Putopisi: SLOVENIJA

Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
Treći dan našeg boravka na Kriški podi u Julijskim Alpama, predviđen je za uspon na Križ (2410 m) i povratak preko „bivka IV“ na Rušju ispod Dolkove špice do Aljažovog doma u dolini Vrata. Križ je smješten u srcu Julijskih Alpi. Nalazi se sjeverozapadno od doma Pogačnik i Kriški podi, na kojima se nalaze tri prekrasna visokogorska kraška jezera. Križ je smješten  između dva susjedna najbliža vrha – Razor (2601m) i 100 m višeg Stenara (2501 m). Na vrhu se nalazi metalna kutija sa upisnom knjigom i žigom. Za lijepa vremena otvara se lijepi pogled na najviše vrhove Julijskih Alpi. Ovog puta gusta magla spriječila je taj lijepi pogled na vrhove Julijskih Alpa.

Nedjelja, 17. kolovoza 2014.
Drugi dan našeg boravka u Julijskim Alpama (na Kriški podi), predviđen je za uspon na Razor i Planju. Razor sa svojom visinom od 2601 m, kao i susjedni vrh Planja 2453 m, smješteni su u srcu Julijskih Alpi i spadaju među više vrhove. Vrh Razora poprima oblik oštrih i vitkih šiljaka, koji završavaju u obliku piramide. Razor i Planja izdižu se iznad visoravni Kriških podi, gdje se nalaze 3 prekrasna jezera. Okružuju ih prijevoj Luknja sa istočne i Vršič sa zapadne strane, te dolina Krnice sa sjeverne i Trente sa južne strane.

 

 

Subota, 16. kolovoza 2014.
Bovški Gamsovec  s visinom 2392 m pripada  skupini Julijskih  Alpi, a u neposrednoj blizini Triglava. Njegov vrh je vrlo izraženi uzdužni uski greben koji se proteže od Pihavca prema Stenaru. Bovški Gamsovec je dobar izbor za planinare koji uživaju u laganom penjanju i nije suviše zahtjevna planina i ako se nipošto, ne smije podcjenjivati - nije za početnike i neiskusne. Na istočnoj strani ima dosta ispostavljenih mjesta, uskih polica, procijepa, doduše, osiguranih klinovima i sajlom. Sjeverna strana je izrazito travnata i strma padina, okrenuta prema Triglavu. Stoga, nije ni čudo  da na ovom dijelu planine možete sresti mnogo kozoroga i gamsa. Pretpostavljam, da je po tome i dobio ime „Gamsovec“. Stjenovita jugozapadna strana okomito se izdiže iznad Kriških podi. S vrha je dobar pogled na obližnje vrhove: Triglav , Pihavec, Stenar, Križ, Razor Planju, jezera na Kriških podi (gornje, srednje i donje), te na Pogačnikov planinarski dom.

Ponedjeljak, 04. kolovoza 2014.
Treći dan našeg boravka u Julijskim Alpama, predviđen je za uspon na tri različita vrha: Ponce,  Špik i Slemenovu špicu – odabir prema vlastitom nahođenju. Podijeljeni u tri grupe „A“, „B“ i „C“ . Grupa „A“ uspon na Ponce (Renato i ja, Mirko), grupa „B“uspon na Prisojnik (Fedor i Dino) i grupa „C“  (ostali) uspon na Slemenovu špicu. 

Ponce su planinski greben u slovenskim Julijskim Alpama, koji se pruža u smjeru sjeveroistoka prema jugozapadu. To je granični greben između Italije i Slovenije. Greben je smješten između doline Tamara i Planice na slovenskoj strani i Mangartske doline ili Belopeške doline na talijanskoj strani. To je ujednačeni oštri greben, čiji vrhovi počinju iznad Planice sa Malom Poncom  1925 m, nastavlja dalje preko Vratca 1844 m na Visoku 2274 m, Srednju 2228 m i zadnju Poncu 2242 m. Greben se nastavlja dalje preko vrha Strug 2265 m, Vevnice ...

