Putopisi: SLOVENIJA

Dobrča je planina s nadmorskom visinom (1634 m) i sastavni je dio Kamniških Alpa, ali zbog doline između koje se nalazi rječica (Tržiška Bistrica), možete pretpostaviti da je Dobrča također dio Karavanki. To je neka vrsta samostalnog vrha između gradova Tržiča i Begunja. Nedaleko od vrha Dobrča, nalazi se za jedan metar viši Šentanski vrh (1635 m), izvanredan vidikovac s kojeg se pruža pogled na Karavanke i Kamniško-Savinjske Alpe te njihove mnogobrojne visoke vrhove. Podno vrha Dobrče nalazi se planinarski dom – „Koča na Dobrči“ na nadmorskoj visini (1478 m).

Golica – Kraljica narcisa (na njemačkom - Kahlkogel) sa svojom nadmorskom visinom 1835 m je dio glavnog grebena na zapadnom dijelu Karavanki. Nalazi se sjeverno iznad Jesenica, na granici između Slovenije i Austrije. Greben Golice proteže se od Jakljeva sedla (1488 m) na zapadu do prijevoja – sedlo Suha (1430 m) na istoku u dužini od 3,8 km. Na grebenu Golica od njenog glavnog vrha prema istoku nižu se još dva manja vrha: Krvavka (1785 m) i Mala Golica (1646 m).
Cijeli greben Golice iznad 1500 m je gol (travnat - bez šumskog raslinja), po čemu je planina i dobila svoje ime. Južna, travnata padina Golice vrlo je strma -  poznata po poljima gorskih narcisa (sunovrata), koji planinu krase u svibnju. U to vrijeme planina je posebno posjećena od brojnih planinara i izletnika.

 

Jesenice 26. ožujka 2023.
Porezen s nadmorskom visinom (1630 m) je najviši vrh Cerkljanskog gorja, a koje spada u skupinu Predalpskog gorja i jedan je od tri najviša vrha južnih Predalpa (druga su dva Blegoš i Ratitovec). U središtu gorja je selo Cerkno.
Porezen se uzdiže iznad Bavške grape, Selške doline i doline Cerknice. Njegove sjeverne i istočne padine su šumovite, a južne i zapadne većinom prekrivene pašnjacima i planinskim livadama. 

Ponedjeljak, 18. travanj 2022.
Gradiška Tura je vrh s nadmorskom visinom (793 m), koji se nalazi na zapadnoj strani platoa Nanos, iznad naselja Vipave – Gradišča pri Vipavi. Gradiška Tura, kao planina idealno je mjesto-baza kako ljeti, tako i zimi za rekreativno planinarenje, šetnje, penjanje, biciklizam, ferrate i druge razne sportske aktivnosti u rekreacijskom centru „Kamp Tura“. Tu se mogu zadovoljiti sve adrenalinske potrebe svakog pojedinca prema svojim mogućnostima, pa se tu mogu sresti sve grupe planinara, alpinista i rekreativaca.

Srijeda, 13. travanj 2022.
Viševnik s nadmorskom visinom (2.050 m) pripada skupini vrhova u istočnom dijelu Julijskih Alpi koji su smješteni između visoravni Pokljuke i doline Krme.
Viševnik, svakako, spada u kategoriju vrhova koji  svakog planinara može oduševiti svojom ljepotom i širinom vidika, kako u ljetnom, tako i u zimskom periodu. Popularan je kod planinara zbog lakog pristupa i ne pretjerano-zahtjevnog uspona. Uspon u zimskim uvjetima nikako se ne smije podcjeniti i olako uzeti, jer je za uspon potrebna puna zimska oprema.

Ponedjeljak, 03. siječanj 2022.
Trupejevo poldne  (austrijski: Techantinger Mittagskogel)
s nadmorskom visinom (1931 m) je vrh u zapadnim Karavankama na granici između Austrije i Slovenije. Nalazi se sjeverozapadno iznad Gozd Martuljka. Trupejevo poldne ime je dobilo po farmi Trupej, koja se nalazi u sjevernom dijelu ispod vrha na austrijskoj strani, a poldne bi trebalo značiti da je u 12 sati vrh na suncu.

Južne padine Trupejeva sa slovenske strane blago se spuštaju do šumskog predjela, dok  se sa austrijske-sjeverne strane strmo obrušavaju stjenovite litice.  Vrh je označen velikim drvenim križem na kojem je ispisan naziv vrha na slovenskom i austrijskom jeziku. Pored križa nalazi se kutija sa upisnom knjigom i zvoncem (želja). Ovaj vrh nudi jedan od najljepših panoramskih pogleda u grupi Karavanke. Posebno lijep pogled pruža se prema Austriji i Julijskim Alpama.

