmorskom visinom 550 m koja se izdiže iznad sela Baretići i Grižana. Na tim okomitim stijenama ima nekoliko dugih osiguranih alpinističkih smjerova različitih težina. Isto tako, na tom grebenu ima nekoliko pješačkih i planinarskih staza, a jedna od njih  za planinare poznata i popularna je  „Staza Kamenih stupi“.

 

Nedjelja, 27. listopada 2019.

Badanj i njegov greben je vrh u Baškim Oštarijama koje se  izdiže iznad Prpić polja, iako se ne ističe svojom visinom (1164 m), s njega se pružaju lijepi vidici na najzanimljivije vrhove srednjeg Velebita (Šatorinu, Basaču, Velinac, Prikinuto i Budakovo brdo, Dabarske kukove i dr.), te na otok Pag. U neposrednoj blizini prema južnom Velebitu lijepo se vidi Basača,  Konjevača Veliki i Mali Sadikovac….

Nedjelja, 27. listopada 2019.
Velinac  s nadmorskom visinom (965 m) u zaleđu Karlobaga je manji goli greben koji se proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini 50 m. S njegove južne i jugozapadne strane izdiže se strma kamena glavica iznad šumskog pojasa, dok su mu ostale strane blage i šumovite. Vrh je prepoznatljiv po svojemu neobičnom obliku i stijenama. Mnogo je ovakvih lijepih vrhova u zaleđu  Karlobaga i općenitu u velebitskom prigorju, koji se ne ističu svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i neometani višim vrhovima.
Vrh je izdaleka prepoznatljiv po svojemu neobičnom stjenovitom i vršnom obliku s morske strane.

Petak, 17. svibnja 2019.

Nakon više tjedne planinarske neaktivnosti, zbog dužeg kišnog razdoblja, čim se ukazao jedan sunčan dan, mala 2 člana ekipa (Jure i ja) odlučili smo 17. svibnja 2019. dan provesti u prirodi i na svježem zraku u neposrednoj blizini Rijeke u Grobničkim Alpama i popeti se na 6 vrhova: Sljeme 1263 m, Grleš 1331 m, Gornik 1318 m, Nebesa 1131 m, Klek (Primorski), 1210 m i Jasenovica 1338 m.
Područje Hahlići ili kako to planinari zovu „Grobničke Alpe“, čini skupina vrhova koji se nižu jedan pored drugoga, a svaki je drugačijeg  izgleda, što tom području daje posebnu slikovitost i ljepotu.. Osim planina tu se isprepliću livade, šume, kamenjari, kanjon Mudna dol, lokve, a centar te predivne oaze i odmor za svakog planinara je planinarski dom Hahlić.

Promina je usamljena i izdvojena planina od glavnog lanca Dinarskog gorja na sjeveru Dalmacije i kao otok dominira nad Petrovim poljem i Miljevačkom zaravni, jedina je dalmatinska planina bogata rudama, mineralima i vodom.  Pruža se u smjeru sjever – jug u dužini 10 km. Nalazi se između Knina na sjeveru i Drniša na jugu. Planina dominira cijelim krajolikom okolnog područja. Na sjeverozapadu je omeđena  kanjonom rijeke Krke i Miljevačkom  zaravni, na jugu kanjonom Čikole i na istoku Petrovim poljem.

Najviši vrh Promine  je Čavnovka na njenom središnjem dijelu s nadmorskom visinom 1148 m. Nedaleko od vrha prema jugoistoku je manji vrh – kota 1109 m, a prema sjeverozapadu Orlovac 1023 m. Ime Čavnovka je dobila po prastaroj Čavinoj kapelici koja je u davnoj prošlosti stajala na vrhu. Planina obiluje mnogobrojnim izvorima, fosilnim nalazištima, rudnim bogatstvom ugljena i gipsa. Do vrha vodi nekoliko planinarskih staza i makadamska šumska cesta. Pored planinarskih ...

MOSOR,
je planina duga 25 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok od prijevoja Klis do rijeke Cetine, koja polukružno obuhvaća istočni dio Mosora i čini prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom Biokovom s relativno uskim glavnim grebenom strmih padina a najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m).  Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol”(brdo) i “sor”(izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo-izvor. Iako nije među najvišim planinama  u Dinaridima ili na jadranskoj obali, Mosor ima dosta atraktivnih atributa koji privlače planinare.

Položaj pored velikog grada i prometnog središta (Split), prekrasan planinarski dom i nekoliko skloništa, dobro označene i obilježene staze, te nekoliko izvora vode. Osim toga,  divan pogled prema moru i otocima, na urbana područja - Split, Solin, Trogir, Kaštela, Omiš -  na obalne planine poput Biokova i Omiške Dinare ili prema unutrašnjosti na planine poput Dinare, Troglava, Kamešnice i Čvrsnice. Pogled se pruža i na ...

Srijeda, 15. veljače 2017.