Nedjelja, 03. kolovoza 2014.
Drugi dan našeg boravka (03.08.2014.) u Julijskim Alpama na Vršiču, previđen je za uspon na Jalovec. Jalovec je jedna od najljepših planina Julijskih Alpi. Njegov visoki greben smješten je na raskrižju triju alpskih dolina. Izdiže se iznad doline Tamar/Planice, Trente i Koritnice. Pogled iz svake doline pokazuje drugačiju sliku, ali svi oni dijele isti moćni vrh - koji se pri vrhu sužava i ima oblik kristala. Zato, nije ni čudo da je njegov lik dobio mjesto na grbu Slovenske planinarske organizacije i u planinarskom vodiču za Julijske Alpe, a time i najviše simboličko značenje. S visinom od 2645 m je šesta najviša planina u Sloveniji.  Slovenci  mu daju još jedan značajan epitet  i nazivaju ga „Kralj slovenskih gora“.  Sama ta činjenica je dovoljan  razlog da nas potakne na razmišljanje, te izazove  strahopoštovanje. Sa vrha se otvara izvanredan pogled na najviše vrhove Julijskih Alpi.

 

Subota, 02. kolovoza 2014.
PD Knezgrad iz Lovrana, tradicionalno, svake godine, organizira jedan veći izlet, odnosno planinarenje u jednu od susjednih zemalja ili država. Tako, i ove godine,  organiziran je 4 dnevni izlet u Sloveniju – Julijske Alpe u razdoblju 02. do 05. kolovoza, 2014. godine. Plan pohoda bio je uspon na: Malu Mojstrovku, Jalovec i Ponce. U dogovoru sa organizatorom izleta u manjim skupinama napravljeno je još nekoliko uspona: Prisojnik, Špik i Slemenova špica. Na izletu i planinarenju sudjelovalo je 31 planinar i planinarka. Prijevoz je organiziran osobnim automobilima. Voditelj i organizator izleta je Silvano Zorzenon. Izlet je protekao u dobroj organizaciji bez problema i poteškoća, stoga, Silvano moje čestitke.

Mojstrovka je dugi greben i manji dio grebena Julijskih Alpi, koji se pruža između Jaloveca i Vršiča u smjeru jugozapad – sjeveroistok. Mojstrovka ima 3 vrha: Mala Mojstrovka (2332 m), Velika Mojstrovka (2366 m) i Zadnja Mojstrovka (2354 ...

Nedjelja, 6. srpnja 2014.
PD Duga iz Rijeke organizirala je jednodnevni izlet i planinarenje u Sloveniju – POKLJUŠKI GAMSI. Organizator izleta Ivo Šporčić. Voditelji izleta: Grupe „A“- Danilo Harbić i njegov pomoćnik Željko Kokotović,  Voditelj „B“- grupe je Silvana Milić. Na izlet se prijavilo 49 planinara i planinarki. Pored Društva organizatora ( sa najviše članova), na izletu i planinarenju sudjelovalo je još 5 planinarskih društava i to: PD – Obzova iz Krka, Knezgrad iz Lovrana, te iz Rijeke –PD Učka, Kamenjak i Pljusak. Kao i na prethodnom izletu, sve pohvale organizatoru Ivi Šporčiću i vodičima. Cilj ovog izleta bio je popeti se na dio vrhova koji se nalaze u skupini  Pokljuških Gamsi.

POKLJUŠKI GAMSI – to je skupina vrhova u istočnom dijelu Julijskih Alpi koji su smješteni između Pokljuke i doline Krme. To je neka vrsta obilaznice koja obuhvaća slijedeće vrhove: Blejska koča 1630, Okroglež 1965, Debela Peč 2014, Brdo 2009 ...

