-
Plase-Tuhobić-Jelenčić-Zlobin
- Ponedjeljak, 15. ožujka 2021. u 17:51
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Tuhobić
- Dužina: 15200 m
Četvrtak. 11. ožujka 2021.
Tuhobić je izdužena planina koja se pruža primorskim rubom goranske visoravni u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 8,5 km. Lokacija obuhvaća prostor od Gornjeg Jelenja do Benkovca Fužinskog s nekoliko karakterističnih vrhova razmještenih po hrptu: Straža (984 m), Tuhobić (1109 m), Strgarnica (1098 m), te Jelenčić (1106 m). Prosječna nadmorska visina grebena varira između 950 i 1100 metara. Glavno obilježje visokog dijela planine - na srednjem dijelu (hrbat) su blagi oblici obrasli niskom travom, dok su niži dijelovi na južnom i sjevernom dijelu prekriveni šumom. Posebno je izrazita travnata padina sa primorske strane koja se blago spušta do ruba šume. Sjeverna strana prema Lepenici je strma i šumovita. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između goranske i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva kao na ... -
Vagabundina koliba-Zagradski vrh-LK Kalac-Kanculova glava-Kobiljak_Lič
- Ponedjeljak, 02. studenoga 2020. u 11:50
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Kobiljak
- Dužina: 16300 m
Subota, 31. listopada 2020.
Zagradski vrh (1187 m) je najviši vrh na uzdužnom pojasu primorskog ruba goranske visoravni. Nalazi se između Vinodolske zaravni i Viševice, te predstavlja prijelazno područje između Vinodola i Velike Kapele. Sjeverna strana vrha je pod bukovom šumom, a primorska je gola. Vršni dio ima oblik lijepoga travnatog hrpta s kojeg se šire vidici prema Vinodolu, Riječkom zaljevu, Viševici, Liču i Fužinama. Na istočnom podnožju Zagradskog vrha, na visini od 950 m, pruža se područje lijepih livada gdje su Vinodolci imali svoje ljetne pastirske stanove zvane Zagradi, po kojima je ime dobio i sam vrh. Zagradski je vrh atraktivan i jednostavan za uspon i za one koji često ne planinare. -
Kružna tura - Sunger-Brestova draga-Bitorajske bijele stijene-Brestova draga-Sunger
- Nedjelja, 01. studenoga 2020. u 17:50
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Bitorajske bijele stijene i Bitoraj
- Dužina: 20100 m
Nedjelja. 01.11.2020.
Bitoraj ili Burni Bitoraj je gora - izduženi greben u zapadnom dijelu Gorskog Kotara, koji se proteže u smjeru sjeverozapada prema jugoistoku u dužini 5 km, od Jukina dolca do Jožina Plana – sedla Javorje. Vrh Bitoraj s nadmorskom visinom (1386 m) je skupina stijena koje strše iznad šumskog zelenila koja prekriva cijelu planinu. Vrh je ujedno jedini vidikovac na grebenu Bitoraja. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između kontinentalne i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva kao na Bitoraju. Na ovoj lokaciji sjeveroistočni vjetar – bura često dostiže orkanske razmjere, stoga je Bitoraju priskrbila i ime Burni Bitoraj. Ova planina je vrlo zanimljiva po brojnim i raznolikim oblicima vapnenačkih stijena, a posebno se ističu Bitorajske bijele stijene. -
Selo Slavica – vrh Velika Slavica - selo Slavica
- Utorak, 27. listopada 2020. u 18:27
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Velika Slavica
- Dužina: 4600 m
Nedjelja, 25. listopada 2020.
