OTOK UGLJAN-Planinarska ruta:
Turkija-Šćah-Željina pećina-Sv. Mihovil-Trajektno pristanište Preko
Nedjelja, 01. prosinca 2024.
PD Knezgrad Lovran, organiziralo je jednodnevni izlet i planinarenje na otoku Ugljan. Na izlet se prijavilo 39 planinara i planinarki. Pored Društva kao organizatora (s najviše članova), izletu se pridružila i jedna planinarka iz PD Lisina Matulji te 10-ak prijatelja ljubitelja prirode i pješačenja.
Podijeljeni smo u 2 grupe: Grupa „A“, i „B“. Grupa „A“ započinje uspon od trajektnog pristaništa Preko na Sv. Mihovil i povratak kružnom turom. Grupa „B“ od zaselka Turkija-Vrh Šćah-Željina pećina-Sv. Mihovil-trajektno pristanište Preko.
Nekoliko crtica o otoku:
Otok Ugljan, smješten je u Zadarskom ahipelagu, preko puta Zadra. Proteže se u smjeru sjeverozapad - jugoistok u dužini od 24 km i širini od 3-4 km. Dužina obalne linije iznosi nešto više od 70 km. Brdovita visoravan smještena je na središnjem dijelu otoka s najvišim vrhom Šćah (286 m). Zapadna strana otoka je strma, nepristupačna i bez naselja, dok je istočna strana blaga i pitoma s mnogo uvala u kojima su se smjestila gotovo sva naselja.
Pod vremenskim utjecajem - tisućljetna bura i kiša oblikovala je ovaj otok, stvarajući tako nazubljeni i oštri kamenjar različitih oblika i veličina, prošaran zelenilom, travom i niskim mediteranskim raslinjem.
Brdovita ali i pitoma istočna strana ispresijecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje, planinarenje, biciklističke ture te alpinističko penjalište Željina litica koja broji 40 smjerova u rasponu težina od 4c do 7b, podijeljenih u 5 sektora. Tu ćete susresti sve one ljubitelje prirode koji prema svojim potrebama i mogućnostima imaju priliku da zadovolje svoje adrenalinske potrebe.
Otok Ugljan viđen s Google Eartha
Uspon na Šćah moguće je s nekoliko lokacija. Mi smo odabrali slijedeće dvije lokacije: grupa „A“ od trajektnog pristaništa Preko, a grupa „B“ od zaselka Turkija i povratak do trajektnog pristaništa Preko.
Vrh Šćah, viđen sa Sv. Mihovila
PRISTUP VOZILOM (do trajektne luke Gaženica u Zadru i dalje trajektom do Preka)
Od Lovrana smo krenuli autobusom u 5 h kako bi stigli u Gaženicu na trajekt za Preko koji po voznom redu kreće u 9 h i 30 minuta. No, zbog jake bure promet za vozila prve i druge skupine bio je zatvoren, kako magistralom tako isto i autocestom. Nastavili smo okolnim putevima preko Gračaca. Promjena pravca utjecala je na zakašnjenje i odlazak na vrijeme na trajekt koji vozi u 9 h i 30 minuta za Preko. Slijedeći trajekt vozi u 11 h i 30 minuta. To je dovelo do promjene plana planinarenja, gdje smo se podijelili u dvije grupe kako je prethodno spomenuto.
Koordinate pristupa: 
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Ishodišna točka pohoda je zaselak Turkija (53 m), vrh Šćah (286 m), Željina pećina (120 m), Sv. Mihovil (250 m). Silazak do trajektne luke Preko (2 m). Ukupna dužina gpx traga 9,5 km. Vrijeme gpx traga bez stajanja 3 h i 28 minuta. Ukupno vrijeme snimanja traga je 4 h i 53 minute. Vrijeme stajanja (Šćah 15 min, Pećina 10 min i 1h na Sv. Mihovilu). Minimalna visina 2 m, maksimalna 286 m. Visinska razlika pri usponu 495 m, pri silasku 542 m. Visina odredišta 286 m. Prosječan nagib 15%.