Nedjelja, 01. lipanj 2014.
Nanos je visoki kraški greben smješten na zapadnom dijelu pokrajine Notranjske, koji dijeli sjeverni dio Slovenije od Primorja. To je 12 km dug i 6 km širok  kraški plato, sa odrezanim strmim rubom visokim 500 do 700 m imenovanim „Pleše“ koji pored Snežnika dominira na zapadnom djelu pokrajine Notranjske. Vršni dio platoa oblikuju vrtače, zaravni i obli vrhovi, od kojih se na jugozapadu uzdiže najviši šumovit Suhi vrh 1313 m – ( nezanimljiv za planinare ). Prosječna visina grebena, okvirno, kreće se oko 1100 m. Zapadna polovica je niža i kreće se od 800 do 950 m i manje kamenita.  Zbog svojih botaničkih zanimljivosti ( razni endemični biljni svijet) dio južnog i zapadnog obronka Nanosa, proglašen je 1987 godine Krajinskim parkom (Park prirode).  Nanosom prolazi Slovenski planinarski put, Evropski pješački put i  Slovenski geološki put.  Za planinare najzanimljiviji je južni vrh Pleša (1262 m), gdje je ispod samog vrha  ...

Nedjelja, 1. lipnja 2014.
Ovaj jednodnevni izlet u Sloveniju u društvu Deana Jurčića, predviđen je kao lagana planinarska tura, koja u svom planu ima uspon na 3 manja vrha: Vremščicu 1027 m, Nanos - vrh Pleše 1246 m i vrh  Sv. Trojica 1106 m. Na koncu, kada smo sve to skupa zbrojili, ispada, da i nije tako lagana tura.

VREMŠČICA 1027 m je planinski greben u pokrajini Notranjske, koji se proteže između Senožeče, Pivke i Divače, sa najvišim vrhom planine trostrukog imena: Velika Vremščica, Vrbanov vrh i brdo Sv. Urbana. Kod mještana je udomaćen izraz vrha „brdo Sv. Urbana“. Vrh je ime dobio po kapelici posvećena tom svecu – (zaštitnika pastira), smještene 500 metara ispod samog vrha. Sjeverna strana grebena prekrivena je šumom bukve i jele, dok su padine sa južne strane prekrivene širokim travnjacima, pogodnim za uzgoj stočarstva, koje se u posljednje vrijeme obnavlja. Uspon na Vremščicu moguć je iz ...

Nedjelja, 01. lipnja 2014.
Zapadno od Pivke na obroncima Javornika, ponosno  se izdiže vrh Sveta Trojica, na kojem je sagrađena istoimena crkva  na nadmorskoj visini 1106 m. To je jedan od najljepših prirodnih bisera oko Pivke koji privlači posjetitelje iz svih krajeva Slovenije, kao i inozemstva. Zbog svog okruglog i travnatog vršnog grebena  iz daljine izgleda kao divovski plast sijena ili Lonić, stoga, ga domaći žitelji često nazivaju brdo Lonić. Pristup je moguć  terenskim vozilom do samog vrha. Planinarski pristup vodi iz više pravaca: Iz Slovenskog sela, Petelinja, Trnova,  a najčešće se koristi od sela Trnje, od kuda je potrebno vozilom preći još 7,5 km po dobroj makadamskoj cesti do većeg proširenja koje služi za parkiranje vozila. To je polazna točka za uspon na vrh Svete Troice( 45 min).

 

 

Ponedjeljak, 24. veljače 2014.
Zbog lošeg vremena i više mjesečne neaktivnosti, konačno, ukazao se jedan lijepi i sunčan dan pogodan za odlazak u planine. Nakon nekoliko telefonskih poziva  okupila se mala ekipa od 6 članova i uputila se u Sloveniju - uspon na Nanos. Ekipa u sastavu: Sandro Miljević, Mladen Klarin, Sanjin Ivanković, Zoran Šarin, Fedor Nalis i ja. Okupljalište u 7 h i 30 minuta u „Kafe baru Marija“ u  Iki na prvoj jutarnjoj kavi.  Iz Ike smo krenuli u 8 h sa dva osobna automobila prema graničnom prijelazu Rupa i dalje prema Postojni. Od Postojne vožnju nastavljamo preko Razdrtog do Podnanosa.  Prvobitni cilj pohoda bio je: Podnanos - preko Konja do Furlanovog zavetišča pri Abramu, dalje do Vojkove koče i vrha Pleša na Nanosu i povratak kružnom turom do Podnanosa.