Prisojnik (ili alternativno ime Prisank) je visoka planina u Julijskim Alpama u Sloveniji s nadmorskom visinom 2547 m. Nalazi se iznad prijevoja Vršič odakle počinje većina uspona na vrh. Masiv planine Prisojnik ima nekoliko vrhova. Na zapadnoj strani nalazi se Vrh kraj sten (2314 m), čije se stijene okomito spuštaju prema prijevoju Vršič. Dalje greben se nastavlja preko prednjeg okna prema vrhu Prisojnik. Prema jugu spuštaju se strme stjenovite padine u dolinu Trente. Prema istoku pruža se dugački greben koji se sastoji od nekoliko vrhova: Zvonik (2438 m) i Zadnji Prisojnik (2380 m), u nastavku dalje preko sedla Škrbina masiv Prisojnika spaja se s Razorom.

Za Prisojnik već sam napisao ovaj tekst prilikom uspona Po Hanzovoj poti:

Što je uspon na vrh neke planine teži i zahtjevniji, to je izazov veći. Beskrajno, uživam u tom izazovnom penjanju i ozračju planine koje spaja jezu, napor, umor, strah, opasnost,  ljepotu divljine i ...

Subota, 08. veljače 2020.
Mojstrovka je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2333 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2333 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara grapa, strmih litica i više alpinističkih smjerova.

Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

Subota, 11. siječnja 2020.
Triglav je toliko poznat i popularan u planinarskim  krugovima  da o njemu nije potrebno puno pisati. Vrh je opisan u literaturi, mnogim knjigama, web portalima, blogovima i raznim putopisima. Stoga, ću samo napomenuti da je to najviši planinski vrh u Sloveniji i Julijskim Alpama  - visok 2864 m. Greben Triglava se pruža u smjeru jugoistok - sjeverozapad u dužini 850 m. Ima dva vrh Mali Triglav i Triglav. Triglav je najposjećeniji vrh u Republici Sloveniji i jedan od posjećenijih vrhova u Europi. Stoga, uvijek možete očekivati gužve, pa čak i u zimskim najtežim uvjetima. Podno njegova vrha nalazi se s južne strane dom Planika i s istočne strane nalazi se najveći „ Triglavski dom na Kredarici“ – popularan kod planinara kao „dom Kredarica“.

 

Nedjelja, 05. siječnja 2020.
Snežnik ili Veliki Snežnik  s nadmorskom visinom 1796 metara je najviši vrh Notranjske. Izdiže se iznad prostranih šuma na južnom rubu Slovenije, to je ujedno i najviši izvanalpski vrh. S nadmorskom visinom gotovo 1800 m predstavlja granicu između Jadranskog mora i kontinenta, zato je cijelo područje kako i samo ime govori, bogato snijegom koji se zadržava sve do svibnja. U podnožju Snežnika, na Sviščakima, nalazi se planinarski dom i malo skijalište koje je ishodište našeg pohoda. Iako nije alpski vrh, može se uspoređivati s najvišim alpskim vrhovima kada su u pitanju panoramski vidici za lijepa i sunčana dana.

Nedjelja, 22. rujna 2019.
Ferata Jerman nalazi se u divljem klancu potoka Jerman u Gozd Martuljku. To je jedna od ljepših kraćih, ali vrlo teška i zahtjevna ferrata. Na ishodištu pohoda nema parkirališta, pa se parkiralište treba potražiti u naselju Gozd Martuljka. Na ishodišnoj točki pohoda se nalazi  informativna tabla sa osnovnim karakteristikama ferrate: – Dužina ferrate 180 m. Visinska razlika 220 m (na mojem gpx prikazana je visinska razlika 126 m), s težinom D i D/E (pretežno se težina odnosi s D poteškoćama). Vrijeme penjanja 1 h. Vrijeme silaska 30 minuta. Ferrata je zelo zahtevna.

Jednako tako, ferrata je zanimljiva zbog okomitih stijena i dvostrukog prelaska kanjona s jedne na drugu stranu uz pomoć visećeg mostića izgrađenih od dvije čelične sajle. Jedna služi za noge, a druga za pridržavanje rukama i za kvačenje samoosiguravajućeg seta.