Izvod iz analize gpx traga
Opis puta
Od trajektne luke Preko dovezli smo se autombilom do zaselka Turkija, gdje je postavljen stup s putokazom koji nas usmjerava desno na planinarski put prema vrhu Šćah. Staza nakratko prolazi između zadnjih kuća, zatim izlazi na široki, lijepo uređeni seoski kolni put i nakon 5 minuta dolazimo do zanimljivog putokaza, na kojem je postavljena tablica – (zabrana uspona na Šćah i Sv. Mihovil u japankama), a to najbolje ilustrira fotografija s putokazima.
Na ovom raskrižju skrećemo desno, slijedimo nakratko kolni put koji vodi između suhozida i zapuštenih pašnjaka i maslinika. Nakon toga napuštamo kolni put i ulazimo ravno na planinarsku stazu. Njen početak s lijeve strane na kamenu označen je strijelicom, markacijom i imenom vrha.
Na ulasku na planinarsku stazu s kolnog puta, tu nam se po prvi puta otvorio vidik na vrh Šćah s vidljivim križom.
U nastavku staza vodi po kamenjaru kroz mediteransku makiju i srednje visoko raslinje, sve do izlaska na greben – (sedlo između Šćaha i Sv. Mihovila) na kom je označeno križanje planinarskih putova. Lijevo vodi staza za Sv. Mihovil, mi nastavljamo desno prema vrhu Šćah.
Uspon do izlaska na greben nije nimalo zahtjevan. No, to se ne može reći i za ovaj dio uspona prema vrhu Šćah. Ni ova druga dionica nije tako zahtjevna, ali zahtjeva više opreza zbog grubog, oštrog i nazubljenog kamenjara. Na mjestima treba potpora ruku.
Križanje je označeno vertikalnom i horizontalnom signalizacijom
Na putu prema vrhu
Vršni greben
Sve što se više dižemo raslinje je rjeđe a stijene krupnije, a na mjestima potrebna je uporaba ruku. Neposredno prije vršne glavice put izlazi iz raslinja i nastavlja kratko preko kamenih blokova po grebenu do vrha.
Šćah je najviši vrh otoka Ugljana s nadmorskom visinom (286 m). Nalazi se na središnjem dijelu grebena sjeverozapadno od vrha Sv. Mihovila. Dužina grebena između ova dva vrha iznosi 2,7 km, ako tome pridodamo silazak s grebena do pećine i nazad treba dodati još 600 m, pa dužina s posjetom Željinoj pećini iznosi 3,3 km.
Vrh je označen drvenim križom obložen gomilom kamenja. Pet metara prema jugoistoku nalazi se željezna kutija s upisnom knjigom.
S ovog vrha, kao i s cijelog grebena pruža se jedinstven pogled na naselja uz more, s jedne strane prema Zadru, obali i Velebitu, a s druge strane prema Sv. Mihovilu, Pašmanu, Kornatima i ostalim otocima arhipelaga. Prema sjeverozapadu u blizini lijepo se vidi otok Iž, iza njega otok Rava te Dugi otok.
Pogled s vrha Šćah na sjeverozapadnu stranu (Rivanj, Sestrunj, Molat…)
Pogled na Lukoran, Zadar i Velebit
Pogled na brdoviti greben prema Sv.Mihovilu
Nakon kraće pauze za odmor i marendu slijedi silazak istim putom uspona do raskrižja, od kojeg dalje nastavljamo ravno u smjeru Sv. Mihovila. Ova grebenska dionica puta nešto je lakša od one za uspon na Šćah, iako je na mjestima potrebna uporaba ruku. Od vrha Šćah do označenog križanja na kojem se račvaju putovi: desno za Željinu pećinu, ravno za Sv. Mihovil, treba jedan sat dobrog hoda.