Velika Slavica s nadmorskom visinom (1120 m) je vrh koji pripada južnom dijelu Gorskog kotara, planina koja se smjestila istočno iznad naselja Slavica i južno od vrha Voltica (1110 m) na Maloj Slavici. Vrh je manja kamena glavica sa svih strana obrasla crnogoričnom šumom. S jugoistočne strane izdižu se visoke i okomite stijene, preko kojih uspon nije moguć. Pristup na vrh moguć je samo s istočne strane. Na tom vršnom grebenu uspon se odvija između visokih stijena po serpentinama do samog vrha. S vrha se pružaju lijepi vidici na naselja Slavica, Sunger, Mrkopalj te na Risnjak, Snježnik, kao i na veliki dio Gorskog Kotara. -
Kružna tura - Vagabundina koliba-Strilež-Viševica-Vagabundina koliba
- Četvrtak, 22. listopada 2020. u 19:12
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Strilež
- Dužina: 12800 m
Nedjelja, 18. listopada 2020.
Strilež je u naravi greben na Velikoj Kapeli koji se proteže u smjeru istok – zapad u dužini jednog kilometra. Nalazi se na polovici puta između Lišnjakove drage i vrha Viševice. Greben ima dva vrha istočni (1369 m) i zapadni 15 metara viši (1384 m), koji se nalazi 600 m dalje od istočnog vrha u visokoj bukovoj šumi bez ikakvih vidika. Stoga, je istočni vrh uzet kao vršna točka ovog grebena, zbog lijepih i otvorenih vidika. S ovog vrha i njegova vidikovca pružaju se lijepi panoramski pogledi na Ravne, Ličko polje, Bjelolasicu, Bijele i Samarske stijene, Učku, Velebit te na more i otoke. Od ovog vrha uzdužni greben prema zapadu je kamenit i obrastao u bukovu šumu bez ikakvih vidika.Potrebno je napomenuti da se naziv ovog grebana Strilež razlikuje od naziva Strinež na službenim kartama TK25 DGU (Hrvatske geodetske uprave), kao i na karti ...
-
Luka Krmpotska-Crni vrh (Černi vrh)-Kolevratske stijene-Kolevrat-PK Vinište-Klenovica
- Četvrtak, 15. listopada 2020. u 11:18
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Črni vrh
- Dužina: 20400 m
Četvrtak, 08. listopada 2020.
Črni vrh, službeni je naziv Crni vrh s nadmorskom visinom 1169 m smjestio se zapadno između Kolevratskih stijena i južno od Ričičkog bila. Podno samog vrha koji se izdiže prema sjeveru, proteže se stjenoviti dio zvan Biljevine koji se pruža u smjeru istok-zapad u dužini 500 m., dok se šumoviti predio grebena proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini 900 m. Vrh je obilježena gomilom kamenja u koje je zabodena čelična cijev na kojoj je pričvršćena kutija s upisnom knjigom i planinarskim žigom, pored koje je na kamenu ispisan naziv vrha i visina. To nije najviša točka. Ista se nalazi sjeverozapadno 50-ak m u visokoj šumi bez vidika, pa je ova točka izabrana kao vrh, zbog otvorenih vidika koji se pružaju od sjeveroistoka do jugozapada.
Ovaj vrh je i KT nove planinarske obilaznice „Trejset i pet“, osnovana 2020. Detaljnije o novoj obilaznici možete pronaći na web stranici ... -
Frbežari-Rudnik-Sokolske stijene-Frbežari
- Ponedjeljak, 10. kolovoza 2020. u 15:07
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Rudnik i Sokolske stijene
- Dužina: 7600 m
Nedjelja, 09. kolovoza 2020.
Pd Knezgrad 09.08.2020. - organiziralo jednodnevni planinarski izlet u Gorski Kotar. Cilj izleta je od Tršća - zaselka Frbežari popeti se na vrh Rudnik i na Sokolske stijene.Rudnik i Sokolske stijene se nalaze u šumovitom sjevernom dijelu Gorskog kotara, dio su Čabarsko – Prezidskog i Gerovskog kraja, sjeverno od Risnjaka i Delnica, a glavno ishodište za izlet je Tršće s planinarskom kućom u zaselku Frbežarima odakle su najzanimljiviji usponi na Rudnik i Sokolske stijene.