Lijep i sunčan zimski dan za današnji izlet i planinarenje odabrali smo mjesto Platak, poznato i omiljeno riječko skijalište. Platak je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka. Naime, na Platku - PD Kamenjak iz Rijeke (u suradnji s Goranskim sportskim centrom i PGŽ) markirali su i završili sa radovima u siječnju 2014. tri planinarske šetnice u dužini 23 km. Šetnice su obilježene posebnim turističkim oznakama, kako bi se razlikovale od uobičajenih crveno – bijelih planinarskih markacija, koje se također nalaze na pojedinim dijelovima staze
 

Platak je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka i doista je tako. Iz toga razloga, radi što boljeg upoznavanja prirodnih ljepota i manje poznatih vrhova na području Platka – mala ekipa od 3 člana (Renata, Jure i ja, Mirko), za tu priliku odlučili smo napraviti kružnu turu i popeti se na slijedeće vrhove: Jasenovica, Klek, Nebesa, Crni vrh i  povratak Krapanjskom cestom do  Platka.

Sva četiri vrha smještena su na istočnom dijelu Grobničkih Alpa, a istovremeno mogu se pripisati široj okolici Platka, obzirom da su prilazi orijentirani na Platak i šumsku cestu Kripanj – Platak. Za ove vrha može se reći da imaju iste karakteristike. Naime, jugozapadne padine su stjenovite, a sjeverne i sjeveroistočne strane šumovite, dok je sami greben prošaran travom i kamenjarom. Ovi vrhovi ne ističu se svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer ...

Nedjelja, 31.03.2019.

Na Podgorju Velebita iznad Živih Bunara, smjestile su se Male Brisnice na prosječnoj nadmorskoj visini 515 m. Selo je orijentirano  u pravcu sjeverozapad – jugoistok u dužini okvirno 500 m, gledano od ulaska u selo do Božine kuće – (koju uz dopuštenje vlasnika koriste lovci, pa se često naziva i Lovačka kuća). Selo je smješteno na rubu plodne zaravni koja se nekada obrađivala – danas, zaraslu samoniklom borovom šumom. Omeđena je sa sjeverne strane kamenjarom i manje poznatim vrhovima, glavicama i kukovima. S primorske strane omeđena je izduženim hrptom s najvišim Jadrijevim vrhom (523,5 m). Do Malih Brinica od Živih Bunara  laganim hoda stiže se za 2 h.

Srijeda, 12. prosinca 2018.
VELA PLIŠ,
je greben u zaleđu Rijeke koji se pruža u smjeru sjeverozapad - jugoistok u dužini 4,5 km od prijevoja između Mličnog vrha i vrha Vela Pliš do vrha Telcar, odnosno, iza kojeg se spušta na nadmorsku visinu 700 m. Na njegovom hrptu ističu se četiri karakteristična vrha: glavni vrh Vela Pliš (1141 m), Mala Pliš (959 m), Glog (n/v 900 m), te Telcar (832 m). Karakteristika grebena u odnosu na visinu, primijetiti je da se od najvišeg vrha V. Pliš sa nadmorskom visinom od 1141 m spušta postupno i završava na 700 m iza Telcara. Cijeli greben je gol prošaran kamenjarom i travom.
Mnogo je ovakvih lijepih vrhova u riječkom zaleđu koji se ne ističu svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i neometani višim vrhovima.

Nedjelja, 18. studeni 2018.

Za današnji izlet i planinarenje odabrali smo mjesto Platak, poznato i omiljeno riječko skijalište. Platak je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka. Odabrana ruta-Veliko Snežno-Jelenc-Brankov vrh, te spust kružno do Velikog Snežnog.
Jelenc s nadmorskom visinom 1442 m nalazi se na krajnjem grebenu sjeverozapadnog ogranka Gorskog Kotara smješten između vrha Planine i Brankova vrha, bolje reći u nizu vrhova koji se protežu od Risnjaka, Snježnika, Guslice, Planine - Jelenc i spada među krajnje vrhove zanimljiv s planinarske perspektive.

Srijeda, 14. studeni 2018.  

Jesensko, kao i zimsko vrijeme nije naklonjeno za češće odlaske na planinarenje. Stoga, čim se ukaže jedan lijepi dan bez padalina želimo ga iskoristiti i otići u planine. Srijeda, 14. 11. 2018. Ognjen Lončar - Ogi i ja, ovog puta odabrali smo područje Hahlića. Za one koji ne znaju, područje Hahlića nalazi se u zaleđu Rijeke, a planinari ga najčešće nazivaju Grobničke Alpe. To je lanac vrhova koje možete vidjeti iznad Grobničkog polja. Kada ga vidite, biti će vam jasno zašto se tako zove.

To je skupina vrhova koji se niži jedan za drugim, a svaki je drugačijeg sastava i izgleda što tom području daje posebnu draž i ljepotu. Evo tih 16 vrhova sa njihovim imenima i nadmorskim visinama:
Obruč 1377, Fratar 1353, Pakleno 1340, Osoje 1338, Grleš 1331, Gornik 1318, Sljeme 1263, Suhi Vrh 1250, Trstenik 1243, Štulac 1212, Dnić 1190, Vidalj 1184, Ćunina Glava ...