Dolaskom u Podnanos odlazimo do informativnog panoa na kojem je izložena planinarska karta većeg formata. Nakon kraće analize ...

Nedjelja, 26. siječnja 2014.
Slavnik je najviši vrh na sjevernom dijelu slovenske Ćićarije. To je kraško područje koje graniči na sjeveru sa  Motarskim  podoljem, na jugu sa Crvenom Istrom, na zapadu sve do Kozine, a prema istoku do Brgudskog podolja. Stoga, staro goropisno ime nije samo vrh Slavnik, već se odnosi i na gorsko područje slovenske Ćićarije, koje se naziva Slavniško Podgorje – skraćeno Slavnik. Hrbat je građen od vapnenca i dolomita, do 850 m visine Slavnik je obrastao grmljem i šumom, a iznad toga vrh je obrastao travom. Na Slavnik se može doći iz više pravaca, najkraći i najlakši prilaz je iz Podgorja. Mi smo odabrali uspon iz Markovščine.

Četvrtak, 22. kolovoza 2013.
Ljetni period je vrlo pogodan za planinarenje u Alpama. Svake godine u Kamniško -Savinjskim   i Julijskim  Alpama provedem najmanje 7 do 10 dana. Tako i ove godine nastojim iskoristiti lijepi dan i popeti se na jedan od vrhova. Ovog puta izbor je pao na Prisojnik  ili (Prisank) – (uspon po Hanzovoj poti, a spust po Kopišćarjevoj kroz Prednje okno). Tim više, što nisam ostvario plan uspona na Prisojnik 2011, zbog svoje osobne nezgode koja se dogodila na Špiku i prijeloma zgloba desne noge. Kada mi se to dogodilo mislio sam u prvom trenutku da više nikada neću planinariti. No, kako je vrijeme prolazilo i nakon mog oporavka,  shvaćam, da sam duboko i neizlječivo  inficiran u planine i planinarenje.

Što je uspon na vrh neke planine teži i zahtjevniji, to je izazov veći. Beskrajno, uživam u tom izazovnom penjanju i ozračju planine koje spaja jezu, napor ...

Nedjelja, 28. srpnja, 2013.

Treći dan našeg boravka u Savinjsko-Kamniškim Alpama predviđen je za 2 uspona: jedan uspon na Veliku Babu, a  drugi uspon na Mrzlu Goru. Uspon na Veliku Babu podijeljen je u dvije grupe. Jedna grupa uspinje se po ferrati, koja je označena kao zahtjevan put ( zelo zahtevna pot), a druga grupa po normalnom Austrijskom putu označenom kao laki put. Zoran i ja popeli smo se na Veliku Babu prvog dana (26.07.2013). Stoga, smo odlučili popeti se na Mrzlu goru. Dok svi drugi spavaju mi se ustajemo u 4 h i 30 minuta, vadimo nepotrebne stvari iz ruksaka i spremni smo za polazak.

Subota, 27. srpnja 2013.
Drugi dan našeg boravka u Kamniškim Alpama predviđen je za uspon na Rinke.
Rinke se nalaze u središtu Kamniško – Savinjskih Alpi i označene su kao vrlo zahtjevne i eksponirane staze, koje vode kroz sjevernu stranu stijene. Put od podnožja do vrha osiguran je sajlama i klinovima, sa povremenim prekidima. Rinke predstavljaju odličan vidikovac na sve vrhove u blizini i doline koje ih okružuju. Krajem 19. Stoljeća Rinke je istraživao Johannes Frischauf, koji je pokušavao pronaći put prema vrhu Skute. Pristup kroz sjevernu stijenu prvi su otkrili Fran Kocbek i Janez Piskernik. Prije samog pohoda jedna zajednička fotografija ispred Kranjske Koče.