Tršće je središnje mjesto Općine Čabar. Leži na prostranoj visoravni na prosječnoj nadmorskoj visini 830 m. Poznato je po drvoprerađivačkoj djelatnosti (manje pilane, stolarske radnje) i turizmu (skijanje i skijaško trčanje, teniski tereni, sportski tereni za nogomet, rukomet, košarku, atletiku, boćanje i kuglanje, lov i ribolov, planinarske i biciklističke staze). Najstariji zapis o Tršću zabilježen je na crkvenom zvonu 1659. godine, kada je razvoj tog mjesta započeo s početkom iskorištavanja željezne ...
-
Platak - Snježnik-Radeševo-Mirnjak-Guslica-Platak
- Subota, 01. kolovoza 2020. u 16:46
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Mirnjak
- Dužina: 11900 m
Utorak, 28. srpnja 2020.
Mirnjak s nadmorskom visinom 1426 m - (drugi naziv Lazačka glavica) nalazi se sjeverno od Snježnika. To je vrlo lijep i atraktivan vrh, planinarski nepravedno zapostavljen zbog dostupnijih i viših vrhova u njegovoj neposrednoj blizini: Risnjak, Snježnik i Guslica ... S njegova vrha pružaju se potpuno drugačiji pogledi nego od spomenutih vrhova. Pogled na Snježnik sa sjeverne strane je poseban, gotovo ne prepoznatljiv, obzirom da smo navikli na poglede s njegove istočne, zapadne i južne strane. -
Kanjon Kamačnik
- Ponedjeljak, 20. srpnja 2020. u 22:01
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Kanjon Kamačnik
- Dužina: 6300 m
Nedjelja, 19. srpnja 2020.
Kanjon Kamačnik s istoimenim nazivom rječice smjestio se u šumovitom masivu Velike Kapele. Kamačnik je zaštićen oznakom „značajni krajobraz“ površine 74,44 hektara, a nadmorska visina mu se kreće od 370 – 600 m. Od izvora do ušća gdje se ulijeva u Kupu rječica Kamačnik je duga 3.150 m. Kanjon Kamačnik nije samo zanimljiv zbog svoje nevjerojatne prirodne ljepote, nego i zbog poučne botaničke i Panove staze. Put kroz kanjon vodi preko slapova, nekoliko mostića i galerija, a pogodan je za sve dobne uzrasti bez puno kondicije i za sva godišnja doba.Panova staza je tematska „akustična staza“. Čini ju pet glazbeno-didaktičkih sadržaja, odnosno instrumenata: gong, ksilofon, rog, potočne orgulje i orgulje. Posjetitelji imaju mogućnost da „zasviraju“ na instrumentima i tim zvukovima stvaraju dodatnu zvučnu kulisu za posjetitelje te na taj način potiču ih na osluškivanje tonova i zvukova prirode kojom su okruženi. Na stazi u kanjonu ...
-
Grižane-Lovačka kuća Kalac-Zagradski vrh-Pl. kuća Kurin-Bribir
- Utorak, 12. svibnja 2020. u 20:38
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Zagradski vrh
- Dužina: 1187 m
Četvrtak, 07. svibnja 2020.
Područje Općine Vinodolske – obuhvaća četiri glavna naselja - Bribir, Drivenik, Grižane-Belgrad i Tribalj. Čitava Vinodolska dolina je jedna prekrasna priča, satkana od bogate povijesti, brojnih kulturnih i povijesnih spomenika, prirodnih ljepota i tradicije. To su stara naselja i gradovi, obrambene gradine, kule i kašteli, sakralna zdanja i riznice, tradicionalna seoska arhitektura, glagoljski natpisi, zavičajne zbirke, kiparska i slikarska ostvarenja, markirani planinarski putovi, šetnice i biciklističke staze, omogućit će svakom putniku i planinaru, da se upozna s kulturnom ostavštinom ovog kraja, a pritom uživajući u planinarenju i prekrasnoj prirodi punoj kontrasta – mora, zelenila i krša.Pored vidikovaca tu su još osam (8) pješačko – turističkih i planinarskih staza:
Staza valova – staza uz samu obalu od Novog Vinodolskog do Jadranova.