Nedjelja, 14. oktobra 2018.
Mojstrovka je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2332 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2332 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara i strmih litica i više alpinističkih smjerova.

Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

Petak. 12. oktobra 2018.
Mojstrovka je manji greben u sastavu glavnog grebena Julijskih Alpa. Greben se proteže u smjeru jugozapad – sjeveroistok između Jalovca i Vršiča. Mojstrovka na sjeveroistočnom dijelu grebena ima tri vrha: Zadnja Mojstrovka (2354 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Mala Mojstrovka (2332 m), iza koje se nastavlja manji vrh Šitna glava (2087 m).

Mala Mojstrovka je elegantna i prilično oštra stjenovita kupola sa svojom nadmorskom visinom (2332 m) dominira neposredno iznad poznatog prijevoja Vršič (1611 m) i natječe se s moćnim Prisojnikom s druge strane vršičkog prijevoja u privlačenju svojih posjetitelja. Njezine južne padine su plitke i umjereno strme, dok je istočna strana mnogo strmija. Na ovoj strani ima nekoliko kuloara i strmih litica i više alpinističkih smjerova.

Najatraktivnija je sjeverna strana gdje se stijene okomito spuštaju oko 500 metara prema visoravni Sleme. Od visoravni Sleme duge kraške padine spuštaju se prema dolini Tamar i do 1300 ...

Petak, 21. rujna 2018.
Košutnikov Turn s nadmorskom visinom 2133 m najviši je vrh na grebenu Košute. Naime, planinski lanac Karavanke proteže se u dužini 120 km u smjeru zapad – istok, a u sklopu njega na središnjem dijelu nalazi se „greben Košute“ u dužini 10 km. Proteže se od prolaza Ljubelj u nizu

nekoliko značajnih vrhova: Velikog vrha, preko Malog i Velikog Kladiva, Tegoške gore, Užnika, Košutnikova turna, na Tolstu Košutu, i dalje prema nižim vrhovima do planšarije Kofce. To je ujedno i granica između Slovenije i Austrije. Karakteristično je za ovaj greben da se sa slovenske strane južne travnate padine strmo i terasasto spuštaju do brojnih gorskih brežuljaka i pašnjaka na visini i iznad 1500 m, dok je sjeverna austrijska strana strma i kamenita, čije se stijene  gotovo okomito spuštaju do kosih padina prekrivene šumskim raslinjem. Stoga, sa sjeverne strane postoje mnoga penjališta s lijepim i vrlo teškim ...

Srijeda, 30. Rujan 2017.
Ferrata Hvadnik nalazi se u divljem klancu potoka Hladnik u Gozd Martuljku. To je jedna od ljepših, ne teških ferata. Na ishodištu pohoda nalazi se manje parkiralište za dva do tri automobila: Tu je postavljena informativna tabla sa osnovnim karakteristikama – dužina ferrate 500 m. Visinska razlika 250 m (na mojem gpx prikazana je visinska razlika 204 m), s težinom B/C (pretežno se težina odnosi s B poteškoćama samo na jednom mjestu C), prema tome ferrata nije zahtjevna. Obvezna uporaba ferrata seta i kacige. Ferrata je vrlo zanimljiva zbog višestrukih prelaza s jedne strane potoka na drugu stranu, od toga tri puta žičanim mostićima. Žičani mostići izgrađeni su od tri sajle. Jedna sajla za noge i dvije za ruke na koje se kvači osiguranje.

Petak, 18. kolovoza 2017.
Veliki Oltar nalazi se u istočnim Julijskim Alpama u dijelu Martuljške skupine vrhova. To je planinski lanac koji se sa sjeverne strane izdiže iznad gornjeg dijela doline Gozd Martuljek, od kuda je i najljepši pogled na tu skupinu vrhova. Oltar je planina s dva vrha: Veliki Oltar s nadmorskom visinom (2621 m)  i Mali Oltar (2521 m). Veliki Oltar, nalazi se u centralnom dijelu grebena, koji se diže od sjeveroistoka počevši sa Vrtaski vrh, nastavlja prema zapadu preko Slemena, Kukove špice, Škrnatarice, Dovškog Križa do Velikog Oltara. Od V. Oltara  greben se dijeli  prema sjeverozapadu na Veliku  i Malu Poncu, Špik, Fridmanove police do Rusice. Prema jugozapadu greben nastavlja preko Visoki Rokav do Škrlatice.

Veliki Oltar nudi tolike mogućnosti izazovnog planinarenja i penjanja neoznačenim putovima, stoga, je u posljednje vrijeme sve popularniji među planinarima, željnim bespuća. To nije planina za tvrdo penjanje. Može se reći, da ...