Petak, 26. srpnja 2013.
PD Knezgrad Lovran organiziralo je trodnevni izlet u Kamniško-Savinjske Alpe u Sloveniju. Na izlet se prijavilo 18 planinara i planinarki. Na put se krenulo u dvije grupe: Prva (manja) grupa krenula je u ranim jutarnjim satima, dok je druga grupa, zbog radnih i drugih obveza krenula je u poslijepodnevnim satima. Cilj je bio naći se na Kranjskoj koči na Ledinah, kako bi slijedeći dan zajedno započeli uspon na Rinke. Zoran, Zdrave i ja, krenuli smo u 5 h i 45 minuta iz Lovrana, i krenuli prema zadanom cilju.
Kamniško-Savinjske Alpe predstavljaju visoko planinsko područje na sjeveru Slovenije. Prostiru se na 889 km². Središnji dio predstavljen je planinskim lancem s nešto više od 30 vrhova iznad 2000 metara. Najviši vrh je Grintovec (2558 m), a slijedi mu grebenski susjed Kočna (2540 m). Kamniško-Savinjske Alpe vrlo su geološki raznolike i veći dio površine čine karbonatne stijene (osobito vapnenac ...

Utorak, 09. srpnja 2013.
U nedjelju na jutarnjoj kavi u Iki skupila se manja grupa planinara  (Desa, Zdrave, Fedor i ja). Neizostavna teme - planinarenje. Gdje ste bili i gdje idemo ovaj tjedan?. Desa kao iz topa ispali Julijske Alpe - Krn. Prijedlog je prihvaćen. Kao stari i iskusni planinar (apsolvirao Alpe), Zdrave dobiva zadatak da organizira izlet za 2 dana i to utorak i srijedu (09 i 10 srpnja), pod uvjetom da je anticiklona i lijepo vrijeme. Razrađuju se pravci uspona. Konačan dogovor: Prvi dan 09. srpnja Fedor i ja, uspon od Drežnice na Krn: smjer Silva Korena (ferrata). Ostala ekipa Lepena – Krn. 

Drugi dan, 10. srpnja Krn – Batognica, preko Piramide na Peski, Krnskog jezera do doma dr. Klementa Juga na Lepeni. Okrenuli smo nekoliko telefonskih brojeva da nam se još netko iz našeg PD pridruži ovom izletu. No, kako je to radni tjedan većina planinara radi ili ...

Srijeda, 10. srpnja 2013.
Drugi dan našeg boravka u Julijskim Alpama predviđen je za uspon na Krn od Gomiščkovog zavetišča, te spust po trasi preko Batognice Krnskog jezera do Lepene. Krn sa svojom nadmorskom visinom od 2244 m, najviši je vrh planinskog masiva Krna. Uzdiže se iznad srednjeg dijela rijeke Soče. Meni osobno, ovaj izlet je jedan od ljepših izleta u Julijskim Alpama, zbog prekrasne planine, zelenih pašnjaka, stjenovitih vrhova, prelijepih pogleda i zbog povijesti ovog kraja.

Utorak, 10. srpnja 2012.
Drugog dana boravka na Triglavskim jezerima predviđena je slijedeća tura:

Zasavska koča na Prehodavcih, preko Vrški do prijevoja Vrata, dalje grebenom prema Velikoj i Maloj Zelnarici, Velikoj i Maloj Tičarici, zatim preko Štapce i Ovčarije na Viševnik do Bregarjevog zavetišča dalje do koče na Planini pri Jezeru, te silazak do parkirališta na planini Blato. Nakon jutarnje higijene i pojačanog  doručka u 6 h, kojeg smo dogovorili dan ranije sa domarom, spust  započinjemo u 7 h.

Utorak, 16. rujna 2012.

Planjava s nadmorskom visinom 2392 m je najviši vrh istočnog djela Kamniško – Savinjskih Alpa, koji je prema istoku dugim grebenom preko Škarja spojen s Ojstricom. Južna strana je kombinacija travnate – stjenovite padine, koje se strmo spuštaju u Repov kot. Sa sjeverne strane stjenovite padine strmoglavo se spuštaju gotovo 1000 m u Logarsku dolinu, a prema zapadu  do Kamiiškog sedla.