Staza krša i kuša – staza od Novog Vinodolskog preko prvog brdovitog grebena Sv. Jurja, Drenina, Gavranove stijene, Soplja pa sve do Jadranova.
Staza litica ... -
Tuhobić zimski uspon (Gornje Jelenje - Benkovac Fužinski)
- Srijeda, 07. veljače 2018. u 14:33
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Tuhobić
- Dužina: 10200 m
Ponedjeljak, 05. veljače 2018.
Tuhobić je izdužena planina koja se pruža primorskim rubom goranske visoravni u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 8,5 km. Lokacija obuhvaća prostor od Gornjeg Jelenja do Benkovca Fužinskog s nekoliko karakterističnih vrhova razmještenih po hrptu: Straža (984 m) prema sjeverozapadu, Tuhobić (1109 m) u sredini hrpta, te Jelenčić (1106 m) prema jugoistoku. Prosječna nadmorska visina grebena varira između 950 i 1100 metara. Glavno obilježje visokog dijela planine - na srednjem dijelu (hrbat) su blagi oblici obrasli niskom travom, dok su niži dijelovi na južnom i sjevernom dijelu prekriveni šumom. Posebno je izrazita travnata padina sa primorske strane koja se blago spušta. Sjeverna strana prema Lepenici je strma i šumovita. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između goranske i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva ...
-
Špilja Vrelo – Preradovićev vrh – Vrata
- Ponedjeljak, 15. siječnja 2018. u 12:00
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Preradovićev vrh
- Dužina: 3000 m
Petak, 12. siječnja 2018.
Preradovićevo brdo izdiže se iznad jezera Bajer u smjeru jugozapad – sjeveroistok u dužini 3 km od Špilje Vrelo do Vrata. Prosječna nadmorska visina grebena kreće se okvirno između 750 i 850 m. Na grebenu se nalaze 2 vrha: Bezimeni vrh s nadmorskom visinom 851 m i Preradovićev vrh 892,5 m s kojeg se pruža prekrasan pogled na sva 3 jezera Bajer, Lepenicu i Potkoš, na vrhove Bitoraj, Viševicu, Kobiljak, Medveđak, Ličko polje, mjesta Lič i Fužine. Značajno je napomenuti, da je u 19 stoljeću izgrađena staza do vrha, i to je bilo prvo uređeno šetalište u fužinarskom kraju. To je lijepo građena šetnica u dužini 2 km. Staza je podijeljena u 2 dijela. Prvi dio ide od odmorišta Čoka do Preradovića vrha. Drugi dio staze kreće od vrha po hrptu do Špilje vrelo. I ovaj dio staze naziva se „Staza jelena“.
Uspon na Preradovićev ... -
Lič – Viševica – Vagabundina koliba
- Nedjelja, 07. siječnja 2018. u 10:36
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Viševica
- Dužina: 15300 m
Četvrtak, 18. siječnja 2018.
Viševica (1428 m) - ima stožasti travnat vrh koji strši iznad šumske vegetacije. S pravom se ubraja među najljepše vidikovce u Gorskom Kotaru, kako opsegom tako i ljepotom vidika. Ipak njeno najvažnije obilježje je bogatstvo šumskog plašta, koje zajedno sa susjednim bitorajskim šumama čini jedinstveno područje. Unatoč stalnim sječama, tu je još uvijek mnogo nedirnutih kutaka punih divljine i romantike. Obzirom, da se nalazi u sredini podjednako udaljena od Velebita, Bjelolasice, Risnjaka, Snježnika, Učke i otočnih vrhova Sjevernog Jadrana, s vrha promatrač ima osjećaj da se nalazi u središtu golemog prirodnog amfiteatra.
-
Bjelolasica – Grebenska kružna tura
- Subota, 20. kolovoza 2016. u 09:48
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Bjelolasica
- Dužina: 14600 m
Subota, 14. kolovoza 2016.