Nedjelja, 04. studenog 2018.
Ruta: Martinščica-vrh Sopalj-Sv Kuzam-greben Rebar – vrh Točila -Hrastenica-Orehovica
Mala ekipa od 7 članova PD Knezgrada i 1 člana iz PD Opatija, odlučila je lijepi jesenji dan provesti u prirodi na  manje poznatim vrhovima i šetnicama u zaleđu Rijeke. Naime, u našoj neposrednoj blizini u zaleđu Rijeke smjestio se manje poznati gorski predjel iznad Kostrene, odnosno Martinščice  s vrhovima Mali i Veliki Solin, Sopalj (287 m) iznad Bakra, te greben REBAR iznad Drage s najvišim vrhom Točila (359 m).
Vidici s ove lagane šetnice i grebena Rebar možda se ne mogu mjeriti s onima što se pružaju s Učke, Snježnika ili Risnjaka, niti se njihove znamenitosti ne mogu uspoređivati, ali ono što ova staza pruža kojom se u jednom dijelu prolazi poznatom šetnicom „Mlikaričin put“ od Hrastenice do Orehovice, toliko je drugačije i raznolikije što ovoj stazi daje posebnu ljepotu i draž.
Mnogo je ovakvih lijepih ...

Srijeda, 18. listopada 2017.

Vrh Pliš s nadmorskom visinom 933 m nalazi se na manjem širokom grebenu koji se proteže u smjeru Jugoistok – sjeverozapad u dužini 3 km -  od vrha Kukulj  pa sve do Malog Liščića. Greben se izdiže iznad naselja Laze i Lisca u blizine granice između Hrvatske i Slovenije. Na planinarskom putu koji prolazi ovim grebenom nalaze se 3 vrha - Kukulj (814 m), Pliš (933 m) i Grmada (940 m). Greben je uglavnom travnat - prošaran niskim raslinjem, a vrhovi su prekriveni kamenjarom, osobito Grmada.

 

 

 

 

 

Velebit: “Najveća i najdulja naša gora, simbol i znak hrvatstva, čuvar hrvatskog obzorja, veličanstven u svojoj gordosti, opjevan u tisućama pjesama, utkan u tisućama priča, sanjan u snoviđenjima slobode. Paradigma neuništivosti, životnosti i vječnosti”. Često znamo izreći tvrdnju: “Što je Grcima Olimp, Slovencima Triglav, to je za nas Hrvate Velebit”. Dugačak oko 145 km, spaja tri hrvatske pokrajine, Primorje, Liku i Dalmaciju. Napisao: Pero Budak.

 

MOSOR,
je planina duga 25 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok od prijevoja Klis do rijeke Cetine, koja polukružno obuhvaća istočni dio Mosora i čini prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom Biokovom s relativno uskim glavnim grebenom strmih padina a najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m).  Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol”(brdo) i “sor”(izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo-izvor. Iako nije među najvišim planinama  u Dinaridima ili na jadranskoj obali, Mosor ima dosta atraktivnih atributa koji privlače planinare.

Položaj pored velikog grada i prometnog središta (Split), prekrasan planinarski dom i nekoliko skloništa, dobro označene i obilježene staze, te nekoliko izvora vode. Osim toga,  divan pogled prema moru i otocima, na urbana područja - Split, Solin, Trogir, Kaštela, Omiš -  na obalne planine poput Biokova i Omiške Dinare ili prema unutrašnjosti na planine poput Dinare, Troglava, Kamešnice i Čvrsnice. Pogled se pruža i na ...

Mosor
je planina duga 25 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok od prijevoja Klis do rijeke Cetine, koja polukružno obuhvaća istočni dio Mosora. Predstavlja prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom Biokovo s relativno uskim glavnim grebenom strmih padina i najvišim vrhom - Veliki Kabal (1339 m).  Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol” (brdo) i “sor” (izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo - izvor. Iako nije među najvišim planinama u Dinaridima ili na Jadranskoj obali, Mosor ima dosta atraktivnih atributa koji privlače planinare: položaj pored velikog grada i prometnog središta (Split), prekrasan planinarski dom i nekoliko skloništa, dobro označene i obilježene staze, te nekoliko izvora vode.

Bukovac sa svojom nadmorskom visinom od 1262 m nalazi se neposredno iznad sela Topići. Iako nije izrazito visok vrh, ali sa svojim položajem i prelijepim vidikovcem nadmašuje mnoge više vrhove. Njegove jugoistočne okomite stijene visoke između 400 i 500 m najljepše su poznato alpinističko penjalište na Biokovu.

Gotovo svi vrhovi Biokova su teško dostupni, zahtjevni, vremenski dugotrajni, a gotovo da i nema mogućnosti snabdijevanja vodom u planini.  Za ovu stazu i uspon na vrh Bukovac, moglo bi se reći da je iznimka. Naime, radi se o lijepoj i vrlo ugodnoj stazi za hodanje. Na njoj se nalazi izvor vode, gdje se voda može uzeti na više mjesta. Pored toga, voda iz cisterne je dostupna kod crkve Sv. Nikole i kod planinarske kuće Bukovac,  pola sata podno istoimenog vrha Bukovac. Iako ova staza nije teška, pored svega tog niti jedan uspon na ove vrhove ne smije se podcijeniti.