Sv. Mihovil viđen sa staze
Kako bi izlet bio zanimljiviji, odlučili smo se spustit i posjetiti Pećinu. Put prema Pećini nije težak, a dug je svega 300 m. Pećina je manji speleološki objekt, duga je 28 m, a nalazi se zapadnoj strani otoka na nadmorskoj visini (120 m) te oko 500 m sjeverno od Željine uvale. Špilju je 1952. istražio i opisao akademik Mirko Malez koji je tada i otkrio da je to špilja o kojoj postoje najstariji pisani dokumenti u Hrvatskoj. Pogledajte više na linku: http://speleologija.eu/clanci/hrv/pecica.html
Od ovog križanja, skrećemo desno u smjeru Pećine
Staza prema Pećini u najvećem dijelu je blago položena. Pri samom kraju je nešto strmiji silazak
Na putu prema Pećini, zanimljiv pogled kroz uski kameni otvor
Isti uski kameni otvor s prethodne slike, gledano s druge strane (Špija)
Pogled iz i u Pećinu
Nakon razgledavanja Pećine, vraćamo se istim putom do spomenutog križanja. Od ove točke prema Sv. Mihovilu na dužini 0,6 km staza vodi po izohipsi po ravnim kamenim pločama bez gubitka na visini. Kada se prođe ovaj dio, staza okreće lijevo i nastavlja uz blagi nagib sve do izlaska u podnožje tvrđave od kuda dalje uz stepenice ulazimo u trvrđavu Sv. Mihovil i na istoimeni vrh s nadmorskom visinom (250 m).
Na putu prema Mihovilu u daljini je vidljiva Pećina u podnožju stjene
Kada se izađe iz polegnutog dijela staze, staza se blago uspinje kroz kamenja između visokog mediteranskog raslinja
Dolazak na odredište Sv. Mihovil
Naime, Sveti Mihovil je brdo s nadmorskom visinom (250 m), na kojem je istoimena trvđava. Tvrđavu na Svetom Mihovilu sagradila je Mletačka Republika u 13. stoljeću, nakon što su okupirali i porušili Zadar. Prije na tom mjestu postojao je Benediktinski samostan iz 11. stoljeća.
Nekoliko zadnjih godina izvode se arheološki radovi nakon čega je planirana sanacija. Projekt obnove obuhvaća sanaciju i rekonstrukciju tvrđave Sv. Mihovila u obliku kakva je nekada bila, ali će biti obogaćena i dodatnim sadržajima i uslugama. Planira se ugostiteljski objekt te interpretacijski centar u kojemu će biti prezentirana baština svih zadarskih otoka gdje će posjetitelji moći dobiti informacije o svim otocima zadarskog akvatorija, o zanimljivostima i atrakcijama koje se nude i u nekim drugim mjestima.
Zajednička fotografija na Sv. Mihovilu
Usamljen, bez društva
Pogled na tvrđavu iz zraka
Pogled na zidine Tvrđave. Treba napomenuti, da su zidine većim dijelom bez osiguranja (ograda i rukohvat), penje se na vlastitu odgovornost, na što nas upozoravaju postavljene ploče.
Na tvrđavi se zadržavamo puni sat vremena, kako bi dočekali spektakularni zalazak sunca. Do tada smo neizmjerno uživali u istraživanju i obilasku tvrđave te u prekrasnim pogledima na sve strane u krugu 360°, neometani višim vrhovima. Prema sjeverozapadu se vidi čitav greben Ugljana s najvišim vrhom Šćahom (286 m), Sestrunj, Rivanj, Iž, a iza njega Dugi otok. Prema sjeveroistoku proteže se pogled na Zadar i masiv Velebita, prema jugu lijepo se vidi Pašman i u daljini Kornatski otoci.
Iz unutrašnjosti tvrđave, prekrasan vidik na najviši vrh Šćah
Panorama prema jugoistoku
Iž i Dugi otok
Nakon jednosatne pauze kako je prethodno spomenuto, nastavljamo silazak do trajektnog pristaništa Preko. Na putu pri silasku vidljivi su maslinici, neku uređeni, a na nekim mjestima polako ustupaju mjesto divljem raslinju i borovima.
Pri silasku s Tvrđave
U nastavku slijedi: U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, 3D profil te link na album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim blogom.