BJELOLASICA,
kao najviša planina nalazi se unutar gorja Velike Kapele u istočnom dijelu Gorskog Kotara. Proteže se u smjeru od sjevera prema jugu u dužini 7 km. Kula je najviši vrh Bjelolasice, ujedno i najviša točka u cijelome Gorskom Kotaru. Ime je dobila po uskome svijetlom hrptu koji se ističe iznad šumskog pojasa osobito kad je pod snijegom. Greben Bjelolasice vapnenačke je građe i nije pretjerano kamenit, više je travnat i bogat raznolikim planinskim biljem i niskim šumskim raslinjem. Padine su strme a odlikuju se gustim šumama, proplancima i prostranim livadama, a šumski putovi i ceste povezuju ih u jedinstveni šumski mozaik pružajući nezaboravan doživljaj ljubiteljima prirode, pješačenja, biciklizma, skijanja i drugim izletničkim i turističkim aktivnostima. Ovo šumsko područje poznato je prebivalište medvjeda, divlje svinje, vuka, divlje mačke ili risa. Najviši vrh je Kula s nadmorskom visinom 1534 m, nalazi se na sjevernoj strani, na hrptu ... -
Kružna tura: Petehovac - Štimčev vrh – Mali Petehovac - Črmažov vrh
- Srijeda, 25. svibnja 2016. u 12:25
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Petehovac
- Dužina: 19600 m
Srijeda, 25. svibnja 2016.
Petehovac je (brdo) u širem smislu te riječi valovita visoravan koje se izdiže jugoistočno od Delnica s nekoliko vrhova preko 1000 m. Petehovac zauzima posebno mjesto u delničkom turizmu. Izuzetno je pogodan za šetnje, planinarenje, skijanje, a posebno za turno skijanje prema Mrkopaljskom kraju. Na vrhu brda Petehovac –(Štimčev vrh ) nalazi se istoimeni „Planinski centar“ sa skijaškom stazom i vučnicom, te smještajno-ugostiteljskim objektom. S obližnjeg vidikovca pruža se veličanstven pogled na Delnice, Risnjak, slovenski Snežnik, a u daljini i na slovenske Alpe.
-
Kružna tura - Okrugljak i Orlove Stijene
- Petak, 20. svibnja 2016. u 15:17
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Okrugljak i Orkove stijene
- Dužina: 13800 m
Utorak, 17. svibnja 2016.
Okrugljak, s nadmorskom visinom (886 m) smješten je u okrilju šume u sjeveroistočnom dijelu Gorskog kotara u sredini trokuta – predjela Kožanac i Dražice, te vrha Akrič (648 m) u blizini naselja Male Drage i Razdrto. Vrh je šumovit i nema vidikovca, a prepoznatljiv po svom stožastom obliku. Budući da s ceste Brod Moravice - Razdrto na vrh Okrugljaka vode dva uspona, jedan iz Male Drage, a drugi iz Razdrtog, planinarski izlet osmišljen je tako, da se napravi kružna tura na slijedeći način: popeti se na vrh Okrugljak od Male Drage – spust u Razdrto. Od Razdrtog napraviti još jednu kružnu turu do vidikovca Orlove Stijene i bezimenog vrha u blizini vidikovca, te povratak na Razdrto i Male Drage i tako završiti dvije kružne ture u obliku nepravilne osmice i slova „V“, kao što je vidljivo na topo karti u dužini 13,8 km.
-
Vagabundina koliba - Zagradski vrh – Vagabundina koliba (kružna tura)
- Nedjelja, 05. srpnja 2015. u 20:00
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Zagradski vrh
- Dužina: 6300 m
Nedjelja, 05. srpnja, 2015.
Zagradski vrh (1187 m) je najviši vrh na uzdužnom pojasu primorskog ruba goranske visoravni. Nalazi se između Vinodolske zaravni i Viševice, te predstavlja prijelazno područje između Vinodola i Velike Kapele. Sjeverna strana vrha je pod bukovom šumom, a primorska je gola. Vršni dio ima oblik lijepoga travnatog hrpta s kojeg se šire vidici prema Vinodolu, Riječkom zaljevu, Viševici, Liču i Fužinama. Na istočnom podnožju Zagradskog vrha, na visini od 950 m, pruža se područje lijepih livada gdje su Vinodolci imali svoje ljetne pastirske stanove zvane Zagradi, po kojima je ime dobio i sam vrh. Zagradski je vrh atraktivan i jednostavan za uspon i za one koji često ne planinare.