Subota, 29. srpnja 2017.
Velika Baba, smještena je na sjevernoj strani glavnog grebena skupine Kamniško-Savinjskih Alpi na granici između Slovenije i Austrije. To je granični greben koji se nalazi između Jezerskog (2034 m) i Savinjskog sedla (2001 m). Velika Baba iako se nalazi u sjeni viših okolnih vrhova, vrlo je posjećena kako od strane planinara, tako isto, od alpinista. Postoje 2 obilježena planinarska - zahtjevna puta i 3 alpinistička smjera i to:

VELIKA BABA – zapadna stijena

1. Grapa med Veliko Babo in Ledinskim vrhom-Težina III/II,70°/40°-60° Dužina smjera 700 m. (1967.)

2. Stari Središnji Smjer.  Težina IV M3,IV -  dužina smjera 700 m.

3. Nova Centralna smer.  Težina  IV+ -  dužina smjera 700 m. (1994)

Prva dva smjera alpinistima nisu posebno zanimljiva, stoga, je „Nova Cenralna smer“ - dugi alpski osigurani smjer izuzetno popularna među alpinistima, što je i naš današnji odabir. Smjer se ...

Srijeda, 23. lipnja 2017.
Krofička (2083 m) je planina u istočnom dijelu Kamniško-Savinjskih Alpi. Zajedno s vrhom Ute (2029 m) i susjednim Strelovcem (1764 m) oblikuje barijeru – greben između Logarske doline i Robanove koti. Od Škrbine s kojim je povezan sa susjednom Ojstricom, greben se postupno spušta prema sjeveroistoku do vrha Strelovec, koji je posljednji vrh značajan za planinare. Ostali vrhovi Savinjske doline prekriveni su šumom i u planinarskom smislu nisu zanimljivi. Sa sjeverozapadne strane Krofičke, stijene su strme i krušljive i postupno prelaze u šumovite predjele, gdje u gornjem dijelu prevladava ariš (macesen), a u nižim predjelima prelazi u mješovitu šumu bukve i smreke.

Subota, 24 lipnja 2017.
VELIKA PLANINA je naziv za kraški planinski plato u Kamniško-Savinjskim Alpama sjeveroistočno iznad Kamnika -  površine 5,8 km². Nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini od 1500 m, s najvišim vrhom Gradišče 1666 m. Površina Velike planine obuhvaća više manjih planina: Mala planina, Gojška planina, planina Dovja ravan, planina Marjanine njive, planina Konjščina…  .Granice Velike planine protežu se od planine Dol na sjeveru do planine Kisovac na jugu. Od  vrha Ušivec  na istoku iznad planine Raven do vrha Rigalj na zapadu.

To je najveća planina i pastirsko naselje u Sloveniji. Naselje posebice oživi u lipnju, kada pastiri izvode stoku na ispašu i drže je do rujna. Pastiri su planinu naselili u srednjem vijeku, što dokazuje najstariji arheološki nalaz iz 16 stoljeća. Pronađena je bajta, dimenzija i oblika gotovo identična  trenutnoj „Preskar bajti – kolibi“.  Andrej Preskar, 1945. sagradio je  bajtu na zgarištu postojeće na isti ...

Utorak, 20. lipnja 2017.
Na ovom blogu prikazat ću kombinaciju planinarenja i penjanja. Naime, doline Vipave okružena je strmim i okomitim stijenama koje privlače kako penjače, tako isto, i planinare. Za planinare nude se tri izuzetno lijepe staze „GRADIŠKE TURE“ i to:

1. Vipava  centar   - Gradiška Tura__Lako označena staza cca 2 h hoda.
2. Gradišče - Gradiška Tura__Srednje zahtjevna staza cca 1 h i 15 min hoda.
3. Gradišče - Gradiška Tura__Vrlo zahtjevna staza cca 1 h i 15 min hoda. . Gradiška Tura je vrh, koji se nalazi iznad grada Vipave, na zapadnoj strani planine Nanos. Sa vrha je prekrasan vidik na Vipavsku dolinu, Trstelj, Čaven i Golake.

Ovom prilikom Fedor i ja, odradit ćemo veliki dio Gradiške Ture koja je označena kao vrlo zahtjevna staza. Radi se o ferrati postavljenoj po vrlo uskom i okomitom grebenu. Vrlo je zanimljiva za početnike i za one koji su se već okušali u ...