-
Viševice od Vrata preko Bitoraja do Vagabundine kolibe
- Subota, 30. svibnja 2015. u 11:31
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Viševica
- Dužina: 19600 m
Petak, 29. svibnja 2015.
Nad sjeveroistočnom obalom kvarnerskog primorja, iznad Bakarskog zaljeva i Vinodola uzdiže se jasno povezani niz primorskih vrhova koji tvore zemljopisnu i geološku cjelinu Liburnijskog gorja ili gorskog lanca Bitoraja (u širem smislu) dužine oko 45 km, s više vrhova iznad 1.300 m: Burni Bitoraj, Viševica, Strilež i inima nižim na jugoistoku prema Senjskom Bilu.
Ovo za jadranske pomorce markantno primorsko gorje Liburnijskog krasa bilo je odavna važno zbog orijentacije na gornjem Jadranu, pa je vrlo dobro poznato već i ranim antičkim pomorcima kao grčki Hytmethos Oros, pa latinski Mons Lacinius i čak su ga Austrougari još zvali Liburnische Karst. Međutim, novijim nametnutim planinarskim stajalištem (s kontinentalnim pristupom), ovo značajno obalno gorje Liburnijskog krasa je ostalo nejasno i sporedno, pa su ga dosad popularno zbrkali kao navodno primorski niži dio kontinentalne Velike Kapele iz daljega istočnog zaleđa. U popularno-planinarskim prikazima se često vrh Burni Bitoraj (1.385 m) shvaća posebno kao manji ...
-
Vrata - Bitoraj - Viševica – Vagabundina koliba
- Subota, 30. svibnja 2015. u 08:25
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Bitoraj
- Dužina: 19600 m
Petak, 29. svibnja 2015.
Nad sjeveroistočnom obalom kvarnerskog primorja, iznad Bakarskog zaljeva i Vinodola uzdiže se jasno povezani niz primorskih vrhova koji tvore zemljopisnu i geološku cjelinu Liburnijskog gorja ili gorskog lanca Bitoraja (u širem smislu) dužine oko 45 km, s više vrhova iznad 1.300 m: Burni Bitoraj, Viševica, Strilež i inima nižim na jugoistoku prema Senjskom Bilu.
Ovo za jadranske pomorce markantno primorsko gorje Liburnijskog krasa bilo je odavna važno zbog orijentacije na gornjem Jadranu, pa je vrlo dobro poznato već i ranim antičkim pomorcima kao grčki Hytmethos Oros, pa latinski Mons Lacinius i čak su ga Austrougari još zvali Liburnische Karst. Međutim, novijim nametnutim planinarskim stajalištem (s kontinentalnim pristupom), ovo značajno obalno gorje Liburnijskog krasa je ostalo nejasno i sporedno, pa su ga dosad popularno zbrkali kao navodno primorski niži dio kontinentalne Velike Kapele iz daljega istočnog zaleđa. U popularno-planinarskim prikazima se često vrh Burni Bitoraj (1.385 m) shvaća posebno kao manji ...
-
Breza - Veli Rujnik – Sitovnik – Vagabundina koliba
- Nedjelja, 10. svibnja 2015. u 20:56
- Autor: Mirko Bjelan
- Lokacija: Veliki Rujnik i Sitovnik
- Dužina: 8300 m
Utorak, 05. svibnja 1015.
Svaka planina je lijepa (kao i žena), svaka je drugačija i svaka od njih skriva neke zamke kojih se treba bojati. Što je teže „osvojiš“, odnosno, što se teže popneš - više ćeš na noj uživati. Meni osobno, posebno su interesantni planinski krajevi na kojima se dodiruju kontinentalni i morski utjecaji. Prelijep je to spoj kamena, livada, uvala, kontinentalnih šuma i veličanstvenih pogleda na more i otoke – može se reći, kombinacija bez